potres 2d

IBAN: HR29 2340 0091 1000 9261 5
Poziv na broj: HR00 29122020
Opis plaćanja: Za stradale u potresu

Skeniranjem koda možete uplatiti 50 kuna (ili iznos po svom izboru) na IBAN Caritasa SMN.

 

Župa Duha Svetoga - Lovreć-Opancilovrec sv duh nova

Adresa: Dr. F. Tuđmana 10, 21257 Lovreć
Telefon: (021) 723-255

Župnik: fra Dinko Bošnjak

Raspored sv. misa

ZIMSKI RASPORED (od rujna do lipnja)

Nedjeljom u 10.00 sati u crkvi Sv. Duha.
Prve nedjelje u mjesecu u 15.00 sati u crkvi sv. Ivana u Nikolićima.
Radnim danom svete mise su u 9.00 sati u crkvi Sv. Duha.


LJETNI RASPORED (kroz srpanj i kolovoz)

Nedjeljom u 10.00 sati u crkvi Sv. Duha.
Prve nedjelje u mjesecu u 18.00 sati u crkvi sv. Ivana u Nikolićima.
Radnim danom svete mise su u 9.00 sati u crkvi Sv. Duha.


Povijest


Župa Lovreć-Opanci prostire se na krševitoj visoravni, prosječno oko 500 metara  nadmorske visine, kroz koju prolazi glavna cesta prema Imotskome. Dijeli se na dva glavna dijela Lovreć i Opanke. Stari naziv župe je Opanci, pa se župa tako i zvala za vrijeme turske vladavine, jer se župna crkva  nalazila na teritoriju Opanaka. Dolaskom mletačke vlasti, nakon oslobođenja od Turaka 1717. godine, dolazi do upravne diobe sela na nove općine. U početku su Opanci pripadali omiškoj općini, a Lovreć imotskoj. Međuopćinska granica uglavnom je prolazila današnjom cestom, pa se župna crkva s grobljem, iako je na teritoriju Opanaka, našla u imotskoj općini i u Lovreću, a župna kuća nalazila se u Opancima. Radi mira obiju strana upotrebljava se naziv Lovreć-Opanci.

Ovaj, danas pasivni kraj, već su u pretpovijesnom razdoblju naseljavali stari ilirski stočari, što potvrđuju njihove gradine i mnoge velike, male i skupne gomile. Na području župe pronađeni su razni predmeti iz vremena rimske vladavine: staklo, keramika, željezni noževi i novac. Na Lovreću je postojala i rimska naseobina i vojnička utvrda iznad samog središta Lovreća. Iz hrvatskog srednjovjekovlja ostale su nekropole stećaka. Iz vremena turske okupacije ostala je ruševina kule Urum-bega po kojoj se čitav predjel zove Kula, a stanovnici Kuljani. Dijelovi današnje župe Lovreć-Opanci u 14. st. pripadali su velikoj župi Radobilji.

Za vrijeme turske vladavine kraj su pastorizirali franjevci iz ondašnjeg imotskog samostana , koji se nalazio kod izvora rijeke Vrljike, a u 17. stoljeću na otočiću Prološkog blata. U tursko vrijeme župi Opanci pripadao je Lovreć, a u drugoj polovici 17. stoljeća Studenci i Svibić. Oslobođenjem Krajine od Turaka 1717. godine dolazi do novog i suvremenijeg načina vođenja župa. Makarski biskup Stjepan Blašković godine 1734. osniva novu župu Duha Svetoga u Opancima i traži da se župnik franjevac u župi stalno nastani, što je izazvalo otpor franjevaca i dovelo do nesuglasica s biskupom, koje su završile tako da su se Opanci osamostalili i dobili vlastitog župnika 1735. godine. Iseljavanje stanovništva župu je pratilo u svim vremenima, a posebice poslije Drugog svjetskog rata.

Župna kuća sagrađena je u Opancima odmah nakon osamostaljenja župe. To je bila mala i neugledna seoska kućica. Godine 1873. na istome je mjestu sagrađena nova kuća, koja je poslije bila produžena i više puta obnavljana. Posljednja je obnova bila 1973. godine, kada je u njoj uređena i vjeronaučna dvorana. Ta je kuća bila udaljena od župne crkve pa je za župnikovanja fra Anđelka Šimića 1981. godine sagrađena  nova župna kuća s jugoistočne strane župne crkve. To je suvremena građevina u čijem je sklopu sagrađena i vjeronaučna dvorana.   

Župne matične knjige R od 1792. do 1816., 1830. do 1857., tri sveska; V od 1825. do 1858. i U od 1825. do 1854. nalaze se u DAZ. Knjige R od 1875. do 1948., 6 svezaka, V od 1858. do 1946., dva sveska, te U od 1855. do 1948., pet svezaka, nalaze se u MJU Cista Provo. Nepotpuna godišta parica R, V i U od 1817. do 1940. nalaze se u NAS. Stanja duša iz 1860. i 1900. godine nalaze se u ŽU.

