Nadbiskup Barišić predvodio misu na svetkovinu Marije Bogorodice u splitskoj katedrali

„Koliko god je važan dobar početak još je važniji dobar završetak godine“, kazao je splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić predvodeći misno slavlje 1. siječnja na svetkovinu Marije Bogorodice, Novu godinu i Svjetski Dan mira u splitskoj katedrali svetog Dujma. U koncelebraciji su bili: kapelnik splitske prvostolnice mo. don Šime Marović, don Marko Ćubelić i don Nikola Šakić. Misno slavlje uveličao je Mješoviti prvostolni zbor sv. Dujma uz orguljašku pratnju mo. don Ivana Urlića. Misu je prenosio TV Jadran, YouTube kanal i Facebook profil Splitsko-makarske nadbiskupije.

U propovijedi je nadbiskup govorio o svetkovini Blažene Djevice Marije Bogorodice te prenio vjernicima poruku mira naslovljenu „Kultura skrbi kao put do mira“ koju je danas poslao papa Franjo. „Godinu 2020. obilježila je velika zdravstvena kriza Covid-19, koja je postala globalni fenomen kojim su zahvaćeni mnogi sektori dodatno pogoršavši duboko međusobno povezane krize kao što su klimatska, prehrambena, ekonomska i migracijska i prouzročivši velike patnje i nevolje. U mislima su mi prije svega svi oni koji su izgubili članove obitelji ili drage osobe i sve koji su ostali bez posla. Posebno želim spomenuti liječnike i medicinske sestre i tehničare, farmaceute, znanstvenike, volontere, kapelane i osoblje bolnica i zdravstvenih centara.“ Papa upućuje apel političkim čelnicima i privatnom sektoru da poduzmu odgovarajuće mjere kako bi se osigurao pristup cjepivima protiv Covid-19 i osnovnim tehnologijama potrebnim za zbrinjavanje bolesnih, siromašnih i onih koji su najugroženiji. Sa žalošću konstatira da su, „uz brojna svjedočanstva ljubavi i solidarnosti, ponovno uzeli maha različiti oblici nacionalizma, rasizma i ksenofobije, kao i ratovi i sukobi koji sa sobom nose smrt i razaranje.“

Nadbiskup Barišić podsjetio je na Papine riječi da su nas ti i drugi događaji naučili „koliko je važno brinuti se jedni za druge i za stvoreni svijet kako bismo izgradili društvo utemeljeno na bratskim odnosima.“ Zbog toga je Papa za ovogodišnju poruku izabrao temu: Kultura skrbi kao put do mira. Kultura skrbi kao način borbe protiv kulture ravnodušnosti, odbacivanja i sukoba koja je danas tako dominantna.

Nadbiskup je istaknuo da Papa u svojoj poruci govori o Bogu Stvoritelju kao izvoru ljudskog poziva na skrb i uzoru skrbi. o Isusovom životu i poslanju koje uosobljuje vrhunac Očeve ljubavi prema ljudskom rodu, o duhovnim i tjelesnim djelima milosrđa koji predstavljaju srž dobrotvorstva Crkve iz prvih stoljeća. Naime, „podizane su brojne ustanove za pružanje utjehe i okrjepe onima koji trpe: bolnice, ubožnice, sirotišta i domovi za napuštenu djecu, gostinjci i dr.“

Papa u svojoj poruci govori o načelima socijalnog nauka Crkve kao temelju kulture skrbi a to su: promicanje dostojanstva svake ljudske osobe, solidarnost sa siromašnima i bespomoćnima, briga za opće dobro, zaštita stvorenog svijeta. „To je gramatika i pravopis ljudske skrbi. Socijalni nauk Crkve iznad je svih drugih nauka, socijalnih, proleterskih, ideoloških, revolucionarnih… To je temelj budućnosti svakog društva“, kazao je nadbiskup Barišić.

