Treći nacionalni studijski dani za djelatnike pastorala braka i obitelji u organizaciji Vijeća odnosno Ureda Hrvatske biskupske konferencije za život i obitelj i Šibenske biskupije, održavaju su od petka 26. do nedjelje 28. travnja u Katoličkom školskom centru u Šibeniku. Tema studijskih dana je „Starije osobe i međugeneracijska solidarnost – Poslanje djedova i baka“. Na danima je sudjelovalo i Bračno i obiteljsko savjetovalište Splitsko-makarske nadbiskupije.

Prvog dana, u petak 26. travnja, održano je predavanje „Uloga starijih osoba u obitelji, Crkvi i društvu – aktualni izazovi“. Autorica dr. Ana Štambuk ukazala je kako starenje treba prihvatiti. „U zajedničkom traženju odgovora na pitanje uloge starijih osoba u današnjem svijetu bez obzira na stanje svakog pojedinca i okolnosti u kojima živi, pa čak i blizinu smrti! – leži temelj uspješnog, aktivnog i zdravog starenja, starenja koje nije smisao samom sebi, nego upravo kroz otvorenost komunikacije i suživota s drugima, dopušta oblikovanje jedne nove stvarnosti koja iz generacije u generaciju šalje poruku o neuništivosti i svetosti čovjekova života“, kazala je dr. Štambuk.

Istog dana održana je i radionica „Blagodati i izazovi starijih osoba“ koja se nadovezala na predavanje dr. Štambuk. Treća životna dob ne mora biti ispunjena usamljenošću i apatijom. Starost treba aktivno i zdravo živjeti, a ne pasivno promatrati, istaknuto je. Radionica se dotaknula promjena koje starost donosi, stereotipa i diskriminacije prema starijim osobama.

Drugog dana studijskih dana održano je predavanje dr. Vladimira Dugalića „Djedovi i bake– mudri prenositelji kreposti i vjere“. „Mnogo je osoba koje proživljavaju starost ne samo vedro i dostojanstveno, nego kao životno razdoblje koje pruža nove mogućnosti rasta i zauzimanja. Oni pružaju malenima pogled u budućnost, sjećanje su i bogatstvo obitelji.

Oni su blago koje ne smijemo uskratiti novim generacijama, osobito kada pružaju svjedočanstvo vjere u svom približavanju smrti. Osobe treće životne dobi treba stoga promatrati kao bogatstvo, jer su jamstvo čvrstine, trajnosti i skupnog pamćenja obitelji i društva“, istaknuto je u predavanju.

Katoličko udruženje djedova i baka predstavila je predsjednica Catherine Wiley. Udruženje je rođeno iz potrebe ohrabrivanja i podržavanja djedova i baka koji možda i ne znaju da iz samoga Svetog pisma imaju poziv i zadaću prenošenja vlastite vjere, ili onih djedova i baka koji su možda odustali od te zadaće.

Proteklih godina pretpostavljalo se da će naša djeca i unuci biti katolici, no to danas više nije slučaj. Djed ili baka može biti jedini praktični katolik u obitelji. Današnjim bakama i djedovima često je teško prenijeti dar vjere koji im je predan. Mogu biti optuženi za staromodnost, da su izvan dodira sa svijetom koji često negira našu potrebu za Bogom. Oni znaju vrijednost vjere ali često ne znaju kako ju prenijeti svojoj djeci ili unučadi. Katoličko udruženje djedova i baka postoji da bi providjelo djedovima i bakama duhovne i praktične načine stvaranja trajnog nasljeđa vjere.

Dio smo stare tradicije i pomažemo stvoriti nove tradicije, time povezujući staro s novim, ispunjavajući životno važnu povezanost između generacija. Djedovi i bake trebaju Crkvu, no također Crkva treba njih. Oni trebaju biti prepoznati i priznati u svojim velikim zaslugama, istaknula je Wiley.

Slovensku udrugu Glas baka i djedova predstavila je predsjednica Metka Zevnik. Naglasila je kako Udruga baka i djedova Slovenije zagovara poštovanje uloge djedova i baka u društvu kao i poštovanje njihova rada i iskustva. U Sloveniji obiteljima nudimo bezbroj sati pomoći i sigurnosti za djecu. Njegujemo bolesne unuke, kako bi roditelji mogli lako obavljati svoj posao, što pozitivno utječe na njihovo fizičko i mentalno zdravlje i radnu učinkovitost. Djedovi i bake u teškim vremenima često pružaju podršku obitelji svoje djece, kazala je Zevnik koja je istaknula i politički angažman udruge. Do sada smo u nekoliko navrata pokušavali dati prijedloge zakona kako bi se uvela mogućnost da djedovi i bake mogu posvojiti svoje unuke, ako se njihovim roditeljima nešto dogodi. Zbog sastava parlamenta s lijevom većinom, do sada nismo uspjeli, unatoč snažnoj potpori naroda.

