Kaštel Štafilić: Godišnji skup hrvatskih pastoralnih djelatnika Zapadne Europe - "Vjera i duševno zdravlje – kako pomažu vjera, psihologija i medicina"

"Vjera i duševno zdravlje – kako pomažu vjera, psihologija i medicina" tema je godišnjega pastoralnog skupa hrvatskih svećenika, đakona, pastoralnih suradnica i suradnika iz Zapadne Europe, koji se od ponedjeljka 5. do petka 9. listopada održava u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni u hotelu "Resnik" u Kaštel Štafiliću nedaleko Splita.

Skup, na kojem se okupilo više od šezdeset sudionika, započeo je zazivom Duha Svetoga. U ime organizatora sve je pozdravio delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj Ivica Komadina koji je ujedno i otvorio rad skupa. "Psihički problemi se odražavaju i na pastoralne djelatnike pa vjerujem da će i ovaj skup biti svima od koristi i za dušu i tijelo", rekao je. Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić u pozdravnom govoru izrazio je radost što su sudionici izabrali za svoj godišnji skup kutak Splitsko-makarske nadbiskupije. Mons. Barišić zahvalio je okupljenima na svemu što čine za Hrvate u inozemstvu koji žive, kako je rekao, dvostruku dijasporu, onu prostornu u udaljenosti od svog doma i ognjišta i onu dijasporu stanja u vlastitoj ranjivosti. Predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvu sarajevski pomoćni biskup Pero Sudar zahvalio je pastoralnim djelatnicima u ime biskupa obiju biskupskih konferencija za sav trud koji ulažu i koji je vidljiv u hrvatskoj inozemnoj pastvi. "S ponosom kažem da je hrvatska inozemna pastva jedna od nazočnijih inozemnih pastvi. Premda smo mali narod, po postotku iseljenosti smo među prvima u Europi. Javlja se i novi iseljenički val koji itekako osjećate i koji zapljuskuje naše misije. Koliko god nam je žao svakog, posebno mladog čovjeka, koji odlazi iz domovine, a nitko ne odlazi iz domovine da nije barem malo razočaran, toliko smo zahvalni svima vama koji im duhovno pomažete", rekao je biskup. Sve su pozdravili i gradonačelnik Kaštela Ivica Udovičić i direktor hotela "Resnik" Draško Babić.

Među sudionicima su i delegati za Skandinavske zemlje mons. Stjepan Biletić, za Francusku, zemlje Beneluxa i Veliku Britaniju vlč. Stjepan Čukman i delegat za Austriju fra Ilija Mijatović. Uvod u skup dao je dr. Adolf Polegubić koji je podsjetio kako su se za ovogodišnju temu skupa odlučili kako bi pokušali dobiti odgovor na pitanje kako pri duševnom zdravlju pomažu vjera, psihologija i medicina i to najprije samim pastoralnim djelatnicima, a potom i onima s kojima žive i djeluju.

Predavanje "Oblikovanje zdravlja kroz duhovnost" održao je dr. Miro Jakovljević, a "Vjera i duševno zdravlje (kako vjerom nadvladati strah)" dr. o. Mijo Nikić. Potom je predavanje o temi "Kako rasti u vjeri" održa je preko skypa prof. dr. Tomislav Ivančić iz Zagreba te dr. Miro Jakovljević o ličnosti i zdravlju (poremećaji ličnosti). Svečano misno slavlje toga dana predvodio je biskup Pero Sudar u crkvi Sv. Majke Tereze u Kaštel Štafiliću u koncelebraciji s delegatom za Skandinavske zemlje mons. Stjepanom Biletićem i dr. o. Nikićem, koji je održao homiliju.

U večernjim satima održana je duhovno-kulturna večer tijekom koje je predstavljen 16. zbornik radova s prošlogodišnjega skupa održanog u Vierzehnheiligenu u Njemačkoj o temi "Zapadna civilizacija u raskoraku između vjere i razuma" pod nazivom "Zapad, vjera i razum". O zborniku je govorio dr. Adolf Polegubić koji ga je uredio zajedno s dr. Borisom Vulićem. Potom je okupljene pozdravio ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. Tomislav Markić. Zahvalio je pastoralnim djelatnicima na svemu dobrom što čine u hrvatskoj pastvi u Zapadnoj Europi. Ujedno je podsjetio na izradu baze podataka o misijama i pastoralnom osoblju hrvatske inozemne pastve, ljetnoj školi hrvatskoga jezika, povijesti i kulture te formaciji animatora mladih te je sudionike pozvao neka se odazovu i pomognu ostvarenje tih projekata. Prenio je i prijedlog jednog voditelja misije da se u sljedećih nekoliko godina vezano uz neku misijsku proslavu postavi trajni spomen ispred ili u crkvama u kojima se naše zajednice u svijetu okupljaju na misna slavlja. Ravnatelj Hrvatskoga katoličkog sveučilišta dr. Željko Tanjić upoznao je sudionike s tim sveučilištem, a predstavljen je i roman dr. fra Šimuna Šite Ćorića pod nazivom "Izgleda, drugog puta nije bilo" - roman iz novije europske povijesti objavljen je u nakladi Glasa Koncila u biblioteci "Romani". O romanu je iscrpno govorila Silvana Dragun.

