Drugi radni dan Katehetske ljetne škole za vjeroučitelje osnovnih škola, koja se održava od 29. do 30. kolovoza u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu, započeo je molitvom koju su predvodili vjeroučitelji OŠ Dobri s. Ines Elek i Dragan Mamić.

Prisutnima se obratila v.d. ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje Daria Kurtić, prof. te pozdravila sve nazočne i izrazila radost što se nalazi na ovakvom skupu. Najavila je razne edukacije za vjeroučitelje i poručila im kako je njihovo zanimanje poseban poziv u kojem su dužni skrbiti za očuvanje baštine, ali i usađivanje životnih smjernica učenicima. Naposljetku je pozvala vjeroučitelje da nastave djelovati stručno i autentično te svima zaželjela sretnu i uspješnu nadolazeću školsku godinu.

Predavanje naslovljeno „Crkva će Katolička u našoj zemlji ostati i dalje čvrsta” (A. Stepinac). Uloga i poslanje Katoličke Crkve u hrvatskom narodu (925. – 2025.)“ održao je prof. dr. sc. don Marko Trogrlić s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Svoj govor započeo je izlaganjem LG 13 u kojem se govori o univerzalnosti ili katolištvu jednog Božjeg naroda te pojasnio kako je sve što je Božji narod – Crkva ostvarila u našem hrvatskom narodu kroz dugi gotovo 14. stoljetni hod ujedno baština cijele Crkve. U nastavku je prikazao prve pouzdane vijesti o prvim dodirima Hrvata s kršćanstvom, a potom je osobitu pozornost posvetio konačnom crkvenom uređenju za vrijeme vladavine kralja Tomislava (910–928) dotakavši se posebno splitskih sinoda i Odluka tih Sabora oblikovanih u petnaest točaka, od kojih je zacijelo najvažnija ona o uspostavi Splitske metropolije kao nasljednice salonitanske Crkve s jurisdikcijom nad čitavom Dalmacijom i ondašnjom Hrvatskom. U nastavku svoga izlaganja prof. Trogrlić je istaknuo doprinose velikih crkvenih Redova hrvatskom identitetu i kulturi, a osvrnuo se i na značaj Odluke Hrvatskog sabora iz lipnja 1687. kojom je sv. Josip proglašen zaštitnikom Hrvatskog kraljevstva. Nadalje je prikazo djelovanje istaknutih predstavnika katoličke Crkve iz našega naroda koji su zadužili svjetsku znanost i kulturu: Hermana Dalmatinca, Augustina Kažotića, Ivana Stojkovića, Fausta Vrančića, Marka Marulića, Josipa Ruđera Boškovića, don Frane Bulića... U posljednjem dijelu izlaganja, prof. Trogrlić je istaknuo doprinos velikih graditelja nacionalnog i političkog identiteta hrvatskog naroda: J. J. Strossamayera, Jurja Dobrile, Mihovila Pavlinovića, Josipa Stadlera, a prikazao je također i veličinu jednog Konstantina Vojnovića, gorljivog vjernika i rektora Zagrebačkog sveučilišta. Istaknuta je uloga i doprinos Hrvatskog katoličkog pokreta s kraja 19. i početka 20. stoljeća iz čije je baštine ponikao bl. Ivan Merz, kao i dosezi i poruke jubilejskog pokreta 13. stoljeća kršćanstva u Hrvata. Zaključno je bilo govora o likovima hrvatskih svetaca i blaženika, a naročito o bl. Alojziju Stepincu kao „najsvjetlijem liku Crkve u Hrvata“ i hrvatskim katoličkim svjedocima vjere u krvavom 20. stoljeću. Poslije predavanja uslijedila je rasprava nakon koje su vjeroučitelji nastavili rad u pedagoškim radionicama pohodeći splitske muzeje, a njihovi radovi kasnije su izloženi tijekom okrugloga stola i zaključka Škole.

Popodnevni rad Škole započeo je promocijom Superknjige koju je održala gospođa Vanja Bule, regionalna zastupnica brenda. Kratko je iznijela povijest nastanka i razvoja Superknjige, predstavila aplikaciju Superbook koja će uskoro biti dostupna i na hrvatskom jeziku, a naposljetku i opisala putovanja koja je Gizmo, omiljeni dječji lik iz crtanih filmova, imao diljem regije. Kako bi iznenađenje bilo veće na pozornici se pojavio sam Gizmo koji je srdačno pozdravio publiku.

Viša savjetnica za vjeronauk u splitskoj podružnici Agencije za odgoj i obrazovanje lic. theol. Sabina Marunčić potom se obratila prisutnima i zahvalila svim organizatorima, predavačima i voditeljima radionica te vjeroučiteljima za tako aktivno i odgovorno sudjelovanje na cijeloj Katehetskoj ljetnoj školi. Pohvalila je njihovo sudjelovanje na pedagoškim radionicama i iznijela vlastito uvjerenje da će im znanje dobiveno na radionicama, kao i likovne ideje, koristiti u oblikovanju nastavnoga procesa.

Završna riječ pripala je predstojniku Nacionalnog katehetskog ureda prof. dr. Ivici Pažinu, a on je još jednom zahvalio svima zaslužnima za realizaciju ovakvoga projekta u svoje osobno ime, ali i u ime predsjednika Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju mons. Đure Hranića, đakovačko-osječkog nadbiskupa i metropolita. Nadalje, mons. Pažin je izrazio nadu kako će vjeroučitelji puno toga s ove Škole ponijeti sa sobom u školsku godinu koja je pred vratima. Prisjećajući se primjera priproste seoske žene iz sela podno Mosora koja je u vremenu komunizma, iz ljubavi prema Crkvi, mrtvo tijelo svoga župnika uzela u šumi i odnijela do groblja, poželio je prisutnima da s tom neustrašivošću i ljubavlju „uprte ne uvijek laku Božju riječ na svoja leđa i s prtljage te Božje riječi iz sata u sata pred učenike stavljaju zrnca bogatstva Božjega kraljevstva od kojih će neka pasti na kameno tlo, a neka uroditi plodom.“ Na kraju su vjeroučitelji zajednički zapjevali pjesmu Krist na žalu, a mons. Pažin udijelio im je blagoslov te su obogaćeni pošli svojim kućama.