Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje u osnovnim školama, s temom "'U početku bijaše Riječ' (Iv 1,1) - Prema izvrsnoj komunikaciji u vjeronaučnoj nastavi", održana je od 25. do 27. kolovoza u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu. Na Školi, koja se 12. godinu za redom održava u Splitu, u organizaciji Nacionalnoga katehetskog ureda HBK i Agencije za odgoj i obrazovanje RH, okupilo se oko 350 osnovnoškolskih vjeroučitelja i vjeroučiteljica, kao i predstojnici i predstojnice (nad)biskupijskih katehetskih ureda te profesori na teološkim i drugim učilištima.

Program je započeo, u četvrtak 25. kolovoza, molitvom koju su pripremili vjeroučitelji iz Zadarske nadbiskupije. Pozdravljajući okupljene vjeroučitelje i vjeroučiteljice, ugledne goste, predavače i voditelje pedagoških radionica te više savjetnice za vjeronauk, voditelj Povjerenstva za organizaciju i predstojnik Katehetskoga ureda Splitsko-makarske nadbiskupije mr. don Josip Periš izrazio je nadu kako će i ova Katehetska škola, koja je jedan od najvažnijih godišnjih događaja u mjesnoj Crkvi, donijeti vjeroučiteljima nova saznanja, obogatiti ih novim iskustvima što će ih sigurno ohrabriti, potaknuti i motivirati za nove izazove pred kojima stoje na početku još jedne školske godine. Okupljenima se potom obratio splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić ustvrdivši kako ovi skupovi pomažu u permanentnom obrazovanju vjeroučitelja i vjeroučiteljica, ali i u doživljuju zajedništva Crkve i naroda Božjega, u doživljaju njihova poslanja unutar Crkve. Osvrnuvši se na temu naglasio je da je ona aktualna, važna i izazovna te da je događaj utjelovljenja toliko važan da bi na svim TV postajama trebao biti glavna vijest, novost koja je ujedno odmor od bombardiranja svakodnevnim informacijama. Čestitavši svima 20. obljetnicu vjeronauka u školi, državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa prof. dr. Dijana Vican u svom je pozdravnom govoru naglasila da je vjeronauk "prema svim znanstveno-empirijskim dokazima, nastavni predmet jednak svim drugim nastavnim predmetima u školi. Potvrđuju to učenici osnovnih i srednjih škola i njihovi roditelji/skrbnici koji punih dvadeset godina biraju vjeronauk u školi, a ne moraju ga birati." Osvrnuvši se na doba koje je društveno-kulturne vrijednosti podređivalo političkim ciljevima i u kojem je vjeronauk eliminiran iz obrazovnog sustava, državna tajnica naglasila je da naša suvremena povijest dokazuje "da pritješnjavanje nacionalne kulture do granica neslobode ostaje skriveno tinjati, da se najuzvišenije vrijednosti ne mogu tek tako zanijekati, da religioznost i duhovnost ne trebaju biti povjereni isključivo obitelji." S vjeronaukom u odgojno-obrazovnom sustavu, nastavila je dr. Vican, "obrazovna politika pokazuje otvorenost i odgovornost za sustavno i cjelovito pripremanje djece u svijet odraslih". Zaključila je kako tomu uvelike pridonose i ove Katehetske ljetne škole. Pohvalivši rad Katehetskih ljetnih škola, koji predstavlja model za promicanje i osmišljavanje ostalih stručnih usavršavanja, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje prof. Vinko Filipović naglasio je ozbiljnost i odgovornost vjeroučitelja prema djeci u školi. Budući da svima nedostaje prave, kvalitetne i produktivne komunikacije, komunikacije koja će ići k rješenju i otklanjati probleme, nesreću, nezadovoljstvo, poniženosti pozvao je vjeroučitelje da nastave odgovorno i susretljivo vršiti svoju zadaću učeći djecu pravim vrijednostima. "Vjeronauk je u proteklih dvadeset godina ispunio svoju odgojnu zadaću, ali i obrazovnu funkciju. Ispunio je ono što će našoj djeci zasigurno trebati: prepoznatljivost njihovog podrijetla, postojanja i identiteta kako nacionalnog tako i vjerskog", kazao je ravnatelj Filipović zaključivši da vjeroučitelji u tom smislu imaju posebnu zadaću. Nazočne je pozdravio i šibenski biskup Ante Ivas pozvavši nazočne da "zbiju svoje redove" jer samo tako kao Crkva mogu učiniti dobro za djecu i cijelu domovinu.
