Proslavu svoje nebeske zaštitnice svetkovinu Velike Gospe, Split je proslavio u srijedu, 15. kolovoza tradicionalnim obišašćem s Gospinom ikonom, od prvostolnice sv. Dujma do svetišta Gospe od Pojišana. Procesiju, koju su pratili zvuci s brodova u splitskoj luci te velika zvona splitske prvostolnice (koja od sedmoga stoljeća nosi naslov Uznesenja Marijina) a u kojoj su sudjelovali mladi u narodnim nošnjama, pripadnici Hrvatske ratne mornarice, redovnice i ostali vjernički puk, duhovnim poticajima animirao je don Ante Mateljan.

Euharistijsko slavlje u pojišanskomu svetištu, koje je također posvećeno Uznesenju Blažene Djevice Marije, predvodio je splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić. U suslavlju je bilo petnaestak svećenika predvođenih provincijalnim ministrom Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića fra Jurom Šarčevićem i generalnim vikarom Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Miroslavom Vidovićem. Misi je nazočio splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara s obitelji, a pjesmom je uljepšao mješoviti zbor Gospe od Pojišana.

Pridruživši se pozdravima braći kapucinima čuvarima svetišta, nazočnim hodočasnicima iz domovine i inozemstva koji su se okupili u pojišanskom svetištu težaka i ribara te svima onima koji su bili spriječeni doći, nadbiskup Marin Barišić je u svojoj propovijedi govorio o podjelama i čestim napetostima kojima je obilježeno naše vrijeme, o ugroženom zajedništvu, o obitelji i majčinoj otvorenosti novom životu i trajnom darivanju vlastitoga života za druge, kojim se nadvladavaju sve vrste podjela i kojim se dolazi do suživota koji u prvi plan stavlja bližnjega. Govoreći o trogodišnjoj pripravi za Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji i ovoj godini koja je posvećena duši obitelji – majci, nadbiskup je obraćajući se majkama kazao: „Samo s vama zajedno možemo nadvladati podjele i suprotstaviti se mentalitetu individualizma i samodostatnosti. I današnja čitanja Riječi Božje govore nam o ženama – majkama. Knjiga Otkrivenja govori o ženi – majci koja u porođajnim bolima i mukama rađanja brani život i hrabro se nosi sa Zmajem – zlim koji dijeli i uništava život drugih. I evanđelje nam govori o ženama – majkama, o pohodu mlade majke Marije i susretu s Elizabetom. Majka Marija primjer je osobe koja povezuje dobne i teritorijalne različitosti (naime dolazi sa sjevera na jug), pokazuje pažnju i brigu te ostvaruje generacijsko zajedništvo s Elizabetom koja je u poodmakloj dobi.“

Unatoč raznim životnim poteškoćama i nesuglasicama, nastavio je nadbiskup, „obitelj kao takva i dalje ostaje mjesto u kojem se svi sukobi mogu najbolje i uspješno nadvladati. Sklopljena pod Božjim okriljem, pažena budnim okom Majke Marije, prožeta zajedništvom bračnih drugova i radošću djece ostaje i dalje jezgra cijelog društva i njegov uzor. Obitelj je temeljna stanica svakog šireg zajedništva, a time i put ne samo osobe, već i Crkve i društva. Zdrava obitelj ima nezamjenjivu ulogu za cijelo čovječanstvo. Nikakvo čudo da je onda obitelj od početka u središtu i Marijine i Isusove pažnje.“

Cijelu nadbiskupovu propovijed možete pročitati na ovom linku!

