Prvi susret bivših učenika i profesora Nadbiskupijske klasične gimnazije "Don Frane Bulić" u Splitu s pravom javnosti upriličen je u subotu 8. listopada u velikoj školskoj i sjemenišnoj dvorani. Nakon pada komunističkog režima i uspostave neovisne i samostalne Republike Hrvatske dana je mogućnost katoličkim sjemenišnim gimnazijama da mogu steći pravo javnosti i da ih mogu osim sjemeništaraca pohađati i vanjski učenici. Nadbiskupijska gimnazija u Splitu dobila je verifikaciju za rad 10. travnja 1991. god., te su već školske godine 1991./92. u Školu uz sjemeništarce upisani i prvi vanjski učenici, a od 2001. godine počele su je pohađati i učenice, naglasio je na početku svečanog programa ravnatelj gimnazije don Josip Dukić. Pozdravivši nazočne, njih više stotina, kazao je: "Nadam se da nam je svima poznata časna i svijetla tristogodišnja povijest našega splitskog sjemeništa i klasične gimnazije u njemu, koja je prošla kroz mnoga iskušenja: obustavu rada, montirani proces i osudu, zatvaranje i gubitak građanskih prava kao i prava javnosti, ali se gimnazija kao Feniks iz pepela ustajala i uz Božju pomoć, preko vrijednih splitskih nadbiskupa, profesora i učenika, ponovno oživljavala i s još jačim zaletom osvajala zlatne vrhunce".

Prisjetivši se brojnih odličja i uspjeha učenika u različitim predmetima na nacionalnoj i lokalnoj razini, a u duhu grčkoga jezika, koji predaje dugi niz godina, ravnatelj Dukić je kazao: "Bila je i ostala 'gymnasion' - vježbalište u kojem se, kroz zajednički život i rad, kao i kroz školske programe, ljudski duh na osobit način kultivirao, inteligencija razvijala, pamćenje treniralo, povijest proučavala, umjetnost njegovala, a nadasve srce odgajalo i oplemenjivalo te karakter izgrađivao za čestite i zrele kršćanske osobe." Uz školske, bivši i sadašnji naraštaji gimnazijalaca bilježe i brojne športske i druge uspjehe. Tijekom trostoljetnog djelovanja u gimnaziji su takvo, klasično obrazovanje stekli brojni uglednici: četrdesetak biskupa i nadbiskupa, mnoštvo svećenika i redovnika te kulturnih djelatnika i znanstvenika na svim područjima humanističkih i tehničkih znanosti, političara, pisaca, rodoljuba i narodnih preporoditelja: od pisca Mihovila Pavlinovića, povjesničara Natka Nodila, najboljega hrvatskog arheologa don Franu Bulića pa do velikoga rodoljuba i književnika Luke Botića, poetičnog Tina Ujevića i modernog romanopisca Slobodana Novaka. Svi su oni dali svoj doprinos u očuvanju hrvatske narodne svijesti, katoličke vjere i hrvatskoga kulturnog blaga. 
Gimnazija se nalazi u krilu Nadbiskupskog sjemeništa, koje je osnovao nadbiskup Stjepan Cosmi 1700. godine, te je tom prigodom pozdravnu riječ uputio i ravnatelj sjemeništa dr. don Mladen Parlov. U svom je kratkom govoru istaknuo: "Nadbiskupijska klasična gimnazija je posebna škola ne samo jer su je pohađali posebni đaci poput vas, nego jer se ova škola trudi dati nešto što druge škole ne daju ili ne daju dovoljno. Uz razvijanje intelektualnih sposobnosti i kulture ophođenja ova se je škola ustrajno trudila pogled svojih đaka usmjeriti na osobu uskrsloga i živog Isusa Krista u čijem otajstvu prepoznajemo svoje najdublje zvanje i poslanje. Ona vas je učila kako svjedočiti nadu koja je u vama te kako i što učiniti za preporod svijeta kojeg je Krist otkupio. Primajući maturalnu svjedodžbu primili ste i poslanje da budete sol zemlje i svjetlo svijeta." Svoju radost i ponos nije krio ni splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, koji je ujedno i idejni začetnik i pokretač ovoga susreta. "Danas naša domovina slavi Dan neovisnosti te je tim više bogatiji ovaj susret koji će, nadam se, postati tradicionalan. Ovaj susret je vaša inicijativa i to me iznimno raduje. Kroz četiri godine svoga života koji ste ugradili u ovu školu oblikovali ste životne stavove i izabrali vrijednosti oko kojih gradite svoj život. Ponosni smo na vas, na vaše uspjehe - kojim afirmirate našu školu - kako u osobnom tako i u društvenom životu", kazao je nadbiskup. Naglasivši važnost crkvenoga zajedništva, kako međusobnog tako još više onoga s Bogom poželio je svima da ih ovaj susret osvježi i ohrabri u daljnjim pothvatima na dobro Crkve i hrvatskog društva. 
