Župa Srca Isusova i Marijina - Vidonjevidonje mliniste srce isusovo i marijino

Adresa: Mlinište 8/1, 20353 Mlinište
Telefon: (020) 696-722

Web-stranica župe: Župa Srca Isusova i Marijina - Vidonje

Župnik: don Mladen Margeta

Raspored sv. misa


ZIMSKI RASPORED (od 1. listopada do 1. svibnja)
Nedjeljom: u 10.00 sati u župnoj crkvi.
Radnim danima: u 17.00 sati, a srijedom u 8.00 sati.

LJETNI RASPORED (od 1. svibnja do 1. listopada)
Nedjeljom: u 9.00 sati u župnoj crkvi.
Radnim danima: u 19.00 sati, a srijedom u 7.00 sati.

Jednom mjesečno održava se sveta misa u staroj župnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja:
- svibanj i rujan - treća nedjelja u mjesecu
- ožujak, lipanj, srpanj, kolovoz, listopad i studeni - druga nedjelja u mjesecu.
- Tada je na Mliništu misa u 8.00 sati, a na brdu u 10.00 sati.

Blagdani
Sv. Liberan - "Gomile" - u 5.00, 6.00 i 10.00 sati;
Gospa Karmelska - "Kuti" - u 10.00 sati;
Velika Gospa: Mlin - u 8.00 sati, a Vidonje u 10.00 sati;
Sv. Mihovil - "Nebušnik" - u 10.00 sati;
Sv. Nikola b. (Kuti) - u 10 sati.

Povijest

Područje župe Vidonje bilo je dobro naseljeno od starih Ilira, od kojih je do danas ostalo oko 115 gomila na vrhovima i proplancima brda, u dolinama i na brežuljcima, velikih i manjih, pojedinačnih i skupnih. O njihovoj brojnoj naseljenosti i ondašnjoj relativno dobroj  utvrđenosti govori i sedam gradina čiji su ostaci do danas sačuvani. I u vrijeme rimske vladavine, tijekom prvih stoljeća poslije Krista, na području župe bilo je manjih naselja, o čemu svjedoče arheološki nalazi u jezeru Kuti i na Lovoriki kod Mliništa. O napučenosti ovoga kraja u hrvatskom srednjovjekovlju govori nekoliko nekropola stećaka. Godine 1444. na području župe, uz današnju granicu s Hercegovinim, spominje se utvrda Nebojša, koja je bila u vlasništvu vojvode Stjepana Vukčića Kosače. Područje župe bilo je pod Turcima već prije 1482., a oslobođenje je dočekalo 1694. godine. I za vrijeme turske vladavine Vidonje je bilo stalno napučeno hrvatskim življem, što potvrđuje gradnja stare župne crkve Sv. Ivana Krstitelja 1616. godine. Poslije oslobođenja od Turaka 1694. godine doselilo se novo stanovništvo iz istočne Hrercegovine, a neke su se obitelji doselile za vrijeme Malog rata s Turskom (1714.-1718.). Tada su bila formirana sva sela i zaselci.  

Župa je tijekom duge prošlosti pripadala raznim biskupijama. U hrvatskom srednjovjekovlju bila je u sastavu velike župe Žapsko, koja je obuhvaćala područje oko planine Žabe, a pripadala je stonskoj biskupiji. Nakon premještanje biskupske stolice iz Stona u Korčulu, u 14. stoljeću, Vidonje je dospjelo pod župu Gradac u Hercegovini i u sastav  trebinjske biskupije i u njoj ostalo do 1705. godine, kada je Sveta Stolica donijela odluku da područje na lijevoj obali  Neretve, koje je mirovnim ugovorom 1699. godine pripalo Mletačkoj Republici i do tada bilo u sastavu trebinjske biskkupije, ima pripasti makarskoj biskupiji. Poslije oslobođenja od Turaka pa do 1720. godine Vidonje su bile u sastavu župe Slivno Ravno. Godine 1720. biskup Nikola Bijanković Vidonje je odijelio od župe Slivno Ravno i uspostavio samostalnu župu, a za prvog župnika bio je imenovan don Mijo Ivančević.

