Vjernici starodrevnih poljičkih župa Sv. Mihovila Arkanđela u Kostanju i Uznesenja Blažene Djevice Marije u Podgrađu već stoljećima održavaju tradicionalni Gospin prinos. Prve nedjelje nakon blagdana sv. Ivana Nepomuka, u župnu crkvu u Kostanju na štovanje se donosi Gospin kip iz crkve u Podgrađu.

Tako su se, u nedjelju 22. svibnja, župljani Kostanja i njihovi gosti okupili su se u župnoj crkvi sv. Mihovila odakle su u procesiji krenuli po Gospin kip u Podgrađe. Za križem i župnim barjacima hodali su dječaci s zastavama, curice s košarama cvijeća, svećenici te vjernički puk moleći i pjevajući marijanske pjesme. Nakon nešto više od tri kilometra hoda stigli su pred župnu crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Podgrađu gdje su ih dočekali tamošnji župljani. Nakon kratke molitve svi zajedno su se, s cvijećem okićenim Gospinim kipom kojeg su nosili kostanjski mladići, uputili natrag u Kostanje.

Svečano euharistijsko slavlje u crkvi sv. Mihovila predvodio je fra Petar Klapež, gvardijan i upravitelj Svetišta Gospe Sinjske. U suslavlju su bili župnik Kostanja don Špiro Čikeš, župnik Podgrađa don Ivan Vrdoljak te svećenik rodom iz Kostanja don Jozo Gojsalić. Procesiju i misno slavlje pjesmom je obogatila klapa „Pasika“ iz Kostanja.

 „Poseban znak kulturne baštine Poljica i ovih dviju župa jesu soparnik i klapsko pjevanje, ali ako bi išta trebalo uvrstiti u zaštitu spomenika baštine, vjere i kulture to je onda ovaj današnji dan i tradicija Gospina prinosa“, naglasio je u homiliji fra Petar Klapež i nadodao da bi svaki vjernik trebao doći na ovo slavlje, vidjeti veličanstvenu procesiju i doživjeti ljubav Poljičana prema svojoj tradiciji i Gospi. Rekao je da je ovaj događaj još jedna potvrda da je Hrvatska zemlja Marijina perivoja te da se ovdje spaja nebo i zemlja, a po Gospinom liku Bog i čovjek. Osvrćući se na brojne probleme i izazove kroz koje prolaze kršćani diljem svijeta, istaknuo je da poljička hrabrost i odanost Bogu i hrvatskom narodu svima može biti primjer i poticaj da i u najtežim vremenima vrijedi ostati vjeran svojim korijenima i kulturi. Naime, kada su za vrijeme komunističkog režima svi vjerski obredi i manifestacije bile zabranjene, vjernici Kostanja i Podgrađa hrabro su održavali Gospin prinos, unatoč svim prijetnjama i kaznama. Tako da se danas mogu dičiti neprekidnom održavanju ove pobožnosti od samih početaka do danas. „Doživjeti ovu veličanstvenu procesiju Gospina prinosa za mene je posebnost. Vi znate kako sačuvati prave vrijednosti. Čak je i u Sinju procesija s Gospinom slikom bila zabranjena sve do 1991. godine i samostalnosti Hrvatske, ali ovdje vas nisu mogli zaustaviti. Stoga cijeli hrvatski narod treba biti ponosan na vas. Uvjeren sam da će i vaša djeca i unuci nastaviti ovu tradiciju“, rekao je propovjednik i pojasnio da je za daljni opstanak, uz ljubav prema tradiciji potrebna i snažna vjera u Boga koji će svojoj djeci predati samo ako budu svakodnevno živjeli vjeru u svojoj obitelji i njegovali vrijednost osobne ispovijedi i euharistije.

Gospin kip u Kostanju ostaje četiri tjedna, a onda se opet u svečanoj procesiji obiju župa vraća u Podgrađe.