Svečanim euharistijskim slavljem, koje je u subotu 7. svibnja na splitskoj rivi uz sudjelovanje nekoliko desetaka tisuća vjernika predvodio vojni ordinariju u Republici Hrvatskoj mons. Jure Bogdan, Splitsko-makarska nadbiskupija i grad Split proslavili su svetkovinu svoga nebeskog zaštitnika sv. Dujma, biskupa i mučenika prvih kršćanskih stoljeća.

Proslava je započela tradicionalnim svečanim ophodom sa svečevim moćima, od splitske prvostolnice do prigodnog oltara na splitskoj Rivi. U procesiji su, uz narod, sudjelovali i brojni svećenici, redovnici i redovnice, kandidatice, bogoslovi i sjemeništarci, nositelji vlasti, predstavnici društveno-političkih i kulturnih ustanova, obitelji, mladi i djeca, branitelji, crkvene, humanitarne i viteške udruge, vojska, policija, mnoge folklorne skupine grada i okolice. Uz domaćina nadbiskupa Barišića i predvoditelja mons. Juru Bogdana, na slavlju su sudjelovali i predsjednik HBK i zadarski nadbiskup Želimir Puljić, biskupi Splitske metropolije: šibenski Ante Ivas, hvarsko-bračko-viški Slobodan Štambuk, dubrovački Mate Uzinić i kotorski Ilija Janjić, potom vladika križevački Nikola Kekić, biskup bjelovarsko-križevački Vjekoslav Huzjak, savjetnik Apostolske nuncijature u RH Julien Kaboré, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joško Kodžoman, dominikanski provincijal o. Anto Gavrić, provincijal franjevaca kapucina fra Jure Šarčević, generalni vikar Miroslav Vidović, Prvostolni kaptol na čelu s prepozitom Nedjeljkom Antom Ančićem, župnik prvostolnice don Tomislav Ćubelić te brojni svećenici. Prisutni su bili i predstavnici društveno-političkih i kulturnih ustanova među kojima i splitski gradonačelnik Ivo Baldasar i suradnici, premijer Tihomir Orešković, potpredsjednik Vlade Božo Petrov, ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić, župan splitsko-dalmatinski Zlatko Ževrnja i suradnici te izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Andro Krstulović Opara.

Pozdravnu riječ uputio je domaćin, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić. „Duboka je i snažna, dapače, neraskidiva povezanost svetog Dujma, grada Splita i Splitsko-makarske nekoć salonitanske Crkve. Već 1712 godina u zajedništvu života i vjere, s ljubavlju i poštovanjem, slavimo svetog Dujma, biskupa i mučenika. Sveti Dujam toliko je naš i zajednički svima da ga slavimo u hramu kulture – kazalištu, u hramu kulta – njegovoj Katedrali, u hramu našeg svakodnevlja – ovdje na Rivi. Sveti naš zaštitnik, u godini izvanrednog jubileja milosrđa Božjega, želi nas svoje duhovne sinove i kćeri, svojim svjedočenjem ohrabriti u vjernosti Bogu i milosrdnoj ljubavi prema bližnjima“, rekao je. Pozdravivši sve nazočne goste i hodočasnike, one koji su bili spriječeni doći te one koji prate misu putem Hrvatske televizije i radija, nadbiskup Barišić je zamolio sv. Dujma da nam svima „otvori nove horizonte milosrdne ljubavi prema onima koji su potrebni naših duhovnih i tjelesnih djela milosrđa. Isuse Kriste – Lice Očeva milosrđa, neka nas primjer i zagovor svetog Dujma hrabri da budemo milosrdni kao Otac, jer Ti si milosrdan u svojoj ljubavi“.