Župa je od tada pa sve do danas zadržala status samostalne župe. Od 1720. pa do 1769. godine župi su pripadale i Dobranje, koje su navedene godine odijeljene i proglašene samostalnom župom. Župna crkva bila je Svetog Ivana Krstitelja na Vidonjama sve do 1975. godine, kada je župa promijenila naslovnika nakon što je sagrađena nova župna crkva na Mliništu, posvećena Srcu Isusovu i Srcu Marijinu. I poslije toga župa je zadržala naziv Vidonje, iako danas u tom starom brdskom selu nitko ne živi, jer taj stari naziv ujedinjuje sva stara i nova vidonjska sela. Godine 1975. promijenjen je naslovnik župe, nije to više sv. Ivan Krstitelj, nego Srce Isusovo i Marijino. Poslije Drugog svjetskog rata brdska su sela posve opustjela, a narod se preselio uz cestu, pored vode, a mnogi su napravili nove kuće na svojim zemljama u drugim neretvanskim naseljima i ostalim mjestima, pa se župa po broju stanovnika brzo prepolovila.  

Župna kuća nalazi se na Mliništu, uz novu župnu crkvu. Sagrađena je 1976. godine, za župnikovanja don Anđelka Dukića. To je treća župna kuća u župi. Prva i najstarija kuća, podignuta prije osamostaljenja župe 1720. godine, nalazila se na Vidonjama. Kasnije je bila podignuta na jedan, a potom na dva kata. Ona je danas u ruševnom stanju. Druga je kuća sagrađena za župnikovanja don Špirka Vukovića 1952. godine na Mliništu, kod kapele Sv. Ante i Roka. U njoj se nalazi župni karitas od 1979. godine.  

Matične knjige R od 1825. do 1863.; V od 1825. do 1857 nalaze se u DAZ. Knjige R od 1878. do 1949., četiri sveska; V od 1858. do 1949., dva sveska; U od 1878. do 1949., dva sveska, nalaze se u MU Metković. Knjiga U od 1825. do 1877. nalazi se u DAS. Nepotpuna godišta parica R, V i U od 1818. do 1931. nalaze se u NAS. Dva Stanja duša, iz 1805. i 1806. godine, nalaze se u NAS, a objavio ih je Mile Vidović u navedenoj knjizi Župa Vidonje.

U župi je 1938. godine bilo 1056 duša, a 2001. godine bilo ih je 572.

Crkve

vidonje mliniste srce isusovo i marijino1. Nova župna crkva Srca Isusova i Srca Marijina sagrađena je na Mliništu za župnikovanja don Stjepana Vrdoljaka. Temeljni kamen je blagoslovljen 22. kolovoza 1968. godine i istoga dana, blagdan Srca Marijina, 1971. godine bila je posvećena od nadbiskupa Frane Franića. Crkva ima oblik kružnog isječka, a nacrt je izradila arhitektica Eugenija Hamzić iz Rima. U svetištu je širina 5, a dužina stranica 21 i njihov raspon na pročelju iznosi 31 metar. Visina iznad oltara je 12, a na pročelju se spušta na 6 metara. Kroz prozore svjetlost indirektno ulazi u crkvu, što se vrlo ugodno doimlje. Zvonik, visok 23 metra, sagrađen je 1974. godine za župnika don Anđelka Dukića, koji je nastavio s nutarnjim uređenjem crkve, postavljeno je veliko Raspelo na zid iza oltara, te izrađeni veliki mozaici sv. Liberana i sv. Ivana Krstitelja, koje je izradio Andrija Kukoč iz Splita, nabavljeni su kipovi Srca Isusova i Marijina, te barokno poprsje sv. Liberana iz 1696. godine, dar nadbiskupije Paderborn, koja je veliki dobročinitelj ove crkve. Prvotni mramorni oltar prema puku, poklon župnika don Stjepana Vrdoljaka, i cijelo svetište preuređeni su za župnikovanja don Senka Antunovića 1999. godine, kada je postavljen novi oltar od jednog komada bijelog kamena i ambon, te prošireno svetište s novim postoljima za kipove Srca Isusova i Srca Marijina. Sve prozore, vrata, kipove i mozaike financirali su pojedinci iz Vidonja ili pak vidonjske obitelji iz sela ili iz iseljeništva. Crkva je na blagdan Srca Isusova, 6. lipnja 1975. godine, proglašena župnom crkvom. U perivoju ispred crkve za župnika don Senka Antunovića postavljen je brončani kip sv. Leopolda Bogdana Mandića u naravnoj veličini.  

