U crkvi sv. Ante na Poljudu u Splitu, 11. srpnja održana je sveta misa povodom blagdana sv. Benedikta, zaštitnika Europe. Misno je slavlje predslavio prof. dr. Mladen Parlov, uz koncelebraciju dr. Bernardina Škunce, dr. Josipa Marcelića i fra Nikice Devčića. Nazočili su joj brojni Splićani među kojima i članovi Hrvatske udruge Benedikt predvođeni predsjednikom dr. Vidom Popovićem, te gostom, prijateljem iz Tomislavgrada prof. dr. Matom Tadićem.

Misu je, za svoje članove i druge štovatelje sv. Benedikta, organizirala Hrvatska udruga Benedikt koja je nedavno proslavila petu obljetnicu svoga plodnog djelovanja. U prigodnoj propovijedi dr. Parlov je govoreći o životu i djelu svetog Benedikta, jednog od suzaštitnika Europe, koji je svojim radom ostavio neizbrisiv trag u temeljima kršćanske Europe, istaknuo određene sličnosti između vremena u kojem je živio sv. Benedikt, tj. konca 5. i prve polovine 6. st. te današnjeg vremena. U Benediktovo vrijeme, rekao je dr. parlov, "ondašnji se je svijet raspadao, kako zbog moralne dekadencije tako i zbog provale novih naroda na rubove Rimskog carstva, koje se je pred pritiskom tih naroda na koncu potpuno raspalo. Benedikt se je, po Božjem nadahnuću, povukao iz svijeta u raspadu kako bi tom istom svijetu bio iznova vraćen, tj. darovan kao sjeme obnove i polog novoga. Trebalo je čekati da stoljeća prođu a da ono novo nastane i nastalo je u blizini benediktinskih samostana niknula su nova naselja, a potom i novi gradovi, nova društva, niknula je nova, kršćanska Europa. Benediktova duhovna djeca su, kako reče papa Pavao VI., križem, knjigom i plugom, postavili temelje te nove, kršćanske Europe. Danas, slično kao i u Benediktovo vrijeme, Europa se nalazi pred raspadom; kako zbog moralne dekadencije tako i zbog pritiska migracijskih valova koji zapljuskuju umornu i dezorijentiranu Europu. Slično Benediktu i nas, suvremene kršćane Bog poziva ne na bijeg iz svijeta nego na sijanje novog sjemena kršćanske nade i radosti. A imamo se pravo nadati i radovati jer je uskrsli Krist već pobijedio sile zla i tame - grijeh, smrt i đavla - kako bi nama i svim ljudima ponudio život u slobodi, slozi i radosti. Odgovorni smo za svijet u kojemu živimo", istaknuo je dr. Parlov, te dodao "ali na način da smo pozvani sijati sjemenje nade i radosti i ne pitati kada će žetva. Žet će možda netko drugi, neki drugi budući naraštaji; mi tek budimo zahvalni da nam je pružena mogućnost da sijemo".

Dr. Parlov je na kraju naglasio kako je na svima nama da u skladu sa svojim mogućnostima nastavimo živjeti i promicati djelo svetog Benedikta i da svakodnevnim primjerom i svojim djelima budemo promicatelji žive vjere. Po završetku svete mise članovi Hrvatske udruge Benedikt i njihovi prijatelji nastavili su obilježavanje blagdana svetog Benedikta kroz prigodnu večeru i druženje.

Sveti Benedikt  je rođen oko 480. godine u Norsiji (Italija), a umro je u mjestu Monte Cassino 21. ožujka 547. gdje mu je grob u crkvi te slavne opatije. Stoljećima se blagdan slavio na dan smrti, a kako je u Korizmi slavljenje svetaca suzdržano, blagdan je premješten na 11. srpnja. Benediktinski red je osnovao tako što je okupio razne skupine monaha te ih podijelio u 12 samostana, svakome odredio jednog oca, a sam preuzeo cijelokupno duhovno vodstvo. Tako je oblikovao način redovničkog života (napisao "Pravila") u duhu prve Crkve po uzoru apostola, gdje su se poštovale kreposti poslušnosti, molitve i rada. Moćan je i uspješan borac protiv zla. Sve podlaže volji i moći Božjoj. Njegovo poznato geslo je "ora et labora"  ili  "moli i radi". Smatra se ocem zapadnoeuropske kršćanske kulture, a papa Pavao VI. ga je 1964. proglasio zaštitnikom  Europe.