Raspored sv. misa

Nedjeljom: u 11.00 sati u crkvi Presv. Srca Isusova. Prve nedjelje u mjesecu sveta misa je u crkvi sv. Ante.

Radnim danom: u crkvi sv. Ante (ili po dogovoru) u 16.00 ili 18.00 sati.

Povijest

Selo Zadvarje dobilo je ime po svom prirodnom smještaju, naime, nalazilo se iza turske tvrđave zvane Dvare, što znači vrata. Tvrđava se nalazi na mjestu kroz koje je vodio put iz primorja u unutrašnjost. Ispod puta je provalija kanjona Cetine, a poviše planinski neprohodni masiv. Na  prostoru iza tvrđave nastalo je selo Zadvarje, koje se nalazilo iza ili za dvarima, za vratima. Radi važnog strateškog položaja Turci su poslije zauzeća ovoga područja na tom  prirodno utvrđenom mjestu u 16. stoljeću podigli utvrdu. U 17. stoljeću, ili točnije 1665. godine na tom području spominju se još tri tvrđave. Osim najveće tvrđave Dvare, Turci su u istome stoljeću podigli još: Poletnicu, Kučuk i Havalu. Kasnije se spominju pod izmijenjenim imenima: Poletnica, Zavala i Male dvare. U to se vrijeme selo nazivalo Dvare. Za vrijeme turske vladavine u Tvrđavi je stalno bila vojna posada. Dok se nalazilo pod Turcima, Zadvarje se dva puta pokušalo osloboditi turske vlasti. Prvi put to je bilo u Kandijskom ratu 1646. godine, kada su Primorci na blagdan sv. Bartula, 24. kolovoza, oslobodili Zadvarje, ali su ga Turci iste godine na 22. studenoga ponovno osvojili. Drugi put to je bilo 23. veljače 1652. godine, ali su ga Turci ponovno zauzeli. Zadvarje je konačno oslobođeno od Turaka 18. travnja 1684. godine. Poslije toga u Tvrđavi je neko vrijeme bila mletačka vojna posada, koja je imala svoga kapelana i svoju crkvicu posvećenu Gospi. Tako je bilo do pod konac 18. stoljeća, a danas se od nje mogu vidjeti samo ostaci ruševina.

Zadvarje je sve do 1941. godine bilo u sastavu sa Žeževicom. U Zadvarju je boravio župnik, a pomoćnici u Žeževici, odakle su posluživali i Grabovac kada nije bilo pomoćnika u Grabovcu. U početku župa se nazivala  Dvare, kasnije samo Žeževica, a u novije vrijeme Gornja i Donja Žeževica. 

Župnici su stanovali u Zadvarju, a pomoćnici u Žeževici i Grabovcu. Žeževica je odijeljena od Zadvarja i postala samostalna župa 1. siječnja 1941., a prvi je župnik bio don Slavko Kadić. 

Župna kuća u Zadvarju sagrađena je 1902. godine po nacrtu ostalih župskih kuća iz vremena Austro-Ugarske vladavine. Kuća je obnovljena i modernizirana za župnikovanja don Ivana Lendića. Poznato je iz vizitacije nadbiskupa Dinarića 1762. godine da je župnik tada stanovao kod crkve Svete Kate u Vrbnju. 

Župne matice R od 1866. do 1948., šest svezaka; V od 1869. do 1947., dva sveska; U od 1912. do 1948. nalaze se u MJU Šestanovac. Knjige R od 1705. do 1850., dva sveska; R, V, U od 1823. do 1835.; V od 1707. do 1826., jedan svezak je u NAS; 1825. do 1857.; U od 1704. do 1850., dva sveska, nalaze se u ŽU. Stanja duša 1727., te od 1751. do 1942., pet svezaka, a odnose se na Zadvarje, Žeževicu i Grabovac. nalaze se u ŽU, gdje se nalazi i Kronika župe od 1837. godine.

Godine 1938. u župi je bilo 958 duša, a 2001. godine bilo ih 279.

