Generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije don Franjo Frankopan Velić predvodio je misno slavlje, a potom i zajedničku molitvu za jedinstvo svih kršćana u četvrtak 25. siječnja, u splitskoj prvostolnici sv. Dujma na blagdan Obraćenja svetoga Pavla, a povodom završetka Molitvene osmine za jedinstvo kršćana. U koncelebraciji su bili: don Ante Mateljan, katedralni župnik, don Jure Vrdoljak, duhovnik bogoslova te don Danko Kovačević, vicerektor u bogosloviji.

Na početku misnoga slavlja Velić je istaknuo da ove godine završetak Molitvene osmine pada na blagdan Obraćenja svetoga Pavla. Pavao, koji je bio progonitelj kršćana doživio je promjenu. Svi vjernici pozvani su mijenjati se te surađivati s Božjom milošću. U konačnici, cilj sveukupnog ekumenskog djelovanja je promjena vlastitog srca. Drugi vatikanski koncil ističe da istinski ekumenizam počinje s vlastitim obraćenjem. Dakle, cilj ekumenizma nije prvotno jedinstvo samo s drugim nego jedinstvo sa samim sobom, s bližnjim, s bližnjima u Katoličkoj Crkvi, a tek tako očišćeni možemo govoriti o suživotu i miru s drugima, istaknuo je na početku misnoga slavlja Velić.

Molitvena osmina za jedinstvo kršćana prakticira se i obilježava svake godine u svim Crkvama osobito u zemljama koje su konfesionalno mješovite. Ekumenski sastavljeno tijelo iz pojedine zemlje svake godine odabere temu molitve za jedinstvo i pripremi kratka razmatranja, službu riječi i druge molitvene poticaje za Molitvenu osminu. Opću inačicu ovogodišnjeg molitvenog priručnika pripremila je ekumenska skupina iz afričke zemlje Burkine Faso. Burkina Faso je konfesionalno jako heterogena zemlja u kojoj je većinsko stanovništvo islamske vjeroispovijesti. Nažalost, posljednjih godina kršćani u toj zemlji doživljavaju konstante progone te u mnogobrojnim mjestima kršćani ne mogu vršiti bogoslužje ili katehizaciju.

Svjetska Molitvena osmina 2024. godine održavala se od 18. do 25. siječnja pod biblijskim geslom: „Ljubi Gospodina Boga svojega… i svoga bližnjega kao sebe samoga!“ Središnje razmatranje ovogodišnjeg ekumenskog susreta bila je prispodoba o milosrdnom Samarijancu iz Lukinog evanđelja.

Po završetku misnoga slavlja uslijedila je zajednička molitva. U uvodu je generalni vikar prenio pozdrave splitsko-makarskog nadbiskupa i metropolita mons. Zdenka Križića, protojereja Srpske pravoslavne Crkve u Splitu Milana Kadijevića te protojereja-stavrofora Makedonske pravoslavne Crkve u Hrvatskoj Kirka Velinskoga.

Prvo čitanje pročitala je predstavnica Makedonske pravoslavne Crkve na makedonskom jeziku, a evanđelje o milosrdnom Samarijancu generalni vikar. U kratkom nagovoru Velić je istaknuo da Isus daje konkretan odgovor na pitanje tko je moj bližnji? Isus prepričava kako su jednoga Židova zaskočili, ranili te ostavili na putu. No, iako je bio u potrebi, nisu mu pomogli oni koji su mu bili najbliži. Nisu mu pomogli ni levit ni svećenik. Samarijanac, koji je u očima Židova onaj koji se udaljio od istinske vjere i koji je zastranio, pomaže svojem „neprijatelju“. Tako se Samarijanac, u konačnici, pokazuje kao njegov istinski bližnji, istaknuo je Velić.

Osvrnuo se i na prvo čitanje u kojem Abraham prima tri stranca. „Abraham iz daleka vidi trojicu i ne zadržava se u svom šatoru već ustaje, ide njima u susret te ih poziva da budu njegovi gosti. Dakle, Abraham vidi i ide u susret, kao što i Samarijanac vidi i pomaže“, kazao je Velić. Abraham je mogao ostati u svom šatoru i ne pozvati goste, štoviše mogao se ljutiti na Boga što nema potomstva. Abraham je vidio volju Božju u trojici gostiju u kojima prepoznaje Božje poslanike. U konačnici oni objavljuju Abrahamu da će mu žena Sara zatrudnjeti i da će dobiti potomka, kazao je Velić.

Na kraju molitvenog susreta generalni vikar pozvao je predstavnike Makedonske pravoslavne Crkve da ukratko predstave sebe i svoju zajednicu.

Nekoć se blagdan Katedre svetoga Petra u Katoličkoj crkvi slavio 18. siječnja. Petar, apostolski prvak i vidljivi poglavar Crkve, označava cilj ekumenske molitve i nastojanja svih kršćana da budu jedno u zajedništvu s Petrom koga je Krist postavio da kao vidljivi poglavar upravlja Crkvom Božjom. Na svršetku Molitvene osmine 25. siječnja slavi se Obraćenje sv. apostola Pavla. Pavlovo obraćenje kod Damska označuje način ili metodu kojom je jedino moguće postići jedinstvo, a to je obraćenje svakog kršćanina i svih kršćanskih zajednica.

Papa Pio X. odobrio već 1909. godine Molitvenu osminu, a papa Benedikt XV. 1916. godine preporučio svim katolicima. Praksa Molitvene osmine za jedinstvo kršćana zaživjela je vrlo brzo i na hrvatskim prostorima. No, u to vrijeme postojao je samo monokonfesionalni oblik molitve za jedinstvo kršćana. Među onima koji su pridonijeli stvaranju drugačijeg mentaliteta u prakticiranju molitve za jedinstvo jest i francuski katolički svećenik Paul Couturier, koji se u više navrata između 1932. do 1937. zalagao za sveopću Molitvenu osminu u kojem bi katolici, pravoslavci i protestanti za jedinstvo mogli moliti zajedno. U tom konceptu koji bi bio prihvatljiv za sve kršćane, ne bi se molilo za jedinstvo koje bi bilo „skrojeno po mjeri“ bilo koje pojedinačne Crkve, nego jednostavno za ono i onakvo jedinstvo za koje je Isus Krist molio na posljednjoj večeri.

Pjevanje tijekom misnog slavlja predvodio je zbog bogoslova pod ravnanjem mo. s. Mirte Škopljanac Mačina.