Župa Gospe od Karmela - Zagvozd
Adresa: Gospe od Karmela 7, 21270 Zagvozd
Telefon: (021) 847-029
Župnik: don Ante Bekavac
Raspored sv. misa
Nedjeljom
Župna crkva - u 10.30 sati;
Rakići - u 9.00 sati;
Rastovac - u 9.00 sati.
Radnim danom
Župna crkva - u 18.00 sati;
Od 21. ožujka do 30. rujna - u 19.00 sati.
Ostale sv. mise po dogovoru s vjernicima.
Povijest
Ime župe dolazi od stare hrvatske riječi gvozd u značenju šuma i planina. To je, dakle župa koja se smjestila iza visokog Biokova, koje je i danas sa sjeverne strane šumovito. Područje današnje župe bilo je naseljeno u pretpovijesnom razdoblju, što potvrđuje velik broj gomila, od kojih su neke u drugoj polovici 20. stoljeća uništene i njihovo kamenje zdrobljeno u pijesak za moderniziranje prometnica. O naseljenosti ovoga kraja u hrvatskom srednjovjekovlju govore brojne nekropole stećaka na kojima su stećci kroz posljednjih stotinu godina dobrim dijelom uništeni. Nešto više podataka o samoj župi, njezinim crkvama i narodu imamo tek u 17. stoljeću i to u izvješćima ondašnjih makarskih biskupa Svetoj Stolici.
Župom Zagvozd upravljali su svjetovni svećenici, tzv. glagoljaši, davno prije dolaska Turaka u ove krajeve, krajem 15. stoljeća, i njom upravljaju sve do sada. Zagvozdu je pripadala i današnja župa Medovdolac, koja je polovicom 18. stoljeća otcjepljena, postavši najprije samostalna kapelanija, a poslije toga i samostalna župa.
Današnja župna kuća sagrađena je od 1903.-1908. godine, za župnikovanja don Ilije Ujevića. Nju su 1943. zapalili četnici i tom je prigodom stradao i arhiv. Kuću je djelomično obnovio, uredivši samo najnužnije prostorije, župnik don Marko Perica (1936.-1970.), koji je u međuvremenu stanovao u privatnoj kući Stipe Čaglja pok. Marka. Temeljita obnova kuće izvršena je za župnikovanja don Joze Čikeša (1970.-1974.), a konačno nutarnje uređenje s izvanjskim okolišem i dodatnim prostorijama dobila je za župnikovanja don Ivana Dragušice 1986. godine. Prije izgradnje današnje kuće župnici su stanovali u staroj kući na Ćemeru, kod stare župne crkve Velike Gospe. Za tu kuću zemljište je poklonio domaći svećenik don Marko Brnas. Prije toga župnici i njihovi pomoćnici bili su domaći ljudi i stanovali su kod svoje rodbine.
Matične knjige R od 1825 do 1851., dva sveska; U od 1831. do 1842., jedan svezak, nalaze se u DAZ. Knjige R od 1851. do 1949., šest svezaka; V od 1858. do 1949.; U od 1867. do 1949. nalaze se u MJU Zagvozd. Nepotpuna godišta parica R, V i U od 1818. do 1940. nalaze se u NAS. Stanje duša iz 19. stoljeća, oštećeno, nalazi se u ŽU.
Godine 1938. župa je imala 3.200 stanovnika, a 2001. godine bilo ih je 1.175.
U župi djeluju časne sestre Kćeri Božje ljubavi, koje stanuju u župnoj kući, pomažu u katehizaciji, vode crkveno pjevanje i župnikovo domaćinstvo.
Župnik Čikeš ustanovio je u župnoj kući muzejsku zbirku, a župnik Pavao Pavić 1995. godine pokrenuo je tiskanje župnog lista Zagvozd.
Crkve
1. Nova župna crkva Gospe od Karmela sagrađena je 1963. godine, za župnikovanja don Marka Perice. Betonska je trobrodna građevina, duga 24 i široka 12 metara. Sagrađena je u središtu Zagvozda u Butigama, prema nacrtu Ante Barača. Sa sjeverne strane pročelja bio je zvonik s ravnim završetkom. Veliku zidnu plohu iza oltara prema puku prekriva velika keramička kompozicija sa središnjim likom Gospe od Karmela, koju okružuju hrvatski sveci i blaženici, rad splitskog umjetnika Dušana Stanojevića. Za župnikovanja don Ivana Dragušice godine 1986. crkva je posve izmijenila svoj prvotni oblik. Na ravnu krovnu betonsku ploču postavljen je krov na dvije vode od pocinčanog lima. Iza prezbiterija izgrađen je dvoetažni dodatak s dvije dvorane 12 x 4 metra. Zvonik je podignut za 10 metara i završava bakrenom piramidom. Kasnije je podignut i drugi zvonik, a pročelje je produženo i obloženo kamenom. Uređeno je crkveno dvorište s ogradnim i potpornim zidovima. Godine 1996. crkva je iznutra obnovljena prema nacrtu umjetnika Marka Gugića. Na sve prozore postavljeni su vitraji trojice splistkih umjetnika: Miroslava Klarića, Nikole Džaje, i Josipa Bosnića. Na kor su postavljene klasične orgulje izrađene u radionici Antona Škrabla u Rogaškoj Slatini. Na blagdan Gospe od Karmela 2000. godine crkvi je darovao tri slike domaći umjetnik Mate Maks Mlikota «Vjerska i nacionalna povijest Hrvata», koje su postavljene iznad glavnih vrata. Za vrijeme župnika don Ivana Ćubelića na pročelju crkve postavljen je mozaik od muranskog stakla akademskog slikara iz Splita Hrvoja Marka Peruzovića koji prikazuje lik Djevice Marije u opisan u Otkrivenju.. Mozaik je blagoslovio nadbiskup Barišić u lupnju 2016. godine.
