Župa sv. Ivana Krstitelja - Župa
Adresa: Takalo 13, Župa Biokovska, 21270 Zagvozd
Telefon: (020) 607-252
Župnik: don Ivan Periš
Povijest
Župa je smještena u zaleđu Biokova. Zove se i Župa Biokovska da bi se razlikovala od drugih mjesta istoga imena. Nekada je pripadala staroj župi Vrdol, koja je obuhvaćala područje današnjih župa: Krstatica, Župe, Slivna i Rašćana. Župa Vrdol spominje se u Kreševskoj povelji 1434. godine. Za vrijeme turske vladavine staru župu Vrdol posluživali su franjevci iz samostana u Makarskoj. Povremeno sjedište te velike župe imali su u Župi, po čemu je ona i dobila svoje ime. Stanovništvo ovih krajeva uvijek je bilo izloženo raznim nedaćama, koje su dolazile od Turaka za vrijeme njihove okupacije ili raznih prirodnih nepogoda: oskudice zemlje i suše, što je prisiljavalo narod na iseljavanje. Najviše je stanovika napustilo ovaj kraj poslije Drugog svjetskog rata odlaskom u prekomorske zemlje ili u bliža gradska i privredna središta: Makarsku, Split i ostale dijelove domovine.
Makarski biskup Stjepan Blašković razdijelio je staru župu Vrdol 14. rujna 1734. godine na Župu i Slivno. U Župi je ostao župnik koji je posluživao Župu i dio Imotskih Rašćana, a njegov kapelan u Slivnu posluživao je Slivno i Krstatice. Današnje granice župa je dobila 1758. godine, kada je povučena konačna granica prema župi Rašćane. Iste je godine biskup Blašković Župu oduzeo franjevcima i predao je na upravljanje svjetovnim svećenicima.
Ovaj je kraj bio naseljen u dalekoj prošlosti što potvrđuju stare gomile, kojih ima sedam i svaku je narod nazvao posebnim imenom. I Rimljani su u ovom kraju imali svoju vojnu posadu, što potvrđuje dio nadgrobne stele s ostacima natpisa, uzidane u kuću F. Lizatovića. Kod zaseoka Miloši vide se ostaci srednjovjekovne hrvatske utvrde.
Stara župna kuća bila je preko puta crkve. U njoj su župnici stanovali do 1758. godine. Poslije toga stanovali su, kao domoroci, kod svoje rodbine ili u svojoj kući. Današnju župnu kuću počeo je graditi do Jozo Luetić 1867., a dovršio je don Andrija Barbarić 1871. godine. Više puta bila je popravljana, posebice je to bilo za župnikovanja don Ante Čulića 1974. godine. Temeljitu obnovu izvršio je don Ivan Turić 1999. godine.
Matične knjige R od 1856. do 1865. nalaze se u DAS, a od 1858. do 1949. u MU Zagvozd, tri sveska, kao i knjige V od 1858. do 1946., dva sveska, te knjige U od 1874. do 1944., dva sveska. U NAS nalaze se nepotpune parice R, V, U od 1818. do 1940.
Godine 1938. u župi je bilo 1.250 duša, a 2001. godine bilo ih je 192.
Crkve
1. Župna crkva Svetog Ivana Krstitelja građena je od 1898. do 1906. za župnikovanja don Stipe Pletikosića (1894.-1903.) i don Marijana Luetića (1903.-1910.). Stara crkva posvećena istom svecu, sagrađena 1601. godine, bila je duga 12 i široka 5,5 metara, za cijelu župu bila je malena i nalazila se u ruševnom stanju. Narod je sa župnikom don Ivanom Zanchiem još 1888. godine zaključio da se ona sruši i gradi nova, veća crkva, također u groblju, ispred stare crkve. Crkva je sagrađena od klesanog domaćeg kamena, na pročelju je zvonik na preslicu za dva zvona. Veliki oltar je od drva i na njemu se nalazi svetohranište i drveni kip sv. Ivana Krstitelja. Ispred njega postavljen je kameni oltar prema puku. Pokrajni drveni Gospin oltar, kao i glavni, izrađen je u drvodjelskoj radionici Rako u Imotskom. Na oltaru se nalazi drveni Gospin kip, nabavljen 1891. godine. Na drugom pokrajnom oltaru nalazi se kip sv. Ante. U crkvi se čuva stara slika sv. Jure, koja se prigodom proslave Svečeva blagdana nosi na vrh Biokova. U crkvi se nalazi i Gospina slika, ulje na platnu, koju je crkvi poklonio jedan od domaćih svećenika Roglića. Crkva je duga 25 i široka 9 metara. Za župnikovanja don Ivana Turića, mještanina, početkom trećeg tisućljeća obnovljen je krov na crkvi i njezina unutrašnjost, a prozori su ukrašeni s devet vitraja, rad ak. slikara Josipa Botterija Pinija.
