Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje u osnovnim školama, s temom „Riječ Božja od kamena. Građevine kao čuvarice povijesti i mjesta nade žive Crkve.“, započela je u četvrtak 29. kolovoza u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu. Na ovogodišnjoj Školi, u organizaciji Nacionalnoga katehetskog ureda HBK i Agencije za odgoj i obrazovanje RH, okupilo se oko 260 osnovnoškolskih vjeroučiteljica i vjeroučitelja.

Program je započeo izvedbom hrvatske himne i molitvom za koju su bile zadužene: učenica Marija Koštro iz OŠ Stjepana Radića u Imotskom te Ružica Bušić, Marta Kukavica i Gorana Kukavica iz Zbora mladih župe sv. Roka Vinjani, pod vodstvom vjeroučiteljice Anele Kukavice. Prisutnima se najprije obratio predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda prof. dr. Ivica Pažin te im pojasnio kako su škole u antičko doba bile mjesta na kojima se nije fizički radilo, već se pokušavalo zajedno s učiteljima otkrivati odgovore na najvažnija životna pitanja. Također je istaknuo da se obrazovanju danas nameće toliko zahtjeva da bi ga se moglo nazvati religijom sekularnoga vremena punom obećavajućih čuda. „Ova škola postaje prava katehetska škola jer nas vodi do susreta s riječju Božjom zapisanom u kamenu na slavu Graditelja čitavoga svijeta“, nastavlja prof. Pažin te kao jedan od organizatora zahvalio je svima koji su pomogli u njezinu ostvarenju.

Kao domaćin i otac mjesne Crkve skupu se obratio i mons. Zdenko Križić, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit koji je pozdravio sve prisutne, a naročito organizatore i predavače na Školi. U razlaganju naslova Škole nadbiskup je rekao kako je riječ Božja uistinu od kamena – stamena i vječna, a potom podsjetio na važnost kamena koji je kroz povijest spasenja predstavljao prisutnost Božju, a čak i sam Isus Krist sebe uspoređuje s ugaonim kamenom. Govoreći o drugom dijelu teme mons. Križić istaknuo je činjenicu da se mnoge crkve, čuvarice povijesti, na zapadu pretvaraju u razno razne nesakralne objekte ili jednostavno ruše da bi se njihov kamen upotrijebio za nešto drugo te tako one prestaju biti mjesta nade žive Crkve. Pozivajući se na uvodne riječi iz Papine bule proglašenja jubilarne godine 2025., nadbiskup je zaključio svoje obraćanje željom da svima onima koji budu sudjelovali u ovoj Školi nada ispuni srce.

Potom se prisutnima obratila lic. theol. Sabina Marunčić, viša savjetnica za vjeronauk u splitskoj podružnici Agencije za odgoj i obrazovanje te pozvala sve nazočne da iskoriste darovano vrijeme za osobni i profesionalni rast. Nadalje, viša savjetnica Marunčić istaknula je da Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje u osnovnim školama predstavlja izvrstan primjer suradnje i interakcije budući da su u njezinoj organizaciji sudjelovali brojni stručnjaci s područja odgoja i obrazovanja, vjere i kulture, a potom je zahvalila svima onima koji su vrata svojih ustanova otvorili za radionice ove Škole. Naposljetku je zaželjela da ova Katehetska škola bude impuls za početak nove školske godine i za nove kreativne projekte i aktivnosti koje će se tijekom iste ostvarivati.

Predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju mons. Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit pojasnio je da iako je Krist jedini zaglavni kamen na kojem počiva jedinstvo čitave Crkve, njegova riječ ne smije ostati okamenjena što pokazuje i povijest bogata djelima koja nas usmjeruju prema jedinome Stvoritelju i Spasitelju čitavoga svijeta. Prisjećajući se riječi blagopokojnog pape Benedikta XVI. ustvrdio je da bi svaka crkva trebala biti riječ Božja od kamena, a onda i služiti proslavi jedne Ljepote pisane velikim slovom, a to je Bog. „Ova Katehetska škola dokaz je da naša kateheza, vjeronauk u školi, a potom i vaš vjeroučiteljski rad nije ostao okamenjen, nego je spreman otkrivati i nove načine djelovanja u susretu s kulturom i poviješću“, rekao je mons. Hranić i zahvalio zaslužnima za organizaciju svih Katehetskih škola. Na kraju je za njihov rad, u ime svih biskupa HBK, posebno zahvalio vjeroučiteljima, kao najistaknutijem dijelu Crkve u hrvatskoj javnosti.

Prvo predavanje pod nazivom „Ovdje povijest nije šutjela” (Ivan Pavao II.). Ukorijenjenost kršćanstva na hrvatskim prostorima“ održao je izv. prof. dr. sc. Ivan Matijević s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu. U njemu je opisao kako je kršćanstvo ukorijenjeno na hrvatskome povijesnome prostoru i kako se na njemu širilo u vremenu između 4. i početka 7. stoljeća. Posebnu pažnju predavač je dao Saloni, glavnome gradu rimske provincije Dalmacije i ujedno jednom od najvažnijih starokršćanskih lokaliteta uopće, i njezinoj široj okolici sa brojnim drugim vrijednim lokalitetima. Predavač je također zorno prikazao, tumačeći razne starokršćanske materijalne ostatke, kako je kršćanstvo u svakome smislu preobražavalo gradove i njegove stanovnike.

