U organizaciji Nacionalnog katehetskog ureda HBK i Agencije za odgoj i obrazovanje 1. rujna 2023. godine započeo je drugi dan Katehetske ljetne škole za vjeroučiteljice i vjeroučitelje u osnovnim školama. 300 vjeroučitelja okupilo se u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu na drugom danu Katehetske ljetne škole koja se odvila pod naslovom „Pripovijedanje kao nastavna metoda u vrijeme digitalne kulture“.

Drugi dan Škole započeo je misnim slavljem predvođenim prof. dr. sc. Ivicom Pažinom, predstojnikom Nacionalnog katehetskog ureda HBK. Nakon misnoga slavlja uslijedile su radionice koje su se nastavljale na tematske radionice započete prvoga radnoga dana Škole, a one su redom bile: „ABCeda pripovijedanja ili kako sve može postati priča“ pod vodstvom Zorice Šitum, Andree Ćapin, Andrijane Bagarić i Marije Škeva. Druga radionica održana je pod naslovom „'Samo stvarne ruke pišu stvarnu poeziju' (Paul Celan) O riječima u rukama – tehnike stvaranja pripovijesti“ pod vodstvom Branke Mlinar, Sandre Milanović, Gordane Kelave i Sare Pleštine. Treća radionica održana je pod naslovom „'Ono smo što komuniciramo' O učenju i poučavanju vjerskoga sadržaja u digitalnom svijetu“ pod vodstvom Ane Rücker, Anice Galešić, Marine Šimičev te Mariane Dellavia.

Središnji dio drugoga radnoga dana Škole bio je okrugli stol koji se odvio pod naslovom „Nigdje se ne nazire kraj…Izazovi i rizici komunikacije u digitalnoj kulturi“, a na kojem su sudjelovali dr. sc. Siniša Kovačić, glavni urednik HKM-a, fra Ivan Marija Lotar, župnik župe sv. Antuna Padovanskog, rektor istoimene bazilike na Svetom Duhu i urednik jednog od najpopularnijih vjerskih youtube kanala u Hrvatskoj pod nazivom „askfrapriest“ te Stanko Stojić, vjeroučitelj Splitsko-makarske nadbiskupije, jedan od suautora emisije „Božanstvena komedija“ te urednik emisije „O tempora!“ na Laudato TV. Cijeli razgovor na okruglom stolu moderirala je glavna urednica Novih medija HKM-a Diana Tikvić.

Cilj okruglog stola bio je, u dijalogu sa sudionicima, ali i vjeroučiteljima, obzirno, ali afirmativno prezentirati kulturu dijaloga u digitalnim medijima, ali i svijet virtualne stvarnosti kao činjenicu, koja pred nas stavlja mnoge izazove. Sudionici su se složili da velika većina i dalje ne želi priznati činjenicu da su mladi ovisnici o društvenim mrežama koje im nameću stil života, zahvaljujući agresivnom marketingu i interesnim skupinama. Ignorirajući tu činjenicu ignoriramo često i problem koji društvene mreže generiraju u društvu. Umjesto problematiziranja postojanja takve „digitalne kulture“, fokus bi trebalo staviti na perspektive i mogućnosti koje su na raspolaganju autorima sadržaja, a onda i konzumentima. Sudionici su željeli istaknuti da digitalni mediji i platforme nisu i ne mogu biti isključivi izvor zla. Oni imaju i puno toga dobroga. Naravno, sve to ovisi o slobodi izbora – odlučiti želimo li jeftinu površnu nemoralnu zabavu ili želimo dublji kvalitetniji sadržaj. Sudionici su se složili da vjeroučitelji moraju biti svjesni da je njihova njiva velika i može biti plodonosna ukoliko sebe i sve oko sebe educiraju za ispravno korištenje digitalnih sadržaja. Jedan od bitnih odgojnih ishoda i ciljeva vjeronaučnog procesa je utvrđivanje sudionika vjeronaučnoga procesa u vlastiti identitet kojega neće gubiti niti onda kada se kreću anonimani bespućima digitalnog kontinenta. Sudionici su zgodno zaključili da vjeroučitelji, u duhu izrečenoga, ali i u duhu postkoncilskih dokumenata, moraju postati ambasadori digitalne kulture.

Na kraju okruglog stola u raspravu su se aktivno uključili i vjeroučiteljice i vjeroučitelji s pitanjima nakon čega se razvila plodna rasprava. Cijeli susret završen je zaključnim govorom prof. dr. sc. Ivica Pažina, nakon čega je uslijedila zajednička molitva.