Nadbiskup Barišić se upita: „Zašto nam je društvo podijeljeno i kako ga ozdraviti? Ako je obitelj temeljna stanica svakog zajedništva onda je zdrava obitelj dijagnoza i terapija – put ozdravljenja društva. Kad razbijemo obiteljsko zajedništvo gubimo svi: i mladi i stari, i lijevi i desni, i sjever i jug. Bez obitelji čovjek postaje oslabljen, nezaštićen, izložen utjecajima mentaliteta, lakše se njime manipulira i pretvara u broj i sredstvo. Mentalitet individualizma rastače ljudske odnose, udaljava nas od bližnjih, čini nas lakšim plijenom ideološke i potrošačke manipulacije. Gdje nema nedjeljnog obiteljskog zajedničkog druženja, gdje nema neradne i slavljeničke nedjelje, onda i rad nedjeljom postaje prihvatljiv. I abortus je prihvatljiv u mentalitetu egoizma i samodostatnosti jer svoju slobodu stavlja ispred prava na život drugoga.“

Podsjetio je roditelje da djeca najprije nauče temeljne ljudske vrednote: iskrenost, suosjećanje, solidarnost, poštenje, pravednost, vjernost obećanjima, uglađenost u odnosima, ljubaznost… u obitelji, od svojih roditelja, svoje majke i oca, bake i djeda. „Naravno, potrebne su nam stvari - sredstva za život, ali život se ne ostvaruje samo u dimenziji imati, već daleko više u dimenziji zajedništva, ljubavi, povjerenja, odgovornosti, pravednosti…Punina života očituje se u onom našem: biti čovjek, biti bližnji. Najveće domete vlastitog života u radosti ostvarujemo onda kada uspijevamo nadići vlastite prohtjeve i gramzljive želje, te kada usvojimo božanski stil življenja koji se očituje u logici pšeničnog zrna koje umire da bi drugi mogli živjeti.“

Dok je obitelj temelj Crkve i društva, žena – majka je po svojoj ulozi temelj obitelji, naglasio je nadbiskup dodavši da je obitelji „put kojim život i budućnost hode. Drugog puta nema. Danas se doista kroz obitelj vodi borba – igra finale – za ili protiv čovjeka; za ili protiv društva; za ili protiv budućnosti. Ovo finale igra se na svjetskoj i nacionalnoj razini. Tko igra u ovoj važnoj utakmici života? Na jednoj strani su svi ljudi u zajedništvu dijaloga, ekumenizma i dobre volje, a protivnik je Zmaj – Zlo. Kakav je ishod ovog finala u kojem je u igri dostojanstvo i zaštita života, naše demografsko pitanje, nezaposlenost, odlazak mladih, pitanje odgoja i obrazovanja? Ovisi o svima nama. Pobjeda i budućnost je na strani obitelji, na strani biblijske Žene i Djeteta koje Zli želi uništiti, ali ne uspijeva. U ovom finalu u našem društvu svatko ima svoju poziciju i ulogu. I gospodarstvo i politika i zakonodavstvo i kultura i zdravstvo i mediji i pastoral. U jednu riječ – Crkva i društvo. Zato, krajnje je vrijeme naći se na ovom putu obitelji. Možemo li to ostvariti? Možemo!“

Na kraju svoje propovijedi pozvao je sve na Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji te da prije svega otvore svoja „vrata doma i srca Majci Mariji da naše obitelji učini sličnima Nazaretskoj obitelji i da nam u duhu njezina pohoda bližnji postanu prostor naše slobode i ljubavi, osoba po kojoj doživljavamo osmišljenje svoga života. Samo u bliskom suživotu s drugima i otvorenosti Bogu možemo ostvariti svoj život i doživjeti radost života. Otvorimo svoje obitelji ozračju zajedništva i zajedno sa svojom obitelji dođite na Susret hrvatskih katoličkih obitelji.“  

Na kraju mise riječ zahvale uputio je župnik i gvardijan samostana fra Žarko Lučić. Nakon završnoga blagoslova splitsko-makarskoga nadbiskupa cijeli je vjernički puk zapjevao himnu Lijepoj našoj, a potom i pjesmu Gospi „Zdravo Djevo“, čime je dolično završeno i slavlje.