„Savjeti sv. Hildegarde za zdravlje duha i tijela“

U Bračnom i obiteljskom savjetovalištu (BiOS) Splitsko-makarske nadbiskupije u Splitu 9. studenoga održano je predavanje na temu „Savjeti sv. Hildegarde za zdravlje duha i tijela“, a održala ga je prof. Višnja Bartolović, prevoditeljica i teologinja iz Zagreba.

Upoznala je nazočne na životni put sv. Hildegarde (1089. – 1179.), koja je rođena kod Mainza u Njemačkoