"Na ovomu mjestu časnih uspomena, pred kapelom Svetog križa, prinosimo Bogu svoje molitve sjećajući se pokojnih članova Četvrte gardijske brigade koji su svoju mladost ugradili u temelje samostalnosti i demokratskog razvitka domovine Hrvatske. Svoje su živote darovali za miran i dostojanstven život svih građana koji su bili ugroženi od neprijateljske agresije, kao i za radost života nadolazećih naraštaja. Uvijek ćemo ih se sjećati s iskrenom zahvalnošću", kazao je na početku mise ratni kapelan u IV. brigadi mons. Ivan Ćubelić, u prigodi proslave 20. obljetnice postojanja 4. gardijske brigade u četvrtak 28. travnja u spomen kapeli sv. Križa u bivšoj vojarni na Dračevcu u Splitu.

Obraćajući se bojovnicima Četvrte gardijske brigade i svim hrvatskim braniteljima mons. Ćubelić je kazao: "Uz ovu dvadesetu obljetnicu osnutka slavne postrojbe, možemo samo reći da smo ponosni što smo vas imali. Vi ste svojim djelom utisnuli odlučujući pečat obrani i oslobođenju hrvatskih domova u danima straha i stradanja. No, upravo zbog vas - to su ujedno bili dani slave i ponosa! Časno ste služili svom narodu i svojoj domovini koja je jecala i krvarila u mnogim prognanima, poniženima, zatvorenima, ranjenima€¦ po ruševinama škola, crkava, tvornica i obiteljskih domova. Za obranu svoje domovine samo iz ove Četvrte gardijske brigade darovano je skoro dvjesto mladih života, dvjesto prerano ubranih cvjetova,  dvjesto crnih marama, prekinutih snova i ugaslih nada. O vašoj žrtvi prečesto sude ljudi koji dolaze iz drugih svjetova, pa i oni iz Hrvatske koji kao da su prespavali sve to vrijeme uzbuna i granata, porušenih hrvatskih gradova i sela, usmrćenih tisuća i tisuća nedužnih ljudi, žena i djece€¦ Na zemlji je zavladao pakao, a vi ste bili prijatelji mira i anđeli nade, koji ste zaustavili zlo u toj neizvjesnoj borbi za dostojanstvo svakoga potlačenog i poniženog čovjeka." Mons. Ćubelić se pita kakvi su to ljudi kojima se ne da dokazati da je Hrvatska bila u velikoj nevolji i da je samo čudom Božjim i hrabrošću svojih branitelja vratila oteti mir te obnovila porušene domove i domovinu?! Naglasio je kako stoga "ne razumijemo i ne prihvaćamo ničiju osudu prvoga hrvatskog predsjednika i hrvatskih generala. Mi znamo da su se upravo oni pokazali kao veliki ljudi u danima kad to nije bilo lako. Hrvatska je teško patila u mnogim suznim očima, a general, zajedno s vama, ljubavlju i žrtvom, mnogim je ugroženima i žalosnima obrisao suzu i vratio nadu. Zajedno s njim i s prvim hrvatskim predsjednikom, vi ćete doista ostati povijesne ličnosti za dužno štovanje i vječnu zahvalnost. Premalo su spomenici od kamena i metala. Najveći i trajni spomenik vašeg djela upravo je domovina Hrvatska, koju svi zajedno trebamo trajno izgrađivati i uljepšavati. Ipak, nedopustivo je da u ovom gradu nema spomenika Tuđmanu, Gotovini i Četvrtoj brigadi. I to zajedno, na jednom mjestu! Jer ste bili jedno srce i jedna duša, ujedinjena snaga koju ništa i nitko ne smije razdvajati i ponižavati!" Mons. Ćubelić je, također, istaknuo kako je neprihvatljiva presuda za udruženi pothvat u obrani i oslobođenju porobljene domovine. "Ne može se hrvatskim generalima stavljati na teret što je - ne kao ratni zločin nego kao čisti osobni zločin tijekom rata - učinila neka neodgojena baraba ili možda pokoji gnjevni i rastrojeni vojnik nakon pogibije brojnih kolega - kao što se to i vama dogodilo kad je u jednom danu oslobađanja Maslenice poginulo vaših 20 mladih kolega - hrvatskih branitelja." Tomu svjedoči i prvi poginuli iz Četvrte gardijske brigade vojnik Nikola Džalto koji je ubijen u trenutku kad je pohitao pomoći ranjenom neprijateljskom vojniku koji je dozivao u pomoć.

Osvrnuo se i na 1.500 stranica teksta u presudi koji govore o neimanju pravih dokaza za krivnju hrvatskog predsjednika i generala te dokazuju višegodišnju konstrukciju unaprijed dogovorene osude, a na štetu istine. Međutim, smatra da je najveći prigovor Hrvatima, kako od Haaga tako i od dežurnih tumača istine po medijima, da se nisu sposobni suočiti sa svojom prošlošću jer ne žele govoriti o hrvatskim žrtvama, kako iz Domovinskog tako i iz Drugoga svjetskog rata. "Poznato nam je višestoljetno iskustvo da su u Hrvatskoj bolje prolazili oni koji su služili tuđincu i njegovoj volji, a protiv interesa svoga naroda. Danas imamo svoju državu, ali još nemamo Hrvatsku hrvatskog naroda, nego je još uvijek previše onih koji grade karijeru na služenju stranim centrima moći. Ta nacionalna podijeljenost i jest najveći neprijatelj hrvatskog naroda i budućnosti naše domovine. Sjećamo se dobro tko je započeo diskreditaciju naše povijesti i detuđmanizaciju Hrvatske, a sada i osjećamo posljedice te i takve politike. Bojim se da nas upravo na tom izdajničkom tragu uskoro čekaju još neke gorke političke neugodnosti. Tim više je neshvatljivo čuđenje onih koji su učinili sve da pred svijetom ocrne svoju domovinu, a sad se tobože zgražaju i čude nad presudom prvom hrvatskom predsjedniku i generalima. Uvijek je to tako: Koliko poštujemo sami sebe i svoju domovinu - samo toliko će nas cijeniti i poštivati drugi!"

Na kraju je svoje propovijedi mons. Ćubelić pozvao sve nazočne da ne gube nadu radi budućih naraštaja koji će voljeti svoju domovinu i znati cijeniti žrtvu onih koji su u nju utkali svoje živote; da izgrađuju domovinu skladom, napretkom, radom te poštenim domoljubljem, bogoljubljem i čovjekoljubljem. Upozorio je da "trenutačno neraspoloženje ne bi smjelo zaustavljati hrvatske korake na putu zajedništva s narodima Europe, a pogreške suda u Haagu i politički potezi nekih Hrvatskoj povijesno nesklonih sila, ne smiju usmjeravati naš bijes prema građanima srpske nacionalnosti koji žive s nama i iskreno izgrađuju prosperitet naše zajedničke domovine Hrvatske. Tko god želi i ljubi Hrvatsku kao svoju domovinu mora biti zaštićen u svim svojim pravima i slobodama". Svoj je govor završio poticajom da svoje poglede usmjere prema nevino raspetome Isusu Kristu i njegovom uskrsnuću te da mole jedni za druge "da nam osobni, obiteljski i narodni križevi budu izvor snage kako bi se još više trudili da u našoj domovini i u svakomu ljudskom srcu zavlada ljubav, pravednost i mir".

Ove godine proslava rođendana postrojbe trajala je tri dana. Počela je u utorak 26. travnja otvaranjem izložbe ratnih fotografija u Galeriji foto-kluba Split. Sutradan u srijedu 27. travnja, ispred Vile Dalmacija na Mejama otkrivena je spomen ploča u sjećanje na 28. travnja 1991. kad je utemeljena IV. brigada ZNG poslije preimenovana u 4. gardijska brigada. Na samu godišnjicu Brigade uz dnevno izdanje Slobodne Dalmacije izašla je kratka Monografija 4. gardijske brigade čiji je autor uredništvo Slobodne Dalmacije, a 29. travnja (dan poslije) u terminu iza središnjeg dnevnika HTV-a u 20.15 sati bit će prikazan dokumentarni film o 4. gardijskoj brigadi autora Darka Dovranića. Uz potporu Ministarstva branitelja i Gospodarske komore RH, 28. travnja na splitskoj su Rivi postavljeni štandovi braniteljskih zadruga gdje su se građani i gosti grada Splita upoznali sa širokom paletom proizvoda i usluga koje nude zadruge a one su tom prigodom na jedan afirmativan način prezentirale svoje sposobnosti i značajnu ulogu u razvoju hrvatskog gospodarstva.