Kratko predavanje na temu "Uloga i važnost Nadbiskupijske klasične gimnazije i njenih učenika" održao je dr. don Drago Šimundža. Iz svoga negdašnjeg dugogodišnjeg rada kao profesora, pedagoga i ravnatelja gimnazije dr. Šimundža je podsjetio s jedne strane na osnovne koordinate, ulogu i značenje sjemeništa i gimnazije, a s druge strane na potrebe i mogućnosti zajedništva i planskog djelovanja učenika po završetku gimnazijskog školovanja. "Splitsko nadbiskupsko sjemenište i gimnazija od samoga su početka zasebne, ali i vrlo bliske ustanove. Osnovna im je uloga bila u prošlosti i sadašnjosti odgoj i znanje. U svezi s tim je od samih početaka na pročelju njihove zajedničke zgrade stajao jedinstven natpis: 'Religioni et bonis artibus', hrvatski bismo rekli 'Vjeri i dobrim umijećima'. Riječ je s jedne strane o intelektualnom razvoju i kreativnom rastu, s druge o humanim i kršćanskim vrijednostima, moralnoj svijesti i osobnoj odgovornosti. S tih su se gledišta u našim ustanovama uzajamno promicali i promiču izobrazba i odgoj u istom cilju, u izgradnji srca i uma ili, bolje, u službi cjelovite osobe i osobnosti", kazao je dr. Šimudža. Govoreći o novim vremenima, odnosno o postmodernom dobu koje je u sva područja, pa i u školu unijelo nove mjere i shvaćanja, vrijednosti i mogućnosti, s negativnim i pozitivnim vidovima, podsjetio je na stare zadatke koji su važeći i u ovom dobu. "Važno je da naši zavodi, i mi s njima, budemo suvremeni i aktualni, da uvažavamo svoje vrijeme i njegove standarde, ali je istodobno važno i potrebno da budemo savjesni i odgovorni te u tom smislu odgojno i obrazovno sigurni i uspješni", naglasio je te dodao: "Katoličke škole u različitim zemljama svijeta, pa i u sasvim drugim kulturama i religijama, imaju svoj jasan imidž, lik zbog kojega privlače učenike i studente različitih kultura i konfesija. Pri tomu su u svom radu, odgoju i obrazovanju, čvrste i dosljedne. Ne boje se uputiti svoje učenike na staru pedagošku normu: 'apstine et sustine', dotično na religioznu svijest i etičku misao Božjih zapovijedi, odnosno na antičke stihove: 'principiis opsta' ili onu opće poznatu refleksiju: 'mens sana i corpore sano!'"
Poseban biljeg susretu, koji je svojom pjesmom uzveličao gimnazijski zbor pod vodstvom s. Lidije Matijević, dali su sami bivši gimnazijalci koji su se prisjetili svojih gimnazijskih klupa te posvjedočili o važnosti gimnazijskih dana u sadašnjem njihovom životu. Danas, nakon završenih fakulteta, nositelji su važnih uloga u različitim profesijama: od profesora klasičnih jezika do liječnika, svećenika i teologa. Prvi je svoje svjedočanstvo dao Hrvoje Maleš, koji je maturirao 1996./1997., potom magistrirao ekonomiju te sada obavlja funkciju predsjednika NK "Hajduk". Naglasio je da je, uz intelektualnu formaciju, ono najvrjednije što je ponio iz gimnazijskih dana "baklja" ljubavi prema Bogu, obitelji i domovini. Svoje riječi zahvale i ponosa na gimnazijske dane nizali su redom bivši gimnazijalci: Teo Radić, Filip Zoričić, Ivan Majić, Vide Popović, don Hrvoje Katušić, Marin Periš i Ivan Vrlić. Neki od njih su već zasnovali svoje obitelji pa su istaknuli kako će svojoj djeci - kada za to dođe vrijeme - rado preporučiti Nadbiskupijsku klasičnu gimnaziju, koju su i sami završili. Također su naglasili važnost svjedočenja u društvu kršćanskih i nacionalnih vrijednosti te da bi upravo oni, koji su završili i koji će završiti ovu gimnaziju, trebali biti glavni nositelji političkih i duhovnih promjena u ovom odveć liberalnom društvu. Potom je uslijedilo osnivanje Kluba bivših učenika Nadbiskupijske klasične gimnazije. Spomenuti bivši gimnazijalci izabrani su u Organizacijski odbor koji će kroz dogledno vrijeme pripremiti sve potrebno kako bi navedeni klub započeo sa svojim djelovanjem. Susret je završio euharistijskim slavljem i zajedničkim ručkom u blagovalištu sjemeništa. U ovu školsku godinu upisano je 242 đaka u sva četiri razreda gimnazije, od kojih su 3 kandidatice i 39 sjemeništaraca, od toga je 26 nadbiskupijskih sjemeništaraca,  devetorica sjemeništaraca trećoredaca koji su došli iz Zagreba kao i četvorica dominikanskih sjemeništaraca.