Ovogodišnja devetnica sv. Dujmu obogaćena je hodočašćima u splitsku Prvostolnicu povodom Godine milosrđa. Šestog dana devetnice sv. Dujmu, u utorak 3. svibnja, u splitsku katedralu hodočastili su vjernici župa Trogirskog i Kaštelanskog dekanata sa svojim svećenicima. Uvodne obrede pred kapelicom Gospe od pobjede na Peristilu predvodio je katedralni župnik don Ante Mateljan.

Koncelebrirano euharistijsko slavlje predvodio je don Vinko Sanader, dekan i katedralni župnik sv. Lovre u Trogiru. Na misi je pjevao Mješoviti zbor župe Uznesenja Blažene Djevice Marije iz Kaštel Lukšića. Don Sanader je u svojoj homiliji podsjetio da je sv. Dujam ljubio svoga Boga, Isusa Krista, svim srcem i životom te ga je zbog te i takve ljubavi progonitelj kršćana rimski car Dioklecijan dao pogubiti 304. godine u Saloni. „Sv. Dujam je u svoje vrijeme i danas inspiracija i uzor svim kršćanima kako se ljubav prema Isusu isplati, a pripadnost Bogu nema cijene“, istaknuo je.

Po završetku misnog slavlja održan je okrugli stol na temu „Caritas u Godini milosrđa“ kojeg je moderirao dr. don Ante Mateljan. Gosti okruglog stola bili su ravnatelj Caritasa Nadbiskupije Split gosp. Slavko Jerončić, voditeljica Bračnog i obiteljskog savjetovališta Nadbiskupije dr. med. Anita Strujić-Vladanović, voditeljica Caritasove Sigurne kuće psihologinja Jelena Burazin te dr. don Alojzije Čondić, profesor pastoralne teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu.

„Djelovanje Crkve nerazdvojivo je od skrbi za potrebne“, rekao je dr. Čondić govoreći o teološkoj dimenziji skrbi i nužnosti da se ona istakne u ovoj Jubilejskoj godini. Istaknuo je da se Crkva rodila iz Božje ljubavi i kao takva pozvana je širiti i živjeti ljubav. „Kristološka ljubav kriterij je Crkvenog djelovanja, i iz te ljubavi proizlaze tri temeljne zadaće crkve: navještaj Radosne vijesti, slavljenje svetih sakramenata i služenje braći tj. karitativno djelovanje“. Također, predstavio je i neke perspektive i pastoralne mogućnosti koje se tek trebaju ostvariti u našoj mjesnoj Crkvi.

Gosp. Jerončić je okupljenima približio značaj djelovanja Caritasa u Splitu i Splitsko-makarskoj nadbiskupiji u posljednjih nekoliko godina. Rekao je da sociološku sliku naše Nadbiskupije i cijele Hrvatske karakterizira sve veće siromaštvo na koje Crkva kroz Caritas po djelima ljubavi želi odgovoriti na adekvatan način. Predstavio je deset stalnih programa i isto toliko povremenih aktivnosti Caritasa Nadbiskupije ističući posebno osnivanje Caritasovih podružnica: Dječjeg Caritasa i Sigurne kuće-skloništa za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja. Posebno je naglasio da se Caritas Nadbiskupije ne brine samo za vjernike već i sve potrebite, bez razlike.

Da skrb za potrebne nije samo hrana i odjeća, potrepštine i liječenje nego i zaštita, posvjedočila je psihologinja Burazin predstavljajući rad Caritasove Sigurne kuće. To Sklonište pruža smještaj i psihološku pomoć korisnicima. Od osnivanja 2011. godine u njemu je boravilo 35 žena i 27 djece. Izrazila je nadu da će se kapacitet Skloništa koji sada može primiti 9 osoba i jedino je takvo Sklonište od Šibenika do Dubrovnika, povećati jer su često u situaciji da moraju odbiti žrtvu zbog popunjenog kapaciteta. Nadodala je i kako u prostorijama Caritasa postoji Ured Sigurne kuće gdje se žrtve ili članovi njihovih obitelji mogu obratiti za pomoć i savjetovanje. Predstavljajući sve preventivne korake istaknula je da je važno ohrabriti žrtvu da sebi prizna da je žrtva i da osvijesti da ima pravo na život bez nasilja.

O brojnim raspravama o obitelji, napadima na naravnu obitelj, ali i sve većim potrebama da se iziđe u susret obiteljima u nevolji govorila je dr. Strujić-Vladanović. Bračno i obiteljsko savjetovalište Nadbiskupije, u suradnji s nizom institucija, udruga i pokreta pokušava pomoći obitelji i pojedincu u kriznoj situaciji. To čine kroz razne savjetodavne, preventivne i edukativne programe afirmirajući bračne i obiteljske vrednote u svjetlu kršćanske antropologije i u sprezi sa suvremenom znanošću. Predstavila je i programe Savjetovališta, a osvrnula se i na aktivnosti katoličkih udruga, poput Hrvatskog katoličkog liječničkog društva, Hrvatskog društva katoličkih medicinskih sestara i tehničara, i drugih.