Apostolski upravitelj Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Želimir Puljić predvodio je „Te Deum“ – misu zahvalnicu za proteklu akademsku i odgojnu godinu, na blagdan sv. Ćirila i Metoda u srijedu 5. srpnja, u Centralnom bogoslovnom sjemeništu u Splitu. U koncelebraciji su bili: rektor CBS-a don Đuliano Trdić, vicerektor don Tomislav Kutleša, prefekt don Ivan Mamić i don Renato Pudar, a đakonirao je don Robert Pudar.

Osvrćući se u prigodnoj homiliji na život i djelovanje sv. Ćirila i Metoda, mons. Puljić je kazao kako ih je sveti Ivan Pavao II. 1980. godine proglasio suzaštitnicima Europe, poručivši: „Zahvaljujući svetoj slavenskoj braći kršćanstvo je došlo među slavenske narode. U vrijeme kada je latinski jezik bio glavni liturgijski jezik, njih dvojica iz Rima dobivaju dopuštenje za uporabu narodnog jezika u evangelizaciji. Sigurno im nije bilo lako u Moravskoj, oko koje su bili Germani, krštavati i prevoditi liturgijske knjige na narodni jezik. Njihov ogroman utjecaj na razvoj kršćanstva u Europi je prepoznao sv. Ivan Pavao II. Znamo, kako je sv. Benedikta 1964. papa Pavao VI. proglasio zaštitnikom Europe zbog njegova navještaja evanđeoske istine među barbarskim narodima. U vrijeme kada je veliki Pavao VI. to učinio sinonim za Europu je bila Zapadna Europa. Govoreći o Europi tada nitko nije mislio na Istok Europe, komunistički svijet i Slavene. Kasnije se u definiciju Europe uključuje i Istočna Europa, što Ivan Pavao II. prepoznaje te zbog toga svetu slavensku braću imenuje suzaštitnicima Europe“.

Istaknuvši kako se Europa u kulturnom, humanističkom, duhovnom i povijesnom smislu razvila zahvaljujući njezinim kršćanskim temeljima, mons. Puljić je nazočne upoznao s povijesnim susretom trojice velikana: pape Silvestra II., njemačkog cara Otona III. te sv. Adalberta Praškog. „Taj susret na koncu prvog milenija je imao iznimnu važnost za razvoj kršćanstva u Europi. Ta tri važna čovjeka susrela su se jer je papa trebao okruniti Otona III. Oton III. nije slijedio politiku svoga oca koji je smatrao da Slavene treba germanizirati i učiniti dijelom Pruskoga Carstva. On, za razliku od svoga oca, traži savjet od pape te ne želi provesti germanizaciju Slavena. Papa ga nagrađuje krunom, a praški biskup sv. Adalbert (koji je bio rodom Slaven) zbog toga odlučuje napustiti Prag te krenuti u evangelizaciju slavenskih naroda. Na kraju je ubijen od strane Nijemaca, a na njegov grob hodočaste i papa Silvester II. koji ga proglašava svetim i car Oton III. Tada papa u Poljskoj osniva tri biskupije i to je trenutak u kojem započinje život organiziranog kršćanstva na slavenskom prostoru“, rekao je mons. Puljić.

Kazavši bogoslovima kako je važno učiti glagoljicu, hrvatsku i europsku kršćansku povijest zbog toga što tako postajemo živi svjedoci našega kršćanskoga identiteta, mons. Puljić ih je pozvao da Kristu zahvale što računa na njih.

Euharistijsko slavlje završilo je himnom "Tebe, Boga hvalimo".