U župi sv. Lovre u Trogiru proslavljen je 16. srpnja blagdan Gospe od Karmela u istoimenoj crkvi i u katedrali Sv. Lovre.

U crkvi Gospe od Karmela u Pasikama mise su slavljene u 6, 7, 8, 9 i 10 sati, a u 19 sati u katedrali. Blagdanu je prethodila devetnica u njezinoj crkvi. Na sam blagdan navečer u 18 sati molila se krunica a zatim je krenula procesija s Gospinim kipom do katedrale, koji su nosili članovi Udruge Gospe od Karmela, gdje je svečanu koncelebriranu svetu misu predslavio don Miroslav Vidović, župnik Biorina i Budimira, uz pratnju mješovitog katedralnog zbora kojim je ravno mo. Marin Ugrina i sudjelovanje velikog broja Gospinih štovatelja iz Trogira i okolnih župa. U svojoj je propovijedi don Miroslav Vidović kazao: „Svaka proslava Majke Božje uvijek je proslava i radost njezine djece. Tako i danas okupljeni na euharistijskom slavlju odgovaramo na onaj Gospin poziv iz Kane Galilejske - 'što god vam rekne učinite.' Dok tražimo načine i metode suradnje s Bogom, kao najljepši i najpotpuniji uzor te suradnje, na nebu sjaji BDM. Čitav njezin život je bio obilježen suradnjom s Bogom, prihvaćanjem njegove volje i povjerenjem u njegovu vlast. To je ujedno zadaća i nas vjernika. Zato mi danas, dok slavimo Boga i častimo Djevicu Mariju, svjedočimo da želimo ostati na tome putu sinovske i vjerničke suradnje s Bogom jer nam je to jedini ispravni put. Svaki drugi put, svaka alternativa nas brže ili sporije vodi u propast. Bilo koja alternativa volji Božjoj je stranputica i slijepa ulica“, kazao je propovjednik.

U Božjem planu spasenja jedna je žena BDM, nastavio je don Miroslav ,imala posebno mjesto te ju stoga i posebno častimo. No isto tako, u Božjem planu svaka žena ima posebno i nezamjenjivo mjesto kako u obitelji tako i u društvu. Vjerujem da je za svaku ženu, bila ona kraljica ili domaćica, bila ona znanstvenica ili umjetnica, bila ona liječnica ili političarka, vjerujem da je svakoj najčasniji naslov i najdraža titula - majka. Nažalost, sve češće svjedočimo, da se pod krinkom borbe za prava žena ili pojedinih skupina, upravo ženama oduzima taj najčasniji naslov - majka. Božji dar rađanja i stvaranja novog života, danas se zove 'reproduktivno pravo'. Nije bezopasno kad netko pošto-poto želi vidjeti ženu lišenu titule majčinstva, a dar nazivati pravo i još ga krivo tumačiti. A zašto je to tako? Zato što se baš u majčinstvu, na neki način, naslućuje ljubav kojom nas Bog ljubi. Ljubav darivanja. Ljubav davanja života. Ljubav stvaranja. Zato se i kaže da žene-majke drže tri kantuna kuće. Ako se ženu i majku na bilo koji način liši njezinoga dostojanstva onda propada i kuća i država, narod i domovina. Svaka različitost žene i muškarca je Božji dar koji najljepše zasja kada se te različitosti komplementarno spoje. Od stvaranja svijeta Bog je u nas utisnuo razlike kako bismo tek zajedno bili potpuna slika Božja sposobni za ljubav - darivanje i stvaranje.“                                                                                                                      

Foto: Joško Herceg

Svoju propovijed don Miroslav je zaključio obraćanjem Gospi: „Blažena Djevice Marijo - naša Gospe Karmelska - zahvaljujemo ti na tvom predanju u volju Oca nebeskoga. Zahvaljujemo što si postala plodna za mnoge koji trpe i traže utjehu. Mi, tvoja djeca, iznosimo ti svoje radosti i nade, tuge i boli te molimo: Marijo Majko, sa svojim nas Sinom pomiri, svojemu nas Sinu preporuči, svojemu nas Sinu izruči.“

Na kraju misnog slavlja, župnik don Vinko Sanader zahvalio je svima koji su pridonijeli i sudjelovali u proslavi ovog Gospinog blagdana. Potom je uslijedila procesija s Gospinim kipom preko rive do crkve Gospe od Karmela gdje je slavlje završilo s pjesmom Zdravo Djevo, Kraljice Hrvata. Procesiji se pridružila Narodna glazba Trogir, a Gospu su pozdravile sirene svih brodova stranih i domaćih koji su bili u luci te zvona sa svih kampanela u staroj gradskoj jezgri. Poslije se nastavila pučka fešta u organizaciji Udruge Gospe od Karmela.

Crkva Gospe od Karmela u starome gradu u Trogiru spominje se još u vrijeme Šubića u 13. stoljeću, a proširena je u 17. stoljeću. Na ulaznim je vratima ugrađena ploča i sarkofag iz 1348. godine, na kojima je prikazan raspeti Krist i događaj Blagovijesti. Drveni oltar u crkvi je iz 16. stoljeća, a oltarna slika Gospe Karmelske, autora Konstantina Zanea, je iz 17. stoljeća. Krajem 19. stoljeća obnovljena je bratimska kuća uz crkvu, a za ovaj blagdan obnovljen je glavni oltar i prezbiterij.