Raspored sv. misa

Nedjeljom u 10 sati u crkvi sv. Jeronima tijekom cijele godine.

Radnim danom: po dogovoru.

Povijest

Župa Veliko Brdo nalazi se zapadno od Makarske. U prošlosti je pripadala Bastu. Godine 1735. za biskupovanja Stjepana Blaškovića odijeljena je od Basta i postala samostalna. Obuhvaćala je teritorij od mora do vrha Biokova. Za vrijeme turske vladavine župu su posluživali franjevci iz makarskog samostana, a to čine i danas. Mjesto se prvi put u dokumentima spominje 1571. godine. Župa se sastoji od dva zaselka: Veliko Brdo i Žlib. Ovu, po broju obitelji, malu župu stalno je kroz njezinu prošlost pratilo iseljavanje. Neki su odlazili u prekomorske zemlje, neki su se poslije Drugog svjetskog rata, a posebice poslije potresa 1962. godine, preselili u Makarsku. 

Na južnom dijelu teritorija ove župe razvio se zapadni dio grada Makarske, koji je od 1969. godine uključen u župu Kraljice Mira. I teritorij svetišta Vepric nekada je pripadao ovoj župi, a od 1969. isključen je iz župnog teritorija i ima vlastitog upravitelja sa samostalnom jurisdikcijom.

Župne matice R od 1729. do 1835.; V od 1729. do 1835.; U od 1733. do 1838., dva sveska, i Stanja duša iz 1770., 1865. i 1895., tri sveska, nalaze se u ŽU. Knjige R od 1839. do 1948.; V od 1861. do 1948., dva sveska, i U od 1839. do 1947. nalaze se u MU Makarska. Nepotpuna godišta parica R, V i U od 1818. do 1942. 1838. nalaze se u NAS.

Godine 1938. u župi je bilo 488 duša, a 2001. godine bilo ih je 322.

Crkve

1. Župna crkva Svetog Jeronima sagrađena je 1745., a posvećena 24. listopada 1756. godine. Zvonik na preslicu za tri zvona podignut je 1879., a popravljen 1937. godine. Crkva ima gotički prelomljeni svod. Veliki mramorni oltar nadograđen je 1956. godine i na njega je postavljena slika sv. Jeronima, rad Gabrijela Jurkića. U crkvi su još dva pokrajna mramorno-kamena oltara: Gospin i sv. Josipa. U nišama triumfalnog luka nalaze se manji barokni kipovi sv. Franje i sv. Ante. Uz crkvu je manja crkvena kuća, koja je obnovljena 1963. godine. U njoj ponekad prenoći župnik, a prizemlje je preuređeno za malu vjeronaučnu dvoranu. Oko crkve podignut je 2003. godine, na temeljima dotrajalog zida, novi betonsko-kameni zid sa dva impozantna križa na ulazu, a dio crkvenog predvorja zvan šamatorij, na kojemu nema nijednog groba, betoniran je i u planu je popločavanje kamenim pločama.

2. Crkva Svetog Mihovila nalazi se u Žlibu. Do godine 1745. bila je župna crkva. Prvi put se spominje 1621. godine u izvještaju turskog inspektora Osman-age. Spominje i biskup Lišnjić u svom izvještaju Svetoj Stolici 1672. godine. Iz te crkve sačuvana je slika sv. Mihovila, rad umjetnika Mate Otonija iz 1684. godine. Sliku je popravio 1844. godine Franjo Kaer. Kod crkve je bilo župno groblje. Ta stara crkva je srušena i na njezinom je mjestu 1873. godine sagrađena nova, koja je teško stradala od potresa 1962. godine, te joj je nužno potrebna temeljita obnova..

 

 

Statistika

2015. godina

Krštenja	9
Prvopričesnici	-
Krizmanici	-
Ženidbe	2
Sprovodi	4

Lokacija