2. Crkva Svetog Jure na vrhu Biokova sagrađena je na najvišem vrhu Biokova Svetom Juri, 1762 metra nadmorske visine, za župnikovanja don Ante Dukića 1968. godine. Duga je 8,10 i široka 5,10 metara. To je betonska građevina sa zvonikom na preslicu za jedno zvono. Crkva je sagrađena stotinjak metara istočnije od stare crkvice i samog vrha. Godine 1988. crkva je temeljito uređena, betonski zidovi izvana su obloženi kamenom, postavljen je novi oltar, a akademski kipar Jure Žaja, Aržančanin nastanjen u Zagrebu, besplatno je izradio veliki mozaik s likom sv. Jure na konju, 4,20 x 2,10 metara, kao i kip Gospe Suotkupiteljice, visok 2,10 metara. Trošak odljeva Gospina kipa podmirio je župnik Aržana don Ivan Bilić (3.000 njemačkih maraka). Za tu proslavu došao je nadbiskup Ante Jurić, posvetio novi oltar te blagoslovio Gospin kip i mozaik.
Treba istaknuti da je na vrhu Biokova bila stara crkvica Svetog Jure, koju je 1965. godine srušila Televizija Zagreb radi izgradnje televizijskog tornja, koji je podignut na mjestu stare crkvice, duge 4, široke 3 i visoke 2 metra. Na tom je mjestu, drže neki stručnjaci, postojala crkvica još u 12. stoljeću. U njoj se nalazio natpis na kamenoj ploči poviše oltara, koji je prigodom rušenja skinut te je predan tadašnjem župniku Makarske don Srećku Beziću. Ta ploča, ispisana ćirilicom, i danas se nalazi u župnom uredu sv. Marka u Makarskoj. Natpis do danas nitko nije pročitao, iako su neki stručnjaci to pokušavali. Proslava blagdana sv. Jure na Biokovu od starine se slavila na kraju mjeseca kolovoza radi toga što u travnju, kada se kalendarski slavi blagdan sv. Jure, Biokovo zna biti pod snijegom, pa je hodočasnicima bilo nemoguće doći na vrh Biokova. Osamdesetih godina 20. stoljeća proslava je s kraja kolovoza premještena na posljednju subotu u srpnju, kada su povoljnije vremenske prilike.
3.Crkva Svetog Jeronima u Lovrinčevićima (Biokovsko Selo) sagrađena je 1985. godine od stanovnika toga dijela župe, radi udaljenosti od župne crkve i groblja. To je betonska građevina pokrivena betonskom pločom i kupom. Ispred vrata podignut je zvonik na jedan kat sa završnom piramidom. U crkvi je oltar prema puku i kip sv. Jeronima.
4. Kapela Svetog Roka sagrađena je na vrhuncu Vlaci (1235 m) 1919. godine za župnikovanja don Andrije Radonića. Zidovi su podignuti od klesanog kamena, a bačvasti svod je saliven od betona. Na nadvratniku je natpis: «Prolazak N. V. C. F. J. I – 1. 6. 1875 d. F. 100.» To bi glasilo: «Prolazak Njegova Veličanstva Cara Franje Josipa 1. 6. 1875 darovao Forinta 100.» Kapela je često stradavala od groma, kao i ona na Svetom Juri. Ova je kapela podignuta na mjestu starije, podignute u 18. stoljeću, kada je u našim krajevima često harala kuga. Bila je duga 4,70, široka 4 i visoka 2 metra. Iste dimenzije ima i sadašnja kapela. I na vrhuncu Sutvid (1336 m) bila je kapela Svetog Vida. Ona je davno stradala od groma i danas se vidi samo hrpa kamenja.
5. Kapela Sv. Josipa sagrađena je kod župne kuće godine 1890. za svakodnevne potrebe župnika. Sagradio je župnik don Ivan Zanchi, koji je za gradnju tražio pomoć od cara Franje Josipa i dobio 100 forinti. Kada je početkom 20. stoljeća harala kuga u kapelu je donesen kip Gospe Lurdske, pa je po Gospinom kipu kapelica nazvana Gospinom kapelom. Kapelu je 2000. godine obnovio župnik don Ivan Turić.
6. Kapela Gospe Lurdske u zaseoku Roglići, sagrađena je godine 1904. od Ante Roglića Jurina, uz odobrenje uprave biskupije. Kapelu je obdario nepokretnom imovinom i stavio je pod upravu župnika. Za Drugog svjetskog rata bila je srušena, ali je poslije rata obitelj sagradila novu istih dimenzija.
7. Kapela Svetog Bruna sagrađena je u zaseoku Luetići. Bila je to obiteljska kapela, sagrađena od svećenika Luetića oko polovice 19. stoljeća. U njoj se na blagdan sv. Bruna slavi misa.