vidonje sv ivan krstitelj2. Stara župna crkva Svetog Ivana Krstitelja nalazi se na Vidonjama. Sagrađena je za turske vladavine 1616. godine, o čemu govori ploča-stećak kod pobočnih vrata. Crkva je jednobrodna romanička građevina, presvođena. Na pročelju je kamena osmerokraka rozeta, a na vrhu pročelja bio je kameni zvonik na preslicu za tri zvona. Zidovi su debeli više od jednog metra. Bila je pokrivena kamenom pločom. Unutrašnja dužina crkve s apsidom iznosila je Dužina lađe iznosila je 13,50, a širina 4,50 metara. Pred crkvom je bio narteks, koji je narod zvao avijat. Godine 1959. crkva je izmijenila nutarnji i vanjski izgled. Za župnika don Tomislava Karamana uklonjen je narteks i za njegovu dužinu crkva je produžena, pročelje je dobilo današnji izgled, a zvonik na preslicu zamijenjen je betonskom preslicom za tri zvona. Pobočni oltar je izmijenio stari izgled, a veliki mramorni oltar podignut je za jednu stepenicu. Na njemu su kipovi Srca Isusova iz 1905. i sv. Ivana Krstitelja iz 1904. godine. Mramorno svetohranište ostalo je neizmijenjeno. Prije je na oltaru bila slika Isusovog krštenja, koju je župnik 1952. nestručno obnovio i posve uništio. Slika s pobočnog oltara, rad Filipa Naldija 1770. godine, koja prikazuje Gospu kako pruža krunicu, stručno je obnovljena i nalazi se u župnom uredu.  

vidonje gomile sv liberan3. Kapela Svetog Liberana nalazi se na Gomilama. Sagrađena je 1861. godine od klesanog kamena, presvođena je i pokrivena kamenom pločom. Čini se da je njezina gradnja počela 1848. godine, jer na jednoj fasadi stoji natpis: «Vidogna 10/10 1848.» Postoji i drugi natpis: «B. Gospa S. Liberan.» To bi značilo da je gradnja započela za župnika don Stjepana Jeličića, koji je naglo umro 1850. godine, a njegov rad nastavio i završio župnik don Mijo Jerčić 1861. godine. Kapela je posvećena Gospi i sv. Liberanu, ali je tijekom vremena prevladao naslovnik sv. Liberan. Da je kapela bila posvećena i Gospi od Zdravlja može se zaključiti po tome, što se na taj Gospin blagdan od starine u njoj slavi misa. Kapela je duga iznutra 5,80 i široka 2,80 metara. Sveti Liberan je u cijeloj Neretvi obljubljen svetac, a osobito u župi Vidonje. Narod ga štuje kao zaštitnika od bubrežnih bolesti, posebice kamenca. Kapela je u zoru 14. srpnja 1959. godine bila obeščašćena, a kip sv. Liberana razbijen od nekolicine mladića iz mjesta, nagovorenih od vodstva komunističke partije u selu i u Metkoviću, da bi se tim činom narod zastrašio i od crkve otuđio. To je izazvalo suprotan učinak, kapela je obnovljena, zidovi iznutra fugirani, nabavljen novi kip i već na Svečev blagdan 1961. godine pred njom je prvi vidonjski svećenik, u gotovo dvostoljetnoj povijesti Vidonja, rekao mladu misu. Do kapele, te dalje kroz Vidonje sve do granice s Hercegovinom, probijen je u posljednje vrijeme put, pa je dolazak u brdska sela moguć automobilima.  

vidonje kuti gospa od karmela4. Kapela Gospe od Karmela nalazi se u Kutima. Sagrađena je od klesanog kamena 1888. godine, na mjestu starije i male kapelice, koju je 1853. godine na tom mjestu podigla obitelj Soče. Kapela je izvana duga 4, široka 2,60 i visoka 3 metra. Iznad vrata nalazi se plitki reljef s likom Gospe koja drži Dijete i pruža škapular. Godine 1992. kod kapele je postavljen brončani kip sv. Nikole, biskupa, rad ak. kipara Petra Barišića iz Vrlike. Kip je nabavila obitelj Nikole Crnčevića Crnog. U kapeli se slavi misa i na blagdan sv. Nikole, kada većina obitelji iz ovog dijela župe ima svoju krsnicu.  

