U sklopu Festivala znanosti koji se od 18. do 24. travnja 2016. održava u Splitu, u utorak 19. travnja i srijedu 20. travnja Katolički bogoslovni fakultet organizirao je razgledavanje sakralnih umjetnina pod stručnim teološkim vodstvom. Razgled sakralne kulturno-povijesno-umjetničke baštine unutar uže gradske jezgre Splita (segment Svjetske baštine pod posebnim pokroviteljstvom UNESCO-a) kroz prizmu odnosa teologije kao znanosti (a napose „teologije lijepog“ - theologia pulchritudinis) i umjetnosti.

Ukazivanje na simbiozu teologije i umjetnosti kao i posljedičnih dalekosežnih općedruštvenih i kulturalnih reperkusija kroz konkretan uvid u graditeljsku, kiparsku, slikarsku, glazbenu i literarnu umjetnost u Splitu, gdje „stoljeća šutjela nisu“. U ovom multikulturalnom i multireligijskom gradu koji od svoga početka stoji na međi svjetova, počevši od nekadašnjeg carskog mauzoleja, a potom i najstarije katedralne građevine u zapadnom svijetu, njezine krstionice (nekadašnji Jupiterov hram), pa preko treće najstarije aktivne sinagoge u Europi, islamskog medžlisa, srpskog pravoslavnog hrama sv. Save, i sve do „hrvatskog Panteona“ – svojevrsnog mauzoleja velikana splitske i europske umjetnosti u sklopu drevnog samostana franjevaca na obali: splitskih „čuvara riječi“. Budući da je razgledavanje međureligijskog karaktera sudionici su mogli 'uživo' vidjeti kako je razvoj teologije na različite načine utjecao na razvoj umjetnosti u židovstvu, kršćanstvu (zapadnom i istočnom) i islamu.

Razgledavanje je krenulo od Peristila, preko katedrale sv. Duje, zatim židovske sinagoge, islamskog mesdžida, pravoslavne kapele sv. Save, a zaključeno je u samostanu sv. Frane. „Dobili smo priliku da dočaramo i pojasnimo taj odnos teologije kao znanosti i umjetnosti kao metode i forme kojom se izražava govor o Bogu. Zahvaljujući vlastitim prikupljenim interdisciplinarnim znanjima, te u dodiru s inspiracijom koju nude ovi prostori kao takvi došli smo do sadržaja koji će nadam se obogatiti one koji su sudjelovali“, komentirao je teološki vodič Danko Kovačević, koji je okupljenima ispreo priču vezano uz katoličke lokacije obilaska.

Na drugim su pak mjestima glavnu riječ preuzeli redom Albert Altarac iz Židovske općine, zatim glavni imam Islamske zajednice Vahid ef. Hadžić, te pravoslavni protojerej Slavoljub Knežević. Oni su ponudili uvid u sakralnu umjetnost vlastitih religijama, te neke opće informacije i zanimljivosti. „Cilj je bio vidjeti na koji način je teologija utjecala na likovnu umjetnost i arhitekturu, ali i druge umjetničke grane. Također smo htjeli prezentirati razlike između umjetnosti zapadnog i istočnog kršćanstva, te židovstva i islama u kojima je recimo strogo zabranjen prikaz likova, već je glavni fokus na kaligrafiji“, pojasnio je fra Domagoj Runje, profesor KBF-a.

Posjetitelji su uistinu sa zanimanjem popratili sve lokacije iako se tura s planirana tri sata protegnula dobrih pola sata duže. „Zbilja je bilo super, posjetila sam prostore u kojima nisam bila do sada i čula zbilja mnogo novih i zanimljivih informacija. Uz to, svi domaćini su bili ljubazni i simpatični, tako da je vrijedilo iako je dugo je trajalo“, poručila je gospođa Marija, jedna od posjetiteljica.