Nakon predstavljanja udruga održano je predavanje „Međugeneracijska solidarnost kao odgovor na kulturu odbacivanja“. Dr. Gordan Črpić ukazao je kako se u suvremenom zapadnom svijetu razvilo nekoliko modela odnošenja prema starijim osobama. Prvi, najrasprostranjeniji je institucionalno zbrinjavanje. Drugi je, suprotno prvome, deinstitucionalizirano zbrinjavanje i briga o starijim osobama. Treći, koji postaje sve popularniji je potpomognuti odlazak s ovoga svijeta. Upravo ovaj treći ukazuje na problem koji se javlja s obzirom na starije osobe: njihovo je uzdržavanje i održavanje skupo, a i društveno neracionalno. Sva tri modela jako su ekonomski determinirana. Ni jedan ne uključuje angažman obitelji jer organizacija rada i slobodnog vremena ne omogućuje obitelji da aktivno sudjeluje u tom projektu. Predavanjem se pokušava dati prikaz stanja stvari s obzirom na solidarnost u Hrvatskoj, te naznačiti moguća rješenja koja bi tragala za nekim četvrtim modelom koji bi bio ekonomski održiv, ali i humano podnošljiv, inkluzivan glede promatrane populacije, kazao je dr. Črpić.

Dr. Andreja Brajša-Žganec održala je predavanje „Međugeneracijska obiteljska solidarnost“. Ukazala je na povezanost kvalitete života, životnog zadovoljstva, sreće kao i pojedinih domena životnog zadovoljstva s obiteljskim funkcioniranjem, kao i s brojem članova obitelji i brojem djece osoba u ranoj, srednjoj i kasnoj odrasloj dobi.

Drugog dana Studijskih dana održane su dvije radionice. Prva radionica bila je „Djedovi i bake u akciji“ i nadovezala se na predavanje „Djedovi i bake: mudri prenositelji vjere i kreposti“ te predstavljanja udruženjâ baka i djedova u drugim zemljama. Svoje uporište ima i u retku iz molitve pape Benedikta XVI. koji za djedove i bake moli Gospodina: „Učini ih učiteljima mudrosti i hrabrosti kako bi budućim naraštajima mogli prenositi plodove svoga zreloga ljudskog i duhovnog iskustva.“

Djedovi i bake svojoj unučadi, ali i drugoj djeci s kojom dolaze u kontakt, na mudar način mogu pomoći da zadrže dodir sa stvarnim svijetom, dodir s prirodom kao i s duhovnim svijetom, prenoseći im kršćansku vjeru i kreposti ili drugim riječima rečeno, vrline i vrednote.

U radionici „Radosni zagrljaj između mladih i starijih“ prikazani su pozitivni aspekti odnosa mladih i starijih u smislu stvaranja protuteže „kulturi odbacivanja“. Budući da je dodir, odnosno zagrljaj moćno sredstvo izražavanja naklonosti i ljubavi, sudionike se potaknulo na promišljanje o preduvjetima i preprekama radosnom zagrljaju te što u njega unose mladi, a što stariji. Radosni zagrljaj može se doživjeti ponajprije ondje gdje ljudi jedni s drugima žive u duhu Isusa Krista, gdje rastu u zajedništvu i vjeri, gdje opraštaju, zahvaljuju na svakome danu i gdje svakodnevno žive ljubav . Drugi dan Trećih nacionalnih studijskih dana za djelatnike pastorala braka i obitelji zaključen je misnim slavljem koje je u biskupijskom marijanskom svetištu u Vrpolju predvodio dubrovački biskup Mate Uzinić.

Posljednjeg dana izneseni su zaključci koji su proizašli iz prethodna dva dana. Skup je završio misnim slavljem u katedrali Sv. Jakova predvodio šibenski biskup Tomislav Rogić. Voditelj Ureda Hrvatske biskupske konferencije za život i obitelj dr. Petar Krešimir Hodžić izrazio je nadu kako će sve izneseno na studijskim danima pridonijeti što kvalitetnijem osmišljavanju obiteljskog pastorala u narednom vremenskom periodu. Naglasak će svakako biti stavljen na značaj i ulogu starijih osoba.