Otvarajući Katehetsku ljetnu školu, predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju đakovačko-osječki pomoćni biskup mons. Đuro Hranić također se osvrnuo na proteklih 20 godina vjeronauka u školi koji je postao, kako reče, "naš ambijent". U tom je surječju naglasio da sve važnije postaje pitanje: "je li škola (uz pomoć vjeronauka u školi) u svijesti najširih slojeva Crkve i naših župnih zajednica postala shvaćena kao ambijent našega redovitog crkvenog djelovanja, odnosno shvaćaju li naše župne zajednice da ste vi, vjeroučitelji, ondje u njihovo ime? Pitanje je koliko vi, vjeroučitelji, imate priliku osjetiti i doživjeti podršku župnih zajednica u svom radu, a ponekad se može postaviti i pitanje koliko je vama vjeroučiteljima ta podrška važna, koliko ste u župi prisutni, koliko je tražite i koliko pridonosite razvitku svijesti župne zajednice da je ona odgovorna za pastoral škole." Prihvaćenost vjeronauka u školi, nastavio je biskup Hranić, svakako će ovisiti o stalnim unutarnjim reformama. Međutim, zaključio je biskup, te reforme vjeronauka iznutra kao i izvrsnost komunikacije vjeroučenika s vjeroučenicima, s roditeljima i zbornicom ovise u prvom redu o otvorenosti svakoga za Objavljenu Riječ te sve to vodi samo jednom cilju - osobnom susretu s Trojedinim Bogom objavljenim u Isusu Kristu.
Prvo predavanje na temu "U početku bijaše Riječ. Bog u ljudskoj riječi - različitost govora o Bogu u Bibliji" održao je prof. dr. sc. Marinko Vidović. Polazeći od suvremenoga u pragmatični razum uronjenoga obezvrjeđivanja riječi, dr. Vidović u uvodu ukazuje na njezino drugačije poimanje u Bibliji, koja je nikla u kulturi usmene predaje i gdje se pod riječju podrazumijeva sukus stvarnosti, pozadinu svega onoga što čovjek iskusuje i različitim emotivnim i mentalnim operacijama izlučuje, shvaća, prihvaća i izriče kao bitnu odrednicu svoga ostvarenja u vremenu i prostoru, ali i nadilazeći ih. Kao takva, riječ je izraz Božjega očitovanja, koje započinje stvaranjem svega, nastavlja se u povijesti događajima i riječima, posve ljudskim riječima koje mi vjernici prihvaćamo kao Bogom nadahnute, a završnu fazu i puninu doseže u utjelovljenoj Riječi, u osobi Isusa iz Nazareta koji je "odsjaj Slave i otisak Bića njegova€ť. Spomenuta trodioba (stvaranje, povijest, utjelovljenje) Božjega očitovanja okosnica je izlaganja o različitosti Božjega govora u Bibliji. I starozavjetni i novozavjetni Božji govor zaključeni su kratkim sažetcima koji ukazuju na dosljednost i kontinuiranost Božjega govora u promjenjivim povijesnim uvjetima ljudskoga života. Bog govori čovjeku, ali ne bez uvažavanja njegova shvaćanja, razumijevanja i tumačenja stvarnosti. Odatle i različitost i bogatstvo Božjega govora u Bibliji, zaključuje dr. Vidović. 
