Franjevački institut za kulturu mira pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, organizirao je Međunarodnu znanstvenu konferenciju "Nepomireno društvo - nepomirena pamćenja. Doprinos prevladavanju nepomirenih pamćenja hrvatskog naroda ad intra/ad extra". Konferencija se održava od 26. do 28. svibnja u Oazi sv. Marije Krucifikse - Samostanu Sestara Službenica Milosrđa, na Kamenu u Splitu.

Na otvaranju, u četvrtak 26. svibnja, okupljene goste pozdravio je ravnatelj Franjevačkog instituta za kulturu mira fra Mijo Džolan. Istaknuo je da ideja Konferencije počiva na pretpostavci da postoji izravna poveznica između sveukupnog gospodarskog, političkog, demografskog i duhovnog stanja hrvatskog društva, hrvatskog naroda u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i dijaspori i njegove kulture pamćenja/sjećanja. "Cilj Konferencije je dovesti u pitanje sve totalitarne ideologije koje se agresivno bore za prevlast nad dušom, pamćenjem, identitetom hrvatskog naroda, za kontrolu nad društvom i državom. Želimo ne samo predložiti i znanstveno utemeljiti potrebu nedvojbenog odmaka od dviju totalitarnih ideologija fašizma i komunizma, koje su duhovno, politički i demografski opustošile hrvatski narod, već i pokazati da su svi naši hrvatski anti-pokreti (antifašizam u obliku komunističkog projekta i anti-komunizam/anti-velikosrpski jugoslavizam u obliku ustaškog projekta) ostali zarobljeni u totalitarnim matricama. Izlazak iz tih realnih ili fantomskih matrica pokazuje se kao preduvjet prosperiteta hrvatskog društva i naroda", rekao je.

Fra Džolan je pročitao i pismo predsjednice Grabar-Kitarović u kojem između ostalog piše kako vjeruje da će konferencija svojim konceptom, kroz izlaganja i diskusije pridonijeti novom pristupu komunikaciji u našem društvu opterećenom pristranim odnosom prema prošlosti. "Nepomirena sjećanja izvor su nezadovoljstva jer stvaraju stanje za idealiziranje onog što je moglo biti, ali nije se ostvarilo. Društva s nepomirenim sjećanjima pod teretom su trajnih napetosti i nastavljanja sukoba koji su bez pobjednika. U njima se ističu razlike koje nas dijele i udaljuju te tako dokidaju mogućnost upotpunjavanja i stvaranja novih vrijednosti", istaknula je u pismu Grabar-Kitarović i svim sudionicima zaželjela uspješan rad i kvalitetna dostignuća.

Prvi dan kao glavnu temu imao je "Pamćenje i kultura mira", te su na rasporedu bila predavanja "Antropologija temporalnosti: neoliberalne pomirbe, utrživa mirenja i kolonijalna poimanja dobra" (prof. dr. sc. Sanja Špoljar-Vržina), "Zadatak pamćenja je zadatak izvršenja pravde. Sjećanje i pomirenje - analiza iz aspekta post-genocida u Ruandi" (dr. sc. Christine Schliesser), "Psihologija i bihevioralna genetika transgeneracijskog prijenosa" (izv. prof. dr. sc. Goran Kardum), "Prema etici pamćenja: pamćenje za budućnost" (dr. sc. Jasna Ćurković-Nimac), "Memorija i obećanje u mimetičkoj teoriji RenĂ© Girarda" (prof. dr. sc. Robert Petkovšek), "Kršćanska etika i ponovno stečeni mir: između banalnosti zla i kršćanskog pomirenja. Bolne lekcije iz povijesti Domovinskog rata u Hrvatskoj i ukrajinske revolucije dostojanstva" (dr. sc. Maryana Hnyp), "(U)Mjesto pamćenja u tehnološkoj budućnosti? Nekoliko napomena o utjecaju tehnološkog razvoja na društvene i individualne funkcije pamćenja" (izv. prof. dr. sc. Krunoslav Nikodem), "Što je prešutjela hrvatska književna historiografija?" (prof. dr. sc. Ivan Bošković) i "Spomenici žrtvama ili žrtve spomenika. Između osvete osvete i milosti" (prof. dr. sc. Ive Šimat Banov).

Drugoga dana u petak, 27. svibnja tema je "Hrvatska povijest - povijest nepomirenih pamćenja", a predavanja su "Fenomenologija i značenje političkog pamćenja između memorije, sjećanja i zaborava" (mr. sc. Jure Vujić), "Prevladavanje nepomirenih pamćenja prevladavanjem kulture selektivnoga sjećanja: Hrvati i Drugi svjetski rat" (prof. dr. sc. Ivica Šarac), "Vrednovanje Domovinskog rata - činjenice i mediji" (doc. dr. sc. Ante Nazor), "Bosansko-hercegovačke povijesne paradigme i pitanje pomirbe" (dr. sc. Srećko Matko Džaja), "Povijest koja se pamti i različitosti sjećanja: identiteti hrvatskih nacionalnih manjinskih zajednica i hrvatskih dijasporskih zajednica" (dr. sc. Marina Perić Kaselj), "Hrvatsko - muslimanski odnosi u kontekstu dovršetka procesa nacionalnog konstituiranja" (prof. dr. sc. Ivo Lučić), "Katolici i sjećanje na život u višenacionalnoj sredini: slučaj crkvene povijesti Rijeke" (doc. dr. sc. Marko Medved), "Složenost nacionalne memorije u svjetlu povijesne antropologije" (prof. dr. sc. Ivo Rendić-Miočević), "Neuspjela emancipacija: Akademska historiografija i parcijalna kolektivna pamćenja" (prof. dr. sc. Mladen Ančić) i "Rastakanje povijesnog pamćenja-posljedica ideologija jugoslavizma i komunizma" (doc. dr. sc. Zlatko Begonja).

U subotu, 28. svibnja tema će biti "(Ne)pomirena pamćenja i kršćanska kultura mira", a predstavit će se predavanja "Pamćenje (memorija) patnje i međusobni inkluzivizam u teologiji religija" (prof. dr. sc. Nikola Bižaca", "Od snage zla do snage života. Težak put pomirenja" (prof. emer. dr. sc. Janez Juhant), "Povijesna odgovornost triju monoteističkih religija za pomirenje pamćenja" (dr. sc. Tomislav Kovač), "Obraćenje kao fenomen rekonstrukcije pamćenja" (prof. dr. sc. fra Ante Vučković), "Posramljivanje kao sredstvo društvene kontrole" (prof. dr. sc. Francis Brassard), "Proročko pročišćavanje memorije kroz pogled iz budućnosti" (prof. dr. sc. fra Božo Lujić), "Pamćenje u Pavličićevu romanu 'Zaborav'. Prilog mogućoj teologiji pamćenja" (doc. dr. sc. Krešimir Šimić), "Zastrašivanjem do mira. Promišljanje o miru u vrijeme nove nuklearne eskalacije" (doc. dr. sc. Ivica Šola) i "Vrijeme mahnita čovjeka (Između milosrđa i dužnosti)" (Davor Velnić).

Konferencija će završiti plenarnom raspravom.