Budući da u vremenima u kojima dominira kultura odbacivanja, suočeni sa sve dubljim nejednakostima unutar i između država, Papa poziva „čelne ljude međunarodnih organizacija i vlada, ekonomskog i znanstvenog svijeta, društvenih komunikacija i obrazovnih institucija da uzmu u svoje ruke 'kompas' gore spomenutih načela kako bi se procesu globalizacije dao zajednički pravac, 'stvarno… ljudski put'. To će nam omogućiti da cijenimo vrijednost i dostojanstvo svake osobe, zajednički djelujemo solidarno za opće dobro i pružimo olakšanje onima koji pate od siromaštva, bolesti, ropstva, oružanih sukoba i diskriminacije.“ Nadbiskup je istaknuo Papinu molbu upućenu svima „da uzmu ovaj kompas u ruke i postanu proročki svjedoci kulture skrbi, radeći na prevladavanju mnogih postojećih društvenih nejednakosti. To se može postići samo snažnim i značajnim isticanjem uloge ženâ, kako u obitelji tako i na svim socijalnim, političkim i institucionalnim područjima.“ Ova skrbi, kazao je nadbiskup, nije nešto digitalno da možemo pritisnuti i odmah postati svjedoci skrbi. To je nešto u čemu se trebamo učiti, odgajati i rasti. I zato promicanje kulture skrbi zahtijeva odgojno-obrazovni proces, a odgoj za skrb rađa se u obitelji. Za odgoj i obrazovanje odgovorni su također škole i sveučilišta ali u suradnji s obitelji, potom religije i vjerske vođe.“

Papa zaključuje kako nema mira bez kulture skrbi. „Kultura skrbi, kao zajednički, solidarni i sudionički predani rad na zaštiti i promicanju dostojanstva i dobrobiti sviju, kao spremnost da se zanimamo, posvećujemo pažnju, spremnost na suosjećanje, pomirenje i iscjeljenje, uzajamno poštivanje i uzajamno prihvaćanje, povlašteni je način izgradnje mira. U mnogim dijelovima svijeta potrebni su putovi mira koji vode ozdravljenju, potrebni su mirotvorci koji su spremni kreativno i hrabro pokretati procese ozdravljenja i novih susreta“, kaže Papa u svojoj poruci. Ovo što nam se događa s koronom i s potresima, nastavio je mons. Barišić, „pokazalo nam je da u nama ima kulture skrbi. Solidarnost i ljubav proizašla je iz našega srca. Skupo smo platili ulaznicu u ovu Novu godinu. Gruba je bila 2020. godina, ali smo iz nje ponijeli i nešto dobro: solidarnost i brigu za ugrožene. Željeli bismo da u 2021. nastavimo s više ljubavi, solidarnosti i skrbi jedni prema drugima da nam to ne bude privremeni osjećaj koji će se ugasiti nego da nam bude svakidašnji kruh, način pogleda na bližnje i ovu našu stvarnost“, kazao je nadbiskup te zaželio svima blagoslovljenu Novu 2021. godinu.

Ostale vijesti iz ove kategorije
  • Prev
U Samostanu sv. Klare u Splitu od 15. do 17. srpnja 2021. održana je skupština Federacije monahinja klarisa "Bezgrešno ...
Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić primio je u petak, 15. srpnja u zgradi Nadbiskupskog ordinarijata u Splitu ...
Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić predvodio je, u nedjelju 11. srpnja u župnoj crkvi Sv. Petra ap. na Priku u ...
Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić primio je, u petak 9. srpnja u zgradi Nadbiskupskog ordinarijata ...
Uz visoke državne dužnosnike, predstavnike crkve, županije, grada, sudbene i izvršne vlasti, kulturnih i znanstvenih ...
Splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić primio je novoizabranog gradonačelnika Splita gosp. Ivicu Puljka u ...
Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić predvodit je u nedjelju, 6. lipnja u crkvi sv. Mihovila u Kaštel Kambelovcu ...
Splitsko-makarski nadbiskupi uputili su čestitku izabranim županima, gradonačelnicima i načelnicima na području ...