Franjevci Provincije Presvetog Otkupitelja

Samostan Gospe od Zdravlja u Splitu

Adresa: Trg Gaje Bulata 3, 21000 Split
Telefon: (021) 340-190; fax. 344-988

Uredništvo lista "Marija": (021) 348-184
Uredništvo lista "Panis vitae": (021) 340-230; 344-998
Uredništvo lista "Fra Rafo Kalinić": (021) 340-223
Uredništvo lista "Služba Božja": (021) 340-192
Savjetovalište za obitelj: (021) 340-199

Franjevci tadašnje bosanske provincije došli su u Split 1715. godine i nakon prvih doseljeničkih poteškoća našli su smještaj na Dobrome, gdje su se 1718. trajno nastanili u jednoj unajmljenoj kući koju su nadogradili za svoje potrebe i ta prva redovnička kuća već je 10. studenoga 1723. bila proglašena hospicijem Navještenja Marijina, ili Gospe od Blagovijesti, ili pak Svete Marije. Breveom pape Klementa XII. od 28. ožujka 1735. hospicij na Dobrome proglašenje samostanom Navještenja Marijina, koji je 16. kolovoza 1745. promijenio ime u samostan Presvetoga Otkupitelja, da bi 18. listopada 1757. dobio današnji naziv Gospe od Zdravlja. Godine 1888. u taj je samostan iz Šibenika premješten Provincijalat.

Stariji samostan do temelja srušen 1983. godine i na njegovu je mjestu do 1985. godine podignut današnji. Godine 1946. samostanu je povjerena župa, koja je do 1976. godine nosila naslov Krista Kralja, a od tada Gospa od Zdravlja. Samostan ima sve potrebne sadržaje za provincijsku upravu, te pinakoteku i dvorane za razne pastoralne potrebe.

Samostan Gospe Sinjske u Sinju

Adresa: Šetalište Alojzija Stepinca 1, 21230 Sinj
Telefon: (021) 823-100; 707-010; 707-041; 707-034

Gvardijan: (021) 826-923
List "Kačić": (021) 707-071; fax. 707-020

Samostan je osnovan poslije oslobođenja od Turaka 1699. godine od franjevaca koji su došli iz Rame za vrijeme Morejskog rata (1684. do 1699.). Iz tog samostana franjevci su pastorizirali župe Cetinske krajine. Samostan je od samoga početka bio ne samo pastoralno nego i odgojno-obrazovno središte franjevačke mladeži, sa sjemeništem i školom za njihove pitomce i druge đake iz grada. U njemu je u prošlosti za neko vrijeme bilo i sjedište provincijske uprave. U samostanskoj crkvi nastalo je najveće Gospino svetište u južnoj Hrvatskoj, poznato pod nazivom Svetište Gospe Sinjske. Osim pastoralnog osoblja, koje vodi prostranu župu, u njemu se nalaze i oni oci koji obnašaju profesorsku službu na klasičnoj gimnaziji. U samostanu se nalaze uredništva znanstvenog zbornika Kačić i pastoralnog glasila svetišta Gospa Sinjska. Samostanske zgrade više puta su dograđivane. Godine 1860. u samostanu je otvorena arheološka zbirka kojoj je poslije dodana etnografska i numizmatička zbirka i bogata knjižnica.

