Godišnji susret sjemeništaraca

Tradicionalni godišnji susret sjemeništaraca iz Hrvatske ove je godine upriličen u Splitu, u subotu 28. travnja u Nadbiskupskom sjemeništu. Na susretu se okupilo oko devedeset sjemeništaraca s odgojiteljima iz dijecezanskih sjemeništa iz Zagreba, Zadra i Splita te franjevačkog sjemeništa iz Sinja. Pri dolasku pod vodstvom domaćina sjemeništarci su razgledali splitsko sjemenište, a potom je u velikoj dvorani priređen kulturni program u kojemu su se predstavila pojedina sjemeništa. Došla je do izražaja raznolikost sadržaja i bogatstvo sjemenišnoga života, ali i zajednički cilj: biti sjedinjen s Kristom i što autentičnije odgovoriti na Gospodinov poziv.





Sjemenište je ustanova za prihvaćanje, razlikovanje i praćenje duhovnoga zvanja. U njemu se dječaci koji u sebi nose klicu zvanja, pripremaju za svećenički život. Ono je odgojna, ali i obrazovna ustanova. Život u sjemeništu je život u zajednici, a ono što sjemeništarce povezuje je to da su tu radi Krista. Zato i sam život u sjemeništu traži uvijek otvorenost i spremnost na dijeljenje svega, radosti i određenih poteškoća. Osim svakodnevne molitve i učenja, sjemeništarci razvijaju različite sposobnosti. Tako su domaćini pokazali svoje glazbeno umijeće te je sjemenišni tamburaški orkestar "Mosorska vila" pod ravnanjem prof. s. Lidije Matijević izveo nekoliko skladbi, a pri kraju programa prefekt don Tomislav Bašić predstavio je novi broj "Navještenja" - lista splitskih sjemeništaraca. Središte kršćanskoga života, a osobito sjemeništaraca i svih onih koji se odazovu na Gospodinov duhovni zov je euharistijsko slavlje, koje je bilo kruna i ovoga susreta. Misu je u sjemenišnoj kapeli predvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić u koncelebraciji s odgojiteljima sjemeništaraca. Izrazio je radost što se u Splitu "okupila čitava duhovna Hrvatska. Okupio se cvijet duhovnoga poziva u gradu duhovne-kršćanske tradicije, u gradu sv. Dujma, u gradu velikoga kršćanskoga pisca koji je Split učinio gradom zavičajem kulture i duha". Nadbiskup je podsjetio da su se okupili oko oltara na kojem je bl. Ivan Pavao II. slavio misu na Žnjanu 1998. godine, u ozračju događaja koji slavi čitava Crkva - Nedjelje Dobroga Pastira. U tom svjetlu dodao je kako je istodobno u samostanu sv. Ilije u Grabovici (Buško jezero) upriličen susret redovničkih sjemeništaraca. Tumačeći evanđeoski tekst koji govori o Isusovu naučavanju u sinagogi u Kafarnaumu, nadbiskup je kroz različite slike nastojao sjemeništarcima približiti to mjesto i Isusove riječi izgovorene učenicima, ali i svima nama. Usporedio je Isusovo vrijeme i naše suvremeno doba naglasivši kako su i onda kao i danas ljudi hrlili za čudesima te se istodobno bojali istine. Isus kad je činio čudesa za njim je išla masa ljudi, a kad je govorio o istini - Kruhu vječnomu - tada je masa počela odlaziti. I danas se to događa. Primjerice novine sa senzacionalnim naslovima i naslovnicama se rado kupuju, a one koje temelje svoj sadržaj na istini manje se prodaju. Živimo u svijetu s mnoštvom ponuda, i dobrih i loših, treba znati prepoznati i izabrati one dobre, a u tomu svakom kršćaninu mogu pomoći Isusove riječi. One su "kompas" - kako nadbiskup reče - za životne izbore svakog kršćanina i kršćanke koji prvenstveno izabire osobu, Isusa Krista, kojega želi nasljedovati. Stoga je važno Isusovo pitanje upućeno dvanaestorici: "Da možda i vi ne kanite otići?" i Petrov odgovor: "Gospodine, kome da idemo? Ti imaš riječi života vječnoga!" U tom je svjetlu pozvao sjemeništarce da ustraju u svom odgovoru Gospodinu bez oklijevanja jer znaju kome idu i kome su povjerovali. Svoju je propovijed nadbiskup zaključio mislima iz ovogodišnje poruke pape Benedikta XVI. za 47. svjetski dan molitve za duhovna zvanja, koja je naslovljena "Zvanja su dar Božje ljubavi", a u kojoj papa ističe da će osobno svjedočenje potaknuti mlade da donesu zahtjevne odluke koje sežu i u njihovu budućnost.


Poslije mise nadbiskup je blagoslovio kapelicu Gospe Lurdske, pred kojom su sjemeništarci izmolili Gospinu krunicu pred sami odlazak, tj. povratak svojim sjemeništima. Susret je bio obogaćen i športskim natjecanjima iz malog nogometa, košarke, šaha, stolnog tenisa, stolnoga nogometa i balota.