Godine 1938. župa je imala 3.720 stalnih stanovnika, a 2001. godine bilo ih je 1.279.

Crkve

lovrec sv duh nova1. Nova župna crkva Duha Svetoga sagrađena je u Lovreću, nedaleko od stare, 1937. godine, za župnikovanja fra Joze Šimića. Crkva je trobrodna građevina, sagrađena od klesanog kamena u neoromaničkom stilu, duga je 36 i široka 18 metara. Narod je želio da to bude najveća crkva u Imotskoj krajini i radi toga duža je od imotske za jedan metar. Lijepi zvonik na jedan kat i sa završnom piramidom završen je 1938. godine. Župnik Šimić za crkvu je nabavio tri gotova, mramorna oltara iz stare crkve Gospe od Zdravlja u Splitu, koja je bila srušena i na njezinom mjestu sagrađena nova, današnja. Sa strana glavnog oltara su mramorni kipovi sv. Tome i sv. Silvestra. Iza oltara na zidu apside je veliko raspelo, rad akademskog kipara Krune Bošnjaka. U svetištu su mramorne niše s kipovima Bezgrešne i sv. Ante, također iz splitske crkve. U vrhu desne lađe podignuta je špilja Gospe Lurdske, rad akademskog slikara Vlade Marjanovića, a u lijevoj lađi je oltar sv. Josipa. Po sredini pokrajnih lađa su mramorni oltari, također iz splitske crkve, sv. Nikole, biskupa i sv. Stjepana, prvomučenika. Lovrećka crkva imponira svojom monumentalnošću i ljepotom.   

lovrec sv duh groblje stara2. Stara župna crkva Duha Svetoga nalazi se na župnom groblju. Ona je sve do završetka gradnje nove crkve 1937. godine bila župna crkva. Postojeća crkva ja sagrađena na starijoj, srušenoj crkvi, koja je zidana s crljenicom za turske vladavine. Današnja je crkva sagrađena nakon oslobođenja od Turaka 1717. godine. Godine 1755. bila je povećana i dobila današnji oblik, za župnikovanja fra Grge Milićevića. Tu povećanu crkvu posvetio je biskup Stjepan Blašković 1759. godine, kako je uklesano na ploči iznad vrata. Zvonik je na preslicu za tri zvona. U crkvi je stara slika Silazak Duha Svetoga, naslikana na drvu 1737. godine. Temeljito je obnovljena za župnikovanja fra Anđelka Šimića 1978. godine. Do vrata ispred crkve je presvođena otvorena kapelica s kamenim oltarom. Tu se govorila misa ljeti i prigodom većih svečanosti jer je crkva bila premalena za tu veliku župu.  

lovrec nikolici sv ivan krstitelj3. Crkva Svetog Ivana Krstitelja nalazi se u zaselku Nikolići. Crkva se počala graditi 1936. godine, kada i nova župna crkva. Gradnja je ipak obustavljena, a ubrzo je došao rat pa se na gradnju nije moglo misliti. Konačno su radovi na gradnji crkve nastavljeni za župnikovanja fra Anđelka Šimića i crkva je završena 1980. godine. Duga je 17, široka 9 i visoka 5,5 metara. Iznad pročelja je zvonik na preslicu za dva zvona.  

lovrec nikolici kapelica groblje sv ivan krstitelj4. Grobljanska kapelica Svetog Ivana Krstitelja nalazi se na groblju u zaselku Nikolići. Mještani Nikolića, radi udaljenosti od župnog groblja, odlučili su sagraditi svoje groblje. Tu su svoju odluku ostvarili 1973. godine. Kako na groblju nije bilo kapelice, odlučili su i nju sagraditi u čast sv. Ivana Krstitelja. Kapelica je bila završena sljedeće godine i na Svečev blagdan 24. lipnja 1974. u njoj je rečena prva sveta misa.  

lovrec sv ante5. Kapela Svetog Ante nalazi se kod stare župne kuće. Sagrađena je za župnikovanja fra Joze Šimića 1934. godine za svakodnevne potrebe župnika. Blagoslov kapele obavio je biskup Bonefačić 25. veljače i tom je prigodom proslavljena 1900. godišnjica Kristove smrti za župu Lovreć i susjedne župe: Cistu, Studence i Medovdolac. Unutrašnjost kapele oslikao je ak. slikar Vlado Marjanović. Na tom se mjestu nalazila starija i manja kapelica, podignuta oko 1870. godine, koja je srušena prigodom gradnje nove.

6. Usputne kapelice nalaze se na više mjesta na području župe. Kapelica Svetog Jure u Čaljkušićima, Gospe od Karmela u Dubravi, Marije Kraljice u Šimundićima, Gospe Sinjske,  u Lovreću, ispod groblja, Gospe Žalosne u središtu Lovreća. Ova je kapelica prigodom asfaltiranja ceste 1967. godine bila srušena i potom premještena oko 2 metra sjevernije od prijašnjeg mjesta.

Statistika

2015. godina

 Krštenja 6
 Prvopričesnici 5
 Krizmanici 14
 Ženidbe 6
 Sprovodi 48