Samostan Gospina Uznesenja u Makarskoj

Adresa: Franjevački put 1, 21300 Makarska
Telefon: (021) 612-259; 616-681

Institut "Planina i more": (021) 611-256
Biblioteka: (021) 615-710

Samostan je osnovan 1502. godine. Poslije toga u više je navrata dograđivan, a pred Drugi svjetski rat dobio je današnji izgled. U samostanu je kroz svu njegovu dugu povijest postojala škola za odgoj franjevačkih kandidata. Godine 1736. u samostanu je osnovano Bogoslovno učilište s kojim je 1936. godine ujedinjena filozofija te je dobilo rang fakulteta i novi naziv Franjevačka visoka bogoslovija. Bogoslovija je djelovala do 1945./1946. godine, jer joj komunistička vlast nije bila sklona pa je morala tražiti smještaj u drugim mjestima. Godine 1944. novi dio samostana na dva kata komunistička vlast je oduzela za smještaj Doma zdravlja, a nakon preseljenja Doma zdravlja u novu zgradu, sagrađenu na samostanskom terenu, u taj dio samostana uselilo se poduzeće Primorje. Konačno je 5. rujna 2002. samostanu vraćena sva zgrada. Godine 1957. Bogoslovija je ponovno došla u samostan. Franjevačka visoka bogoslovija 1999. godine, zajedno s Teologijom u Splitu, postala je suosnivač Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu. U samostanu se nalazi bogata knjižnica i arhiv. Godine 1963. u starom dijelu samostana otvorenje Malakološki muzej, a u novoj zgradi podignutoj 1979. godine otvorenje Institut «Planina i more». U samostanu se nalazi zbirka vrijednih slika i samostanskih starina. Samostanu je inkorporirano pet župa: BastBaška Voda, Kozica, Tučepi, Veliko Brdo i Zavojane. Revija Služba Božja godine 1960. pokrenuta je u tom samostanu od prof. dra fra Jure Radića.

Samostan Sv. Franje Asiškog u Imotskom

Adresa: Fra S. Vrlića 21, 21260 Imotski
Telefon: (021) 841-178; fax. 671-071

Web-stranica: 

Samostan na današnjoj lokaciji počeo se graditi poslije oslobođena Imotskog od Turaka 1717. godine. Nova zgrada podignuta je 1738. godine i već je na Gospu od Anđela iste godine imenovan prvi gvardijan i zajednica dobila status samostana. Poslije toga samostanska zgrada je više puta nadograđivana i popravljana. Zapadno krilo samostana sagrađeno je od 1774. do 1856. godine. Nastojanjem gvardijana fra Vinka Prlića i skrbi fra NedjeljkaŠabića, misionara u Njemačkoj, godine 1995. samostanujenadograđenjoš jedan kat. Velika samostanska crkva ujedno je i župna crkva. U samostanu se nalazi muzejska zbirka Imotske krajine. U samostanu je sjedište imotske župe i dekanata. Samostanu je inkorporirano osam župa: Imotski, Lovreć-Opanci, Podbablje, Proložac, Runović, Slivno, Studenci i Vinjani.

Samostan Gospina Uznesenja u Zaostrogu

Adresa: Obala hrvatskih rodoljuba 36, 21334 Zaostrog
Telefon: (021) 629-200; 678-060

Web-stranica: www.samostan-zaostrog.com

Samostan je sagrađen u 14. stoljeću od augustinaca, redovnika koji su obdržavali pravilo sv. Augustina. Franjevci su samostan preuzeli 1468. godine. Samostan je više puta stradao u ratovima, kao i od potresa 1962. godine. Zbog kulturnih vrijednosti koje se u njemu nalaze, samostan je pod državnom zaštitom spomenika kulture od 1969. godine (Reg. broj 10). Godine 1875. samostan je dobio današnji izgled. Samostanu je inkorporirano dvanaest župa: Zaostrog, Baćina, Brist, Drvenik, Gradac, Podaca, Metković, Plina-Stablina, Staševica i Vrgorac, te župa Sućuraj na otoku Hvaru u Hvarskoj biskupiji. Od početka je u samostanu bio novicijat sa školom. U njemu se od 1726. godine nalazilo franjevačko filozofsko učilište. Od 1839. do 1853. godine u samostanu je djelovala niža gimnazija. Samostan posjeduje veliku knjižnicu i arhiv koji je od 1969. godine pod državnom zaštitom (Reg. br. 129 i 233). U samostanu je uređena muzejska zbirka. Uz samostansko osoblje i mjesnog župnika u samostanu borave i župnici okolnih župa: Brista, Podace i Drvenika.