Ideja poznatog hrvatskog alpiniste Stipe Božiča da se Staza Gospi Sinjskoj - hodočasnička staza kojom se, iz nekoliko pravaca, stoljećima pješačilo k najvećem marijanskom svetištu na južnohrvatskim prostorima konačno su obnovljeni stari hodočasnički putovi po ugledu na "Camino Santiago di Compostela" u Španjolskoj gdje će ljudi stalno ići po nekom pješakom pravcu. Svake godine, uoči blagdana Velike Gospe, u noćima između 8. i 15. kolovoza, na hodočašće prema gradu Sinju kreću tisuće hodočasnika, osobito mladih, a 15. kolovoza se održava središnja vjerska svečanost.

Hodočasnici pristižu iz nekoliko pravaca a najviše iz pravca juga  iz Solina, te iz pravca sjevera iz Bosne i Hercegovine. A hodočastilo se konjskim stazama preko brda i polja Gospi na zavjet. Projekt "Staza Gospi Sinjskoj" - The Our Lady of Sinj Route odobren je u sklopu programa IPA (EU) Hrvatska-Bosna i Hercegovina i njegova je provedba započela 9. travnja 2013. godine. Projekt je trajao dvije godine,  a proveli su ga partneri s hrvatske i bosanske strane: gradovi Sinj i Solin i HGSS Stanica Split te općine Prozor Rama,  Tomislavgrad i  Livno. Provedbi projekta doprinijeli su i suradnici: Turistička zajednica Grada Sinja, Franjevački samostan Gospe Sinjske, Franjevački samostan Rama-Šćit, Turistička zajednica Hercegbosanske županije i Planinarska udruga Kamešnica Livno.      Staza Gospi Sinjskoj je duga oko 183 kilometra, gotovo podjednako s obje strane granice... Od samostana Šćit ide na Tomislavgrad i granični prijelaz Kamensko, a onda preko Ljuta, Krivodola, Graba i Otoka do Sinja. Iz Solina "Staza€ť polazi od Gospina otoka i do Gospe Sinjske ide preko Klisa, Dugopolja, Dicma i Kukuzovca. Staza je obilježena posebnim žuto-bijelim znakovima, postavljeni su putokazi, Na trasi je 21 kontrolna točka, a na najpogodnijim mjestima su izgrađena odmarališta. s nadstrešnicama koje su jedini izgrađeni objekti "Staze€ť s mogućnošću posjeta brojnim stećcima, starim mostovima Rimski most u Šujici, spomenicima, crkvama i samostanima, grobljima i drugim značajnim mjestima. I već su planinari, znatiželjnici, hodočasnici počeli koristiti  stazu, s oduševljenjem pričaju o njoj i svemu što se na tom putu može vidjeti od Šćita preko Ravanjskog polja do Šuice i dalje oko Buškog jezera. Kamenskog. Otoka, pa preko Sinjskog polja do samostana sa slikom čudotvorne Gospe Sinjske. Ta je u neku ruku hodočasnička staza, koja inače postoji, samo ljudi hodaju po cesti, asfaltu. Sjećamo se kako je bilo i nesreća itd. Ali, moja ideja je bila da po ugledu na "Camino Santiago di Compostela" u Španjolskoj napravimo jednu hodočasničku stazu gdje će ljudi stalno ići po nekom pješakom pravcu, a to znači: idemo od Solina - Gospe od Otoka, ulicama, kroz polja prema Klisu, siječemo staru cestu Solin-Klis, pa onda dođemo na trasu 'rere' i nju pratimo, zaobilazeći malo Dugopolje, jer je Dugopolje sada urbanizirano, sve do Sinja. Onda iz Rame također pratimo tradicionalne staze i dolazimo u Sinj.- kazao je Stipe Božić.

Prema povijesnim saznanjima, upravo stazom Gospi Sinjskoj je 1687. Godine pred turskom vojskom u  pravcu Sinja prebjeglo nekoliko tisuća katolika s područja Rame, Tomislavgrada i Livna  na čelu s fra Pavlom Vučkovićem iz samostana Šćit. Sa sobom su ponijeli čudotvornu sliku Gospe Ramske, danas Sinjske, koja je, prema predaji spasila Sinj od turske okupacije.Od tada su počele i kroz 300 godina nastavljene veze stanovnika rame, Livna i Tomislavgrada sa Sinjom i hodočašće uoči Velike Gospe u pravcu Sinja na zavjet.