Prof. dr. sc. Ante Mateljan održao je predavanje na temu "Uronjen u Božju Riječ. Duhovnost vjeroučitelja kao temelj ophođenja prema učeniku". Izlaganje je podijelio u dva dijela. U prvom, uvodnom dijelu istaknuto je apsolutnu vlastitost kršćanske vjere, izraženu u prologu Ivanova evanđelja: "Riječ tijelom postade i nastani se među nama" (Iv 1,14); te u članku vjerovanja: "Vjerujem u Isusa Krista, jedinorođenoga Sina Božjega €¦ koji je radi nas i radi našega spasenja sišao s nebesa. I utjelovio se po Duhu Svetom od djevice Marije i postao čovjekom." Prema KKC navještaj Riječi ima za cilj: spoznati/upoznati Božju ljubav; slijediti put Božje ljubavi; postati dionici/zajedničari Božje ljubavi. Vjernost Bogu i čovjeku, o čemu govori Opći katehetski direktorij kao i temeljna polazišta "Plana i programa katoličkog vjeronauka u osnovnoj školi", ostvaruje se tako da se vodi prema susretu djece i mladeži s osobom Isusa Krista. Da bi se to dogodilo, nužna je ne samo pouka u skladu s kršćanskom vjerom, nego nadasve osobno svjedočanstvo djelotvornosti Riječi Božje u životu vjeroučitelja, naglasio je dr. Mateljan. U drugom dijelu, na meditativni način, kroz deset riječi, izražene su bitne značajke prisutnosti Riječi u vjerniku, a polazna točka je Isusov govor na Gori blaženstava. Izlaganje je završio zahvalnim blagoslovom za darovanu Riječ i sve riječi - kojima vjeroučitelj poučava, prenosi i svjedoči otajstvo vječne Božje Riječi - a koje su dar u Duhu ljubavi. Oba su predavanja izazvala brojna pitanja na koja su predavači nastojali strpljivo i stručno odgovarati. Programu je nazočio i predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda prof. dr. Ivica Pažin te viša savjetnica za školski vjeronauk pri Agenciji profesorica Sabina Marunčić. U popodnevnom dijelu rad se nastavio u pedagoškim radionicama s temama bibliodrama, dramske igre i tehnike u nastavi vjeronauka te glazba i ritam u nastavi vjeronauka. Program prvoga dana završio je misnim slavljem koje je za sudionike škole u splitskoj katedrali predvodio biskup Đuro Hranić. 
Drugoga radnog dana Ĺ kole sudionici su odslušali dva predavanja. Prvo je održao prof. dr. Ante Vučković, profesor filozofije i novi dekan KBF-u Sveučilišta u Splitu, o temi "Riječ je više od svega što možemo razumjeti. Suvremeni odnos prema riječi kao znak ophođenja prema drugomu€ť. Predavanje se postavilo pred zadatak osvijetliti riječ između ljudi, ali i riječ koja otvara odnos s Bogom. Budući da Ivan Isusa, mesiju, naziva Logosom, a hrvatski jezik Logos prevodi Riječju, susret s tajnom riječi nas vodi i u tajnu odnosa Boga s čovjekom, naglasio je predavač dodavši da predavanje namjerava pustiti riječ da dođe do riječi te se tako približiti tajni riječi i naslutiti blizinu Riječi. Dr. Vučković je nastojao svratiti pozornost na suvremene pomake odnosa prema jeziku te je predavanje podijelio u tri dijela. U prvome je progovorio o jezičnom obratu u zapadnoj filozofiji podcrtavši posljedice koje je on imao za kulturu, obrazovanje, teologiju te za konkretni rad u katehizaciji. U drugom dijelu, govoreći o temeljnim odrednicama riječi, ustvrdio je da nas pitanje odnosa riječi i glasa uvodi u opažanja kako riječ izmiče našoj vladavini i govori više, dublje, i šire od onoga što bi sam govornik htio. U trećem je dijelu ukazao na neke važne odnose vezane uz riječ u temeljnom odnosu učitelja i učenika. Primjeri kojima je osvijetlio pojedina obilježja uzeti su iz svijeta filozofije i književnosti, a najvećim dijelom iz Novoga zavjeta. S jedne strane, to je slušateljima poznat tekst, a, s druge, upravo se na njemu može jasno uvidjeti kako riječ nadilazi ono što im je poznato, zaključio je dr. Vučković. Vrijeme predviđeno za tematsku raspravu pokazalo se prekratkim za odgovore na sva pitanja koja su vjeroučitelji željeli postaviti predavaču. 