Crkve

1. Župna crkva Svetog Ante Padovanskoga sagrađena je početkom 18. stoljeća izvan mjesta, na groblju, dakle, poslije oslobođenja Zadvarja od Turaka. To je bila prva crkva kojoj nije poznata točna godina gradnje. Na temelju izvješća nadbiskupa Cupillija od 22. lipnja 1718. godine u kojem piše da je crkva «sagrađena pred malo godina na čast Božju pod zazivom sv. Antuna Padovanskoga» možemo reći da je to bilo između 1710. i 1715. godine. Ta prva crkva nije bila u to vrijeme posve uređena, jer je posvećena od nadbiskupa Kačića tek 1739. godine. Bila je duga 17 lakata i tri kvarta, a široka 8 lakata i tri kvarta. Nadbiskup Dinarić u svojojoj vizitaciji iz 1762. godine naređuje da se ta crkva proširi, a župnik don Mijo Marunčić istom prigodom moli nadbiskupa da preporuči narodu da se župna crkva popravi jer joj prijeti opasnost rušenja.

Molba župnika Marunčića i naredba nadbiskupa Dinarića uskoro su bile izvršene. Naime, stara je crkva bila povećana i već 1774. posvetio je nadbiskup Ivan Luka Garagnin, kako je to uklesano na kamenoj ploči na pročelju crkve. Natpis glasi: «Bi posvećena ova crkva s. Ante od prisvitloga go go arcibiskupa spliskoga Ivana Luke Garaina u Žeževica – augusta na 24 – 1774.» Iako nije poznata godina temeljitog preuređenja i produženja prve crkve, na temelju navedenog natpisa možemo zaključiti da je to bilo koju godinu prije njezine posvete. 

Crkva ima prelomljeni svod i četvrtastu apsidu. Nad pročeljem je zvonik na preslicu za tri zvona, podignut 1838. godine. U crkvi su tri oltara koji su posvećeni sv. Anti, sv. Ivanu Nepomuku i Gospi od Ružarija. I godine 1762. navode se oltari sv. Ante i Gospe od Ružarja, što znači da je nakon obnove postavljen treći oltar sv. Ivana Nepomuka. Crkva je temeljito obnovljena 1988. godine za župnika don Ivana Lendića, kada je izmijenjen drveni krov i postavljena betonska ploča, koja je pokrivena  kupom kanalicom, a ispred glavnog oltara postavljena oltarna menza prema puku. Crkva je duga 16, široka 5,5 i visoka 6 metara. 

2. Nova župna crkva Srca Isusova sagrađena je za župnikovanja don Ivana Lendića 1990. godine kod župne kuće. Gradnja je započela 1985. godine uz novčanu pomoć nadbiskupije Paderborn u Njemačkoj. U crkvu je uklopljena kapelica Srca Isusova, koja je sagrađena od klesanog kamena za vrijeme Drugog svjetskog rata, a služila je za svakodnevne potrebe župnika. Za vrijeme komunističke vladavine ova je kapelica dobro došla za održavanje vjeronaučne pouke. Crkvu je projektirao župnikov brat arh. Danko Lendić. Posvećena je od nadbiskupa Jurića 19. kolovoza 1990. godine. Na blagdan Srca Isusova 27. lipnja 2003. godine nadbiskup Marin Barišić blagoslovio je novi kip Srca Isusova u naravnoj veličini, postavljen iza oltara. Kip je darovao Marijan Santrić, rodom iz župe, a živi u Njemačkoj. 

3. Kapela Svete Kate sagrađena je u Vrbnju. Nadbiskup Dinarić u izvješću svoje vizitacije od 17. lipnja 1762. navodi da je crkvu Svete Kate sagradio jedan svećenik za sebe. Budući da ovu crkvu ne spominje u svojoj vizitaciji nadbiskup Bizza 1754. godine, možemo zaključiti da je sagrađena oko 1760. godine od nekog domaćeg svećenika za svoje svakodnevne potrebe.

4. Usputna kapelica Svetog Križa na mjestu zvanom Križ, sagrađena je pred Drugi svjetski rat na velikom zavoju, iznad kanjona Cetine, pred ulazom u Zadvarje. Dana 27. lipnja 2003. kod kapelice je postavljen i od nadbiskupa Barišića blagoslovljen novi betonski križ s raspetim Kristom, visok 4 metra, rad ak. kipara isusovca Marijana Gajšeka, a župi ga poklonio Tonči Bilić, liječnik iz Zagreba.

 

 

Statistika

Statistički podaci o župi

Godina	2015.	2016.	2017.
Krštenja	6	2
Prvopričesnici	-	-
Krizmanici	-	-
Ženidbe	2	5
Sprovodi	8	13

Lokacija