Vojni ordinariji mons. Jure Bogdan u prigodnoj homiliji je govorio o mučeništvu. Na početku je rekao kako je Split danas na nogama, staro i mlado radosno slave Sudamju. I u proljeće 304. godine, antička Salona bila je na nogama, ali razlog njihovog okupljanja nije bilo radosno slavlje već je staro i mlado došlo je u Amfiteatar vidjeti mučeničku smrt najvišeg predstavnika Katoličke Crkve u rimskoj provinciji Dalmaciji - sv. Dujma - biskupa Salone. „Mislili su da će silom zaustaviti širenje kršćanske vjere. I tada u Saloni i u drugim dijelovima carstva, i kroz sva protekla stoljeća i danas događao se i događa se otvoreni ili prikriveni progon kršćana, onih koji vjeruju i trude se živjeti Isusov nauk ljubavi“, naglasio je mons. Bogdan dijeleći s okupljenim vjernicima razmišljanja o snazi i čvrstini vjere mlade Crkve prvih stoljeća, njenog javnog i postojanog svjedočenja vjere sve do prolijevanja krvi koja je dovela do nezaustavljivog procesa oplemenjivanja poganskoga svijeta Isusovom evanđeoskom porukom i postavljanja kršćanskih temelja Europi. Pojasnio je da je svaki kršćanin danas jedan od Isusovih učenika koji je pozvan u svome svakodnevnom životu ostvarivati ljubav prema bližnjemu, pripravljaju put Isusu, donositi Ga u svaki grad, mjesto i svako ljudsko srce. „Za razliku od onoga doba kada su se trudili vjernike i vjeru zatvoriti u crkve i sakristije ili vlastite domove, danas se trebamo truditi da Isusova poruka ljubavi i mira dospije do svakoga srca, do svakoga čovjeka i da ona bude pokretač i snaga koja mijenja pojedinca, društvo i čovječanstvo. Društvo i narod kojemu je Isusovo Evanđelje temelj i uporište osobnoga i javnoga života, ima sigurnu sadašnjost i budućnost“.

Napominjući da, kao i u Isusovo vrijeme tako i danas, kršćanska poruka i svjetlo Evanđelja nije uvijek i svugdje poželjno, mons. Bogdan je istaknuo da se od smrti našeg Božanskog Učitelja, svetoga biskupa Dujma, preko blaženog Alojzija Stepinca progoni kršćana nastavljaju sve do naših dana. „Koliko li je bilo hrvatskih mučenika iz Crkve u našoj Domovini iz  razdoblja  II. svjetskog rata i poratnog vremena? Teško da ćemo to ikada do kraja saznati. Ipak, ljubav prema istini, poštovanje prema prolivenoj nevinoj krvi na našim prostorima, nukaju nas na objektivno – znanstveno povijesno istraživanje, bez odgađanja, jer želimo i moramo znati istinu“, rekao je i zahvalio je Bogu što su u hrvatskom narodu uvijek nalazili hrabri pastiri, svjedoci istine i mira, poput blaženih Alojzija Stepinca i Miroslava Bulešića, don Radoslava Jerkovića, isusovca Petra Perice, franjevca Rafe Kalinića, don Jurja Gospodnetića i velikoga mnoštva iz hrvatskoga martirologija. Citirajući Isusove riječi 'Istina će vas osloboditi' pozvao je da se prouče i prosude sve žrtve, da im se omogući dostojanstven pokop i da im se udijeli zaslužena čast.

