„Danas slavimo svetkovinu Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije, zaštitnicu našeg Centralnog bogoslovnog sjemeništa. Ovaj dan daleko nadvisuje domete naše radosti i sposobnost našega ulaska u dubinu i značenje ovog važnog događaja za naš život i za našu povijest. Ovogodišnje slavlje obogaćeno je i otvaranjem Izvanrednog Jubileja Godine milosrđa, a ova dva događaja duboko su povezana. Bezgrešno začeće označava početak Božjeg milosrđa prema nama“, kazao je splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić predvodeći svečano euharistijsko slavlje na svetkovinu Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije u utorak, 8. prosinca u kapeli Centralnog bogoslovnog sjemeništa u Splitu.

U suslavlju je sudjelovalo 25 svećenika među kojima su bili dubrovački biskup mons. Mate Uzinić i vicerektor CBS-a u Splitu don Mario Buljević, odgojitelji bogoslova i profesori. Svima njima nadbiskup Barišić je, na početku misnog slavlja, čestitao njihovu nebesku zaštitnicu, a potom je svoje pozdrave uputio i đakonima, franjevačkim bogoslovima, isusovačkim novacima, sjemeništarcima, studentima Katoličkog bogoslovnog fakulteta i svim podupirateljima CBS-a.

Prigodnu homiiliju održao je đakon Ante Kelava na koji se osvrnuo na evanđelje po Luki i „protoevanđelje“ iz knjige Postanka. Kazao je kako se u prvom razrađuje ljudsko stanje i opisuje situaciju svakoga čovjeka, a druga je izvještaj o povijesnim trenutcima jedne konkretne žene. Nas se tiču obje priče. Prva jer je izričaj jedne antropološke konstante, a druga, jer nam konkretni život jedne žene pomaže dublje otkriti istinu o nama opisanu u prvome čitanju. „U Knjizi Postanka uočavamo egzistencijalnu dramu. Čovjekov odnos prema Bogu biva narušen time što se čovjek u darovanoj mu slobodi ne prihvača svoju ograničenost već vlastitim snagama želi biti Bog i ni ne sluti da time gubi sebe. Kao odgovor Bog daje Mariju koja svoju ograničenost doživljava kao mogućnost otvorenosti Bogu kojemu je sve moguće“. Đakon je istaknuo kako su prvi i suvremeni čovjek isti jer suvremeni čovjek ne želi govoriti o grijehu, makar su njegove posljedice i više nego očite. Grijeh tako biva samo plod jedne zastarjele ideologije, krivih psiholoških postavki, krivog poimanja Boga odnosno krivog nauka teologije, nametnute krivnje od manipulatora, lošeg odgoja i slično tome. „Tako razmišljajući, čovjek sam sebi tepa da je bez grijeha, da je pravedan kao Bog. Tako, oslanjajući se na sebe, u svojim očima postaje bog. Takav čovjek iako svjestan da je smrtan i ograničen, odbija iz svega stvorenoga promišljati o Stvoritelju, odbija poticaje i milosti. Radije se uvjerava da je sve plod puke slučajnosti i tako je on bog koji razlučuje što je istina, koji je rod i spol, što je brak. On razlučuje što je čovjek i kad mu život počinje i kad ga može abortirati ili kasnije eutanazirati. Takav čovjek – bog, ne samo da nema potrebu za Bogom, nego mu i On i smeta. Ako želi biti bog, mora ubiti Boga. To je upravo sotona podmetnuo prvim ljudima – neposluhom Bogu i vi ćete biti kao bogovi koji razlučuju dobro i zlo“. Naglasio je da Bog nije ostavio čovjeka u tom bezdanu, nego je, bezuvjetnom suradnjom Blažene Djevice Marije, poslao svoga jedinorođenog Sina Isusa Krista, da nas svojom mukom i smrću izbavi. „To su jedina vrata kroz koja možemo doći Bogu. Ta vrata nisu vrata pravde nego vrata milosrđa kroz koja može ući svaki onaj koji želi prihvatiti milosrđe Božje. Priznati grijeh i primiti milosrđe može samo onaj tko vjeruje u milosrdno Srce Isusovo i oproštenje grijeha“. U nastavku homilije, osvrčući se na početak Godine milosrđa, đakon je kazao kako Papa poziva sve, a posebno one koji izbliza slijede Krista, da budu navjestitelji Božjeg milosrđa i da budemo prvi koji će se otvoriti milosrđu, kao Božjoj snazi koja nas želi mijenjati. „Ne bojmo se otvoriti vrata svoga srca milosrđu, kako bi mogli biti milosrdni i primiti milosrđe“, zaključio je.

Na kraju slavlja kojeg je pjevanjem obogatio zbor pod ravnanjem maestra don Šime Marovića, okupljenima se, u ime rektora CBS-a u Splitu mr. don Borisa Vidovića koji zbog bolesti nije mogao prisustvovati slavlju, obratio vicerektor don Mario Buljević. On je na prisutnosti zahvalio biskupima, svećenicima i svim dionicima slavlja te kazao kako na ovu svetkovinu Marija upućuje poziv svima koji je nose u srcu, a odazvati se na taj poziv znači činiti zajedništvo.

Nakon zajedničkoga blagovanja održana je tradicionalna nogometna utakmica između bogoslova i sjemeništaraca. Popodnevnom dijelu proslave, svečanoj akademiji za bogoslove, sjemeništarce i goste, pridružio se i šibenski biskup mons. Ante Ivas. U prvom dijelu bogoslovska klapa izvela je nekoliko pjesama, a potom je uslijedio scenski prikaz „Ti unatoč meni" kojeg su izveli bogoslovi.