"Bogatstvo je veliko za cijelu Crkvu osam stoljeća prisutnosti karizme sestara klarisa, koja je već sedam stoljeća duboko upisana u kulturni i duhovni život grada Splita. Nitko kao klarise nije doživljavao i radosti i tjeskobe ovoga grada, koje ga su one preoblikovale svojom ljubavlju i molitvom", kazao je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić predvodeći euharistijsko slavlje na blagdan sv. Klare, u četvrtak 11. kolovoza, u samostanskoj crkvi sv. Klare u Splitu. To je najstariji ženski redovnički samostan u Splitu, koji datira od 1308. godine, a sadašnji samostan na Lučcu je treća zgrada od osnutka u kojem klarise borave od 1883. godine. Danas u njemu pod vodstvom poglavarice s. Suzane Muzuković živi 20 sestara uz dvije kandidatkinje i dvije novakinje koje su u pripravi za zavjet.

U svojoj je propovijedi nadbiskup govorio o životu sv. Klare, utemeljiteljice reda osnovanog 1212. godine, sljedbenice sv. Franje, koja se po uzoru na njega odrekla svijeta u 18. godini ogradivši se zidinama samostana sv. Damjana u Asizu.Red se od samih početaka razlikovao od ostalih po svom potpunom odreknuću posjeda koji bi osiguravali uzdržavanje sestara, a Klara je u samostanu proživjela 40 godina, od kojih je 28 bila nepokretna. Sv. Klara, koja je - kako nadbiskup reče - uz Blaženu Djevicu Mariju najduhovniji ženski lik u našoj povijesti, sada ima oko 20 tisuća svojih sljedbenica diljem svijeta. Provodila je zajedno sa svojim sestrama strogi pokornički život - posta, stroge pokore, bdijenja, molitve, meditacije - kontemplacije, a sve u svrhu postizanja savršene ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Već za svoga života imala je 120 samostana, a posjedovala je i brojne mistične milosti.
Uronjene u kontemplativnu dimenziju vjere, izdvojene ali ne i izolirane iz današnjeg svijeta, klarise su cijeli svoj život posvetile služenju i ljubavi prema Isusu Kristu, svjedočeći njegovu živu prisutnost u sakramentima i Sv. pismu. Red je to koji najviše moli - sedam puta dnevno po otprilike sat vremena, a svaki dan od 13 do 15 sati imaju vrijeme šutnje. Svaka sestra tijekom dana osim molitvi ima svoje zaduženje, tako da slobodnog vremena za sebe gotovo da i nemaju - tek nekih sat, sat i pol. Dostignuća moderne tehnologije njih su dotakle u najmanjoj mogućoj mjeri - televiziju i radio pale samo u posebnim vjerskim prigodama, dnevnu štampu ne čitaju. Informacije izvana doznaju putem vjerskih tiskovina u kojima se informiraju o najvažnijim događajima, ali samo u onolikoj mjeri koliko je to nužno. U tom je svjetlu nadbiskup Barišić naglasio kako imaju dvije vrste klauzure: ona koja izolira od svijeta i zatvara se u svoj egoizma i ona koja ne izolira od svijeta već se u njoj aktivno živi Božja ljubav. Stoga je važno, istaknuo je nadbiskup, otkriti bogatstvo čistoće srca, poniznosti i ljubavi, bogatstvo molitve, šutnje i sabranosti. 
Zahvalivši klarisama na svemu što čine za mjesnu Crkvu, čestitavši blagdan sv. Klare te imendan onima koji nose svetičino ime, nadbiskup je potaknuo brojne okupljene vjernike da se nadahnjuju na Klarinu krjeposnom životu, zbog ustrajne molitve i velike ljubavi prema Isusu Kristu i BDM, zbog strogo pokorničkog života, zbog duha služenja i dubokog poštovanja kojeg je iskazivala prema sestrama i drugim osobama. Na kraju misnoga slavlja riječ zahvale uputio je duhovnik klarisa fra Ivon Menđušić. Jutarnje misno slavlje u samostanu predvodio je provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja dr. fra Željko Tolić.