U velikoj dvorani samostana sv. Dominika u Splitu, u četvrtak, 17. ožujka predstavljena je knjiga „Leksikon katoličkih muških redova“ autorice prof. Zdravke Krpine. Knjiga je izdana u nakladi sv. Antuna, Zagreb, te je prvo djelo ove vrste  na hrvatskom jeziku.

U ime organizatora Ogranka Matice hrvatske iz Splita okupljene je pozdravila prof. Hicela Ivon, koja je zahvalila autorici na tom djelu koje predstavlja zanimljiv doprinos povijesti katoličkog redovništva. O leksikonu je govorila autorica Zdravka Krpina, profesorica hrvatskog jezika i književnosti. Čitavu ovu složenu pastoralnu, teološku, misionarsku i eklezijalnu građu autorica je na 376 stranica klasificirala u 274 leksikografske natuknice, prema popisu “Papinskog godišnjaka” (“Annuario Pontificio”) koji navodi sve živuće ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života, odnosno one koji danas djeluju u svijetu, ne spominjući ugasle ili one koje pak Sveta stolica još nije priznala. Autorica je sročila nezaobilazan priručnik svima koji se bilo na koji način zanimaju za muške katoličke redove i družbe, a i svima koje zanima u općim crtama kakav je udio redovništva – monaškoga, prosjačkoga, modernoga – u životu Katoličke crkve i kršćanstva uopće.

Leksikon katoličkih redova prva je cjelovita knjiga koja donosi pregled svih postojećih redova, kongregacija i sekularnih instituta koji djeluju u Hrvatskoj i svijetu. Ono što ovu knjigu danas čini još značajnijom i aktualnijom, jest trenutak u kojem se pojavljuje, tj. koincidencija s nastojanjima pape Franje da redovništvo, svećenike, kler, laike i opću Crkvu vrati izvorima duhovnosti i primanog kršćanskog poslanja. „Zanimljivo je da niti brojne druge zemlje nemaju djelo takve vrste: čak ni Italija, koja se može pohvaliti velikom enciklopedijom o redovništvu, nema djelo ovako praktičnog obima u kojem bi bili navedeni ključni podaci o nastanku reda, ključnim osobama, ciljevima i djelatnosti, te čak i adresom generalne kurije svih postojećih katoličkih redova“, kazala je autorica. Govoreći o redu i redovničkom životu Krpina je objasnila kako se u današnje vrijeme vjerske institucije dijele na vjerske redove, za koje se polažu veliki i nepodatni zavjeti, vjerske kongregacije, za koje se polažu jednostavni zavjeti, i družbe bez zavjeta za koje se zavjeti ne polažu. „Članovi redova zavjetuju se velikim zavjetom, ali nije nužno da se zavjetuju svi, dovoljno je da se zavjetuje jedan od družbe. U okviru reda, razlikujemo prvi red, koji potječe direktno od osnivača (npr. franjevci, dominikanci, karmelićani), drugi red koji uključuje monahinje koje žele živjeti prema pravilima prvog reda, i treći red koji uključuje laike,  koliko im njihov položaj dozvoljava, sudjeluje u pravilima i duhovnosti reda“. Na kraju, autorica je istaknula kako se nada da će knjiga upotpuniti znanstveno-historiografsku građu o Crkvi te među laicima značajno proširiti spoznaje o povijesti, teologiji i djelovanju redova, u svrhu temeljnog obrazovanja o ovom važnom segmentu Crkvene  općesvjetske duhovne i kulturne baštine.