2. Stara župna crkva Uznesenja Marijina sagrađena je oko 1620. godine. Naime, u izvješću makarskog biskupa Bartula Kačića Svetoj Stolici iz 1626. godine stoji da je «sagrađena prošlih godina». Crkva je duga 15,20 i široka 6,78 metara. Ima četvrtastu apsidu dugu 2 i široku 3 metra. Crkva je presvođena sa slomljenim lukom. Iznad pročelja je zvonik na preslicu za tri zvona. U crkvi se nalaze dva groba. Predaja govori da je jedan đakona Petra Milića koji je 1627. poginuo na Dobrinčima u borbi s Turcima. Godine 1973., za župnikovanja don Joze Čikeša, crkva je temeljito obnovljena. S nutarnjih zidova otučena je žbuka, svetište je uređeno prema novim liturgijskim propisima. Ştari veliki oltar, bez menze, stavljen je na desnu stranu lađe, gdje se prije nalazio Gospin oltar, koji se sada nalazi u apsidi, zajedno sa starim Gospinim kipom.
3. Crkva Svetog Križa nalazi se u Donjem Rastovcu. Sagrađena je 1630. godine. Duga je 10,58 i široka 6,32 metra. Krov je presvođen sa slomljenim lukom. Crkva ima četvrtastu apsidu dugu 2 i široku 4 metra. I ova je crkva 1973. godine temeljito obnovljena, istovjetno kao i Gospina crkva. U apsidi visi stara, umjetnička slika iz 16. stoljeća, koja prikazuje Isusa na križu. Nad pročeljem je zvonik na preslicu za jedno zvono.
4. Crkva Svih Svetih nalazi se u središtu župe, kod nove župne crkve. I ova je crkva sagrađena, kao i prethodne dvije, za vrijeme turske vladavine. Posvetio je skradinski biskup Pavao Posilović, kao zamjenik tadašnjeg starog i bolesnog biskupa Bartula Kačića, 20. siječnja 1644. godine, kako je to uklesano na kamenoj ploči iznad vrata na pročelju crkve. Crkva je sagrađena malo prije 1636. godine, jer je biskup Kačić spominje te godine u svom izvještaju Svetoj Stolici. Crkva je presvođena sa slomljenim lukom, ima četvrtastu apsidu, duga je 8 i široka 5,30 metara. Nad pročeljem je zvonik na preslicu za jedno zvono. Crkva je 1973. godine temeljito obnovljena i unutrašnjost je dobila današnji izgled.
5. Crkva Srca Marijina nalazi se u zaselku Rakići, a sagradili su je mještani 1989. godine pod vodstvom župnika Dragušice i domaćeg svećenika don Slavka Rake, misionara među hrvatskim radnicima u Bielefeldu u Njemačkoj. Od 1928. godine postojala je želja kod stanovnika ovoga sela da sagrade crkvu, jer je župna crkva udaljena 7 kilometara. Crkva je sagrađena i opremljena novčanim donacijama mještana i njihovih prijatelja. Betonska građevina obložena je kamenom. U crkvi je veliki križ i kip Srca Marijina.
6. Crkva Svetog Stjepana nalazi se u Donjem Rastovcu. Sagrađena je za župnikovanja don Andrije Lončara 1863. godine. Na njezinom je mjestu bila starija kapela, koja je srušena prigodom gradnje sadašnje. Duga je 5 i široka 4 metra, ima polukružnu apsidu, a sagrađena je doprinosima vjernika i najviše samoga župnika. I ona je 1973. godine obnovljena i dobila današnji nutarnji izgled. Godine 2003. u crkvu je uvedena električna struja, na nju postavljen javni sat i elektrificirano zvono.
7. Kapela Gospe od Zdravlja nalazi se u Donjem Rastovcu. Sagradio je svojim novcem župnik don Andrija Lončar za svoju svakodnevnu uporabu kod svoje rodne kuće. Duga je 4 i široka 2,50 metara. Kapela je istog oblika kao i ona Svetog Stjepana.
8. Kapela Svetog Mihovila nalazi se na brdu Orljači, a sagradili su je 1899. godine Tomičići i Piplice uz dizvolu Biskupskog ordinarijata u Splitu. Kapela je duga 4 i široka 3 metra. U njoj se govorila misa na blagdan titulara i prigodom blagoslova polja za blagdan sv. Marka.
9. Kapela Svetog Ilije sagrađena je 2000. godine na jednom od vrhova Biokova 1642 metra nadmorske visine. Materijal je prevezen helikopterom Hrvatske vojske. Kapela je sagrađena na temeljima stare, srušene kapele. Unutrašnja dužina je 2,65, a širina 2 metra. Na nju je postavljen gromobran, a iznad vrata kamena ploča s natpisom: «Na slavu Boga ovu kapelu Svetog Ilije obnoviše vjernici župe Zagvozd jubilarne 2000. godine.»
9. Kapelice Križnog puta počele su se podizati 1997. godine, za župnikovanja don Pavla Pavića, prema nacrtu ing. Ivana Madunića. Ovih 14 kapelica podignute su uz put koji vodi od župne crkve te ide do Rastovca i središta Zagvozda.
10. Usputne kapelice nalaze se na raznim mjestima u župi. Kapelica Sv. Nikole nalazi se na Butigi, Sv. Obitelji je u zaselku Radića, Velike Gospe u zaselku Stapića, Gospe Sinjske u zaelku Mušura, Gospina kapelica na raskršću za Kurtoviće.