Spominjući milijune mučenika diljem svijeta, kršćane proganjane radi vjere u Krista, zaključio je da je danas, u 21. stoljeću, naša Crkva – Crkva mučenika. „Ruše se i iz temelja uništavaju kršćanske crkve i katedrale, svetišta i samostani, ubožnice i bolnice, arhivi i riznice, uništavaju i sami temelji kršćanskih zdanja da se uvjeri buduće naraštaje da kršćana tamo nije nikada ni bilo. Ulaže se puno napora da bi se medijski potisnula vjera i ono što vjernici zagovaraju, obezvrijedilo i prikazalo nazadnim, osobito ono što je Bog utisnuo u ljudsko biće, naravne zakone. Što se to događa s nama kad se sustavno promiče kultura smrti nasuprot kulture života?“, upitao je vojni ordinarij i pozvao vjernike da, poučeni primjerom vjere i svjedočenja sv. Dujma svaki kršćanin uspravno stoji u svojoj vjeri i tako, odolijevajući svim bezbožnim ponudama i porukama, svjedoči svoju vjernost Bogu u svojoj sredini. „Živeći tako želimo unositi, nadu i radost Uskrsloga u svoje srce, u svoj dom, u školu, na radno mjesto u dragoj nam domovini Hrvatskoj i uopće u sve dimenzije ljudskoga društva gdje nas je providnost dovela. Živeći iz vjere, zalažemo se za one vrijednosti za koje se zalagao i život svoj položio sv. Dujam. On nam je, po zagovoru Blažene Djevice Marije, nadahnuće i trajni svjetionik u olujama života. I tako Dujam ne pripada samo prošlosti nego sadašnjosti i budućnosti. Molimo ga i mòlimo da duhom ne klonemo i ne pokleknemo pred idolima ovoga svijeta, nego da uvijek i zauvijek ostanemo vjerni kršćanskim idealima, kojima je ostao vjeran sv. Dujam sve do smrti“, zaključio je mons. Bogdan.

Kako bi misa i ophod bio meditativni hod, pobrinuo se animator slavlja dr. don Ante Mateljan, a ljepoti slavlja uvelike je pridonio zbor sastavljen od Mješovitoga pjevačkog prvostolnog zbora Sv. Dujma i zbora Gospe od zdravlja, pod ravnanjem kapelnika splitske prvostolnice maestra don Šime Marovića, a uz pratnju splitskoga "Brass kvinteta" te orguljašku pratnju maestre s. Mirte Škopljanac-Mačina. Misa je završila himnom Domovini, a zatim i pjesmom Blaženoj Djevici Mariji. Proslava Dana Grada i njegova zaštitnika sv. Dujma nastavljena je se bogatim kulturnim, zabavnim i drugim sadržajima.

Za svečanu proslavu vjernici su se tradicionalno pripremali devetnicom koja je ove godine, u Jubileju Božjeg milosrđa, bila obogaćena organiziranim hodočašćima svih dekanata Splitsko-makarske nadbiskupije sv. Dujmu. Vjernici su tako autobusima pristizali u Split sa svojim župnim barjacima i u narodnim nošnjama svoga mjesta da bi simbolično prošli kroz Sveta vrata na prvostolnici i zadobili jubilejski oprost. Misna slavlja u devetnici predvodili su don Ivan Čotić, don Ljubo Bodrožić, fra Vinko Prlić, don Stipe Ljubas, fra Kristijan Stipanović, don Vinko Sanader, don Ranko Vidović i don Pavao Banić. Posljednju večer za vrijeme otvaranja moćnika i svečane večernje propovijedao je o. Anto Gavrić. Na misama su pjevali crkveni zborovi iz župa Pujanke (Split), Kostanje, Opuzen, Dugopolje, Proložac, Kaštel Lukšić, Vranjic i Donja Brela. U kulturno-umjetničkom programu devetnice koncerte su održali Mješoviti pjevački prvostolni zbor sv. Dujma, Mješoviti pjevački zbor mladih župe Gospe od Zdravlja, Mandolinski sastav „Sanctus Domnio“, Crkveni pučki pjevači iz Kučina i Mravinaca, Mješoviti zbor Gospe Fatimske i na orguljama prof. Josipe Leko (Leipzig). Također, predstavljena je knjiga  „Dajte, pomirite se s Bogom – Sakrament ispovijedi u Godini milosrđa“ te je održan okrugli stol na temu „Caritas u Godini milosrđa“.

Sva izvješća s misnih slavlja u devetnici sv. Dujmu možete pročitati OVDJE.