Blagdan sv. Mihovila svoga nebeskog zaštitnika svečano je proslavila Župa u Kaštel Kambelovcu u petak 29. rujna.

Jutarnju sv. misu u prepunoj župnoj crkvi predslavio je predvoditelj duhovne obnove p. Marko. Predslavitelj večernjeg svečanog liturgijskog slavlja bio je prof. dr. Marinko Vidović. Don Marinko je svoju homiliji započeo govorom koga sve zovemo anđelom i kakve su karakteristike takve osobe. Nastavio je govoriti o pojmu anđela: „Pojam anđeo je vezan uz nešto što je dobro, nešto što je božanstveno, nešto što mijenja čovjeka, a mijenja ga tako da dolazi iz Božje sfere. iz božanskih prostora i ulazi u naše živote. Mi smo često, barem u ovo novije vrijeme, zaluđeni nekakvim pogledom na svijet koji isključuje božansku sferu, Boga i sve ono što se tiče božjeg života. Mi gledamo svijet samo kroz ono što možemo uočiti i iskusiti svojim osjetilima i držimo da jedino taj svijet postoji . .. Ipak, svjesni smo, uvjereni smo da nije tako. Izvan ovih vremensko -prostornih kategorija postoji jedan drugi svijet, jedan drukčiji svijet. Ali nemojmo taj svijet promatrati kao nešto što nas čeka na koncu života. Taj drugi svijet je već ovdje s nama, među nama, taj drugi svijet je van okvira naših osjetila. Tom drugom svijet pripadaju anđeli koje ne možemo percipirati, ali koje možemo osjetiti kroz zagovor, zaštitu i pomoć.“

Prof. Vidović je zatim govorio o duhovnom svijetu, svijetu anđela kao posebnoj, duhovnoj razini našeg svijeta. Homiliju je završio tumačenjem imena arkanđela kazavši: „Molimo se anđelima čuvarima. Mihaelu koji kaže: Tko je kao Bog? Za mnoge nitko i ništa. Možemo postaviti pitanje: tko je kao Bog i dobiti odgovor: turizam. Kad počne turistička sezona gdje ti je Bog? Rafael, što njegovo ime znači? Bog je lijek. Onaj koji izvlači iz muke i tegobe bilo tjelesne, bilo duhovne. I na koncu Gabrijel što znači Bog je snaga. Gdje je tražim? U teretani. Traži je, ali to je samo fizička snaga. Nama više treba one druge snage, duhovne snage. Čovjek može biti gorostas, nabildan sa svim mišićima, a hodati nezainteresirano, gledati podase. Nema nutarnje, duhovne snage. Treba nam božanska snaga, snaga duha. Zato su sva trojica arkanđela neophodna i važna za naš život.“ Euharistijsko slavlje pjesmom je animirao mješoviti župni zbor pod vodstvom č. s. Marinele Derlonga.

Za proslavu svoga zaštitnika Župa se pripremala trodnevnom duhovnom obnovom koju je predvodio pavlin, p. Marko Kornelije Glogović. Prvi dan duhovne obnove don je Marko govorio o potrebi predanja u volju Božju i povjerenja u vodstvo Duha Svetoga. Pjevao je župni mješoviti zbor. Nakon sv. mise pred izloženim Presvetim Oltarskim Sakramentom bilo je klanjanje s molitvom za obraćenje, zdravlje duše i tijela. Potom je predvoditelj duhovne obnove imao kratku katehezu mladima od kojih su najveći broj bili pripravnici za krizmu, vjeroučenici I. i II. razreda srednje škole. Kao najbliži i najuspješniji put k Bogu naglasio im je potrebu molitve i slavljenja sv. mise, a kao najveće zlo psovku i nemoralno ponašanje.

Drugoga dana trodnevnice pater Marko je započeo sa zazivom Duha Svetoga uz molitvu za obitelj. Nastavio je katehezom o Božjem milosrđu istaknuvši potrebu potpunog predanja Isusu. Po završetku euharistijskog slavlja, koje je animirala molitvena zajednica Dobri Pastir, blagoslovio je djecu i mlade pomazavši ih, ponaosob blagoslovljenim uljem. Drugi dan duhovne obnove završio je susretom pater Marka s molitvenim zajednicama koje djeluju u župi. Tako se susreo sa zajednicama: Dobri Pastir, sv. Lazara, Marijinom Legijom i katekumenima.

Zadnji dan trodnevne duhovne obnove zaopčeo je katehezom o Blaženoj Djevici Mariji i posvetom župe njezinom Prečistom Srcu Marijinu. Posebno dirljivo je bilo nakon sv. mise, koju je pjevanjem uzveličao VIS Mihael. Tada je bio blagoslov trudnica i supružnika željnih djece. Nakon blagoslova vjernici su prilazili moćima sv. Faustine Kovalske i zadržavali se u molitvi. Uslijedilo je cjelonoćno klanjanje pred Prevsetim Oltarskim sakramentom koje su pjesmom i dežurstvima animirale župne molitvene zajednice: Dobri Pastir, Sv. Lazar, Marijina Legija i neokatekumenski put.