vidonje mliniste sv roko i sv ante5. Kapela Svetog Ante i Roka na Mliništu sagrađena je 1931. godine, za župnikovanja don Mate Radoševića. Sagrađena je od klesanog kamena. Iznutra je duga 4,30, široka 2,90 i visoka 4,50 metara. Na pročelju su vrata na luk, a iznad njih dva okrugla kamena prozora. Na vrhu pročelja je zvonik na preslicu za jedno zvono s kamenim križem na vrhu. U nišama betonskog oltara nalaze se kipovi sv. Ante i sv. Roka. Ova je kapela odigrala prvorazrednu ulogu poslije Drugog svjetskog rata, kada je narod masovno silazio u nova naselja pored ceste i u njoj se kroz cijeli ljetni period održavala župna misa i ostale župne pobožnosti, te osobito vjeronaučna pouka, dok nije bila sagrađena nova župna crkva. Uz kapelu je, na crkvenoj bratimskoj kući, podigao župnu kuću don Špirko Vuković 1952. godine.

vidonje nebusnik sv mihovil6. Kapela Svetog Mihovila Arkanđela u Nebušniku sagrađena je 1919. godine. Sagradili su je Ćerleci iz Dželetina i Perlete s Kopren Dola, koji na blagdan sv. Mihovila imaju svoju krsnicu. Njima su u gradnji pomogli Komazini s Visoke Glavice. Godine 1997. kapela je za župnika don Senka Antunovića obložena kamenom i uređen je okoliš. U njoj se slavi misa na blagdan njezina naslovnika 29. rujna.  

vidonje gospa od milosrdja sv josip7. Kapela Gospe od Milosrđa nalazi se na novom groblju. Narod je naziva i kapelom sv. Josipa. Duga je 9, široka 6 i visoka 4 metra. To je betonska građevina obložena kamenom. Sagrađena je prema nacrtu inženjera Tome Nogolice iz Metkovića, za župnikovanja don Luke Jozića 1994. godine. Novac za njezinu gradnju prikupio je don Mile Vidović od raznih dobročinitelja, a župljani su besplatno dali radnu snagu. Ona je grobljanska kapela i u njoj se misa slavi prigodom sprovoda, na spomendane pokojnika i na blagdan sv. Josipa 19. ožujka. Ispred pročelja podignut je narteks, a na vrhu pročelja je preslica za jedno zvono. Pod je od brušenih kamenih ploča, a pokrivena je betonskom pločom na koju je postavljena kupa. 

vidonje uznesenje bdm8. Kapela Uznesenja Marijina nalazi se u Vidonjama kod stare župne kuće. Sagrađena je od klesanog kamena 1904. godine. Ona je do 1952. godine, dok su župnici stanovali na Vidonjama, služila za svakodnevne potrebe župnika. Iznutra je duga 3,80 i široka 2 metra. Iznad pročelja je preslica za jedno zvono. Nakon preseljenja župnika na Mlinište kapela je sve više propadala i danas su od nje ostali samo zidovi.  

9. Usputne kapelice nalaze se na više mjesta u župi. Samo navodimo njihove naslove. Kapelica Gospe od Milosrđa, na Grliću (1907.), Svih Svetih, kod Galovića (1887.), Sv. Josipa, na Reljinovcu (oko 1895.), Gospe Sinjske, u Klačini (1918.), Gospe od Zdravlja, na Mislini (1938.), Svetog Ante, na Stajinama (1918.), Sv. Nikole, na Mislini, Sv. Nikole, u Trojanovini.

Osim navedenih usputnih kapelica u župi ima još 7 minijaturnih kapelica na vanjskim zidovima kuća, koje su njihovi vlasnici ugradili iz pobožnosti prema dotičnim svecima.

Statistika

2015. godina

 Krštenja 8
 Prvopričesnici 3
 Krizmanici 2
 Ženidbe 2
 Sprovodi 13