Drugo predavanje naslovljeno „Ikonologija i ikonografija u djelima sakralne umjetnosti s naglaskom na primjerima iz vjeronaučnih udžbenika“ predstavio je mr. sc. Josip Bosnić, kipar i umirovljeni profesor likovne umjetnosti koji je kroz interakciju s vjeroučiteljima pokazao kako bi oni sličan razgovor mogli voditi s učenicima u razredu. Također je pojasnio da se umjetničko djelo prvenstveno promatra kao snažna poruka umjetničkog nadahnuća i izričaja potaknuta Svetim pismom. Detaljno analizirajući primjere iz udžbenika mr. sc. Bosnić omogućio je vjeroučiteljima potpuno novi pristup nastavi uz razumijevanje likovne problematike sakralnih umjetničkih djela.

U popodnevnom dijelu Škole održane su pedagoške radionice na četiri lokacije. Radionicu „Iz kamena povijest, iz povijesti svijest“ (don F. Bulić)“ održanu u Arheološkom muzeju u Splitu vodili su: Ema Višić Ljubić, muzejska savjetnica Priručne zbirke i lokaliteta Salona, Nino Švonja, kustos Epigrafičke zbirke u Arheološkom muzeju u Splitu i Luka Donadini, kustos na pedagoškom odjelu Arheološkog muzeja u Splitu. Vjeroučitelji su po dolasku u Muzej sudjelovali u uvodnom vodstvu utemeljenom na izboru predmeta koji svjedoče o pojavi kršćanstva i biblijske riječi u antičkoj Saloni, a potom su prateći tragove kršćanstva prepoznavali svetce i biskupe koji su obilježili crkvenu povijest hrvatskih prostora i tako primijenili stečeno znanje. Druga radionica „Katedrala kao neiscrpan izvor likovnosti“ održana je u splitskoj prvostolnici, a za nju su zadužene bile: Vesna Šiklić, učiteljica Likovne kulture u OŠ Kman-Kocunar, Dorotea Lukač, nastavnica Likovne umjetnosti i Hrvatskoga jezika u Prirodoslovnoj školi Split te Dubravka Kuščević, docentica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu gdje predaje različite kolegije vezane uz vizualno-likovni odgoj i obrazovanje na Odsjeku za učiteljski studij i Odsjeku za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Kroz uvodno predavanje vjeroučitelji su mogli saznati osnovne informacije o povijesti katedrale i bogatoj baštini koju čuva, a potom su na temelju umjetničkih djela viđenih u katedrali mogli kreativno interpretirati zapažene motive koristeći pritom različite tehnike likovnog oblikovanja. Radionica održana u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika nosila je naziv „Tri pisma kršćanske vjere u Hrvata“, a iznijeli su je Ljubomir Gudelj, viši kustos u splitskom Muzeju HAS i voditelj Zbirke srednjovjekovnog oruđa, alata, pribora i dugih predmeta iz dnevne uporabe, Miroslav Gogala, kustos i voditelj Zbirke arheološke građe novog vijeka te Deni Tojčić, kustos i voditelj Zbirke srednjovjekovnog oružja i konjaničke opreme. U ovoj radionici vjeroučitelji su upoznali ostatke materijalne i duhovne kulture Hrvata od doseljenja do kasnog srednjeg vijeka, koji svjedoče o procesu pokrštavanja naroda. Nakon uvodnog vodstva, vjeroučitelji su se upoznali s načinima prezentiranja muzejske građe različitim uzrastima učenika i različitim smjerovima obrazovanja, a osobita pozornost bila je posvećena tiskanim izdanjima za djecu. Posljednju radionicu nazvanu „Meštrovićev kristološki ciklus“ i upriličenu u sakralno-umjetničkom kompleksu Crikvine-Kaštilac predstavile su: Maja Šeparović Palada i Zorana Jurić Šabić, muzejske savjetnice Galerije Meštrović u Splitu te Iris Marinović, viša kustosica Galerije Meštrović u Splitu. Ona je bila posvećena Meštrovićevoj skulpturi Raspeće Veliko (1916.) i drvenim reljefima (1917. – 1950.) koji su postavljeni u crkvici sv. Križa unutar spomenutog sakralno-umjetničkog kompleksa. Nakon predavanja o ovom jedinstvenom Meštrovićevom ciklusu, vjeroučitelji su imali priliku reinterpretirati ili nadopuniti Meštrovićev ciklus u radionici crtanja olovkom i ugljenom.

Kruna prvoga dana Katehetske ljetne škole za vjeroučitelje u osnovnim školama bilo je zajedničko euharistijsko slavlje koje je predslavio splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Zdenko Križić u koncelebraciji s nekoliko svećenika. Liturgijsko pjevanje predvodio je zbor vjeroučitelja Splitsko-makarske nadbiskupije „sv. Anastazije“ pod ravnanjem Marka Vrkića. U homiliji mons. Zdenko Križić analizirajući život i djelovanje sv. Ivana Krstitelja iznio je kakav treba biti autentični Kristov svjedok– neustrašiv, ponizan i sebe u potpunosti zanijekati kako bi drugima donio onoga koga naviješta jer današnji svijet više sluša svjedoke nego učitelje, a učitelje jedino ukoliko su svjedoci.