Drugo predavanje o temi "Prema izvrsnoj komunikaciji u nastavi. Metodički pristup interpretaciji književno - umjetničkih tekstova" održala je mr. sc. Gea Cetinić, profesorica hrvatskog jezika i viša savjetnica pri Agenciji za odgoj i obrazovanje. U svom je izlaganju govorila o ključnim kompetencijama važnim za cjeloživotno učenje, o komunikacijskim osposobljenostima, o različitim vrstama tekstova i njihovim obilježjima, o interpretaciji tekstova i raznovrsnosti pristupa i metoda te o suodnosu nastave vjeronauka i hrvatskoga jezika. Poslije predavanja održana je tematska rasprava, a potom je upriličen kulturni čin o dvadeset godina vjeronauka u osnovnim i srednjim školama. "Danas vjeronauk u školi, kao neizostavni i konstitutivni dio ukupnoga evangelizacijskog poslanja Crkve, jedan je od najsustavnijih i najbolje organiziranih načina prisutnosti Crkve u suvremenom hrvatskom društvu", kazao je mr. Josip Periš uvodeći u program koji je bio svojevrstan hvalospjev vjeronauku i vjeroučiteljima u školi, kojih danas u Hrvatskoj ima više od 2500. Svoj osvrt o tomu sa strane crkvenih institucija dao je predstojnik Nacionalnoga katehetskog ureda HBK prof. dr. Ivica Pažin, a sa strane državnih institucija govorila je viša savjetnica pri Agenciji za odgoj i obrazovanje profesorica Sabina Maruničić. O ulozi biskupijskih katehetskih ureda progovorio je predstojnik Katehetskog ureda Krčke biskupije mr. Anton Peranić, a vjeroučiteljice Meri Dadić i Marina Ĺ imić osvrnule su se na svoje dugogodišnje iskustvo vjeroučiteljice u školi. Program je svojim pjesmama uzveličala klapa Neverin iz Kaštel Lukšića, već dugo godina najbolja ženska klapa u Hrvatskoj. Vjeroučitelji su i ovoga puta sudjelovali u akciji darivanja krvi, a u popodnevnom dijelu programa nastavio se rad u pedagoškim radionicama. 
Posljednjeg dana programa, u subotu 27. kolovoza, rad je započeo molitvenim uvodom. Potom su uslijedila izvješća rada iz pedagoških radionica s temama bibliodrama, dramske igre i tehnike u nastavi vjeronauka te glazba i ritam u nastavi vjeronauka. Cilj je radionica bio približiti sudionicima Božju riječ, kako bi je kroz bibliodramu, dramske igre i glazbu ne samo čuli nego i istinski doživjeli te kako bi ona zahvatila njihov razum, srce i volju. Voditeljice radionice bile su voditeljice županijskih vijeća, vanjski suradnici, dramski pedagozi i glumci te vjeroučiteljice redovnice koje imaju i glazbenu i teološko-katehetsku izobrazbu. One su iznijele kratak pregled rada u radionicama, svoje dojmove i zadovoljstvo kvalitetnim sudjelovanjem svih sudionika. U svojoj prezentaciji rada u radionicama pokazale su izvrsnu multimedijalnu osposobljenost koja im pomaže i u izvođenju nastave vjeronauka, što je oduševilo nazočne vjeroučitelje i vjeroučiteljice, njih oko 350 koliko ih je sudjelovalo u programu Ĺ kole. Nakon pauze uslijedio je okrugli stol na kojemu su više savjetnice za vjeronauk pri Agenciji za odgoj i obrazovanje profesorica Sabina Marunčić i teologinja Gordana Barudžija podsjetile i potaknule nazočne na redovitost prijavljivanja na stručne skupove elektronskim putem (preko aplikacije www.ettaedu.eu) te su upozorile na najčešće pogrješke pri tom prijavljivanju. Upozorile su, također, na nove izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju, a najviše pitanja odnosilo se na vjeronaučnu olimpijadu. Na kraju, još jednog kvalitetnoga programa Katehetske ljetne škole, riječ zahvale svim sudionicima, osobito onima koji su najviše sudjelovali u organizaciji voditelju Povjerenstva za organizaciju mr. Josipu Perišu i višoj savjetnici za vjeronauk Sabini Marunčić, uputio je predstojnik Nacionalnoga katehetskog ureda HBK prof. dr. Ivica Pažin. Skup je završio molitvom za sve pokojne vjeroučitelje/vjeroučiteljice i katehete/katehistice.