Drugoga dana skupa  sudionike je pozdravio ravnatelj dušobrižništva za katolike drugih materinskih jezika Njemačke biskupske konferencije Stefan Schohe. Podsjetio je kako je prema njemačkoj useljeničkoj statistici u 2014. godini u Njemačku uselilo 1,4 milijuna ljudi. U 2014. godini je doselilo 44.240 ljudi iz Hrvatske, od čega 30.185 muškaraca i 14.055 žena. U toj se godini ujedno iz Bosne i Hercegovine u Njemačku uselilo 20.600. Prema statističkom stanju od 30. lipnja 2015. u Njemačkoj je 210.074 Hrvata, 11.015 osoba iz Bosne i Hercegovine, 29.793 osoba koje imaju njemačko-hrvatsko državljanstvo, a 2794 njemačko-bosansko/hercegovačko državljanstvo. Katolicima se u Njemačkoj deklariralo više od 250.000 ljudi hrvatskoga jezika, rekao je ravnatelj Schohe koji je istaknuo kako Katolička Crkva u Njemačkoj nastoji kvalitetno pastoralno odgovoriti na sve izazove povećanog useljavanja ljudi u Njemačku. Ujedno je zahvalio na zauzetom pastoralnom djelovanju hrvatskim pastoralnim djelatnicima u Njemačkoj te im je prenio zahvalu i Komisije za migraciju Njemačke biskupske konferencije i njezina predsjednika mons. Norberta Trellea, biskupa Hildesheima.

Predavanje o principima biblijske psihoterapije održao je dr. o. Mijo Nikić, dok je dr. Tomislav Ivančić preko skype-a održao predavanje pod nazivom "Moderni čovjek u potrazi za smislom života". 

u popodnevnim satima organizirano je duhovno-studijsko putovanje u Solin i Sinj. Sudionici su se pobliže upoznati s drevnom Salonom o čemu im je govorio dr. Josip Dukić ml., s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu. U Sinju su posjetili Muzej Sinjske alke. Sa samostanskim muzejom ih je upoznao prof. fra Hrvatin Gabrijel Jurišić. U svetištu Čudotvorne Gospe Sinjske sudjelovali su u misnom slavlju koje je predvodio i propovijedao mons. Sudar u zajedništvu s gvardijanom i čuvarom svetišta fra Petrom Klapežom, ravnateljem dr. vlč. Tomislavom Markićem, delegatom za hrvatsku pastvu u Njemačkoj Ivicom Komadinom, svećenicima koji djeluju u hrvatskoj pastvi u Zapadnoj Europi i drugim svećenicima. Sve je na početku pozdravio o. Klapež, podsjetivši kako je 15. kolovoza u Sinju proslavljena 300. obljetnica slavne pobjede pod Sinjem uz Gospin zagovor. Nakon misnog slavlja prof. o. Jurišić upoznao je okupljene s bitkom pod Sinjem i svetištem Čudotovrne Gospe Sinjske. Za sve je priređena večera u samostanu.

Trećega dana skupa, u četvrtak prije podne 8. listopada, predavanje o depresiji i duhovnosti održao je dr. Miro Jakovljević, dok je dr. o. Mijo Nikić govorio o terapeutskim učincima pokore i Euharistije. U jutarnjim satima toga dana slavljeno je misno slavlje u crkvi Sv. Majke Tereze u Kaštel Štafiliću, a predvodio ga je predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvu sarajevski pomoćni biskup Pero Sudar u zajedništvu s ravnateljem dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. vlč. Tomislavom Markićem i delegatom za zemlje Beneluxa i Veliku Britaniju Stjepanom Čukmanom.

U popodnevnim satima toga dana predavanje pod naslovom „Kako danas voditi duše (moderno dušobrižništvo)" održao je telefonski iz Zagreba dr. Tomislav Ivančić. Priređen je i okrugli stol tijekom kojeg su sudionici razmišljali o zadanoj temi i tražili odgovore na aktualna i kompleksna pitanja povezana s temom skupa.  Na kraju su prigodnu riječ i zahvalu sudionicima uputili mons. Pero Sudar i delegat Ivica Komadina te su ih pozvali neka i nadalje zdušno pastoralno djeluju na dobro svojih sunarodnjaka Hrvata katolika u Zapadnoj Europi. Pritom je posebno upozoreno na novi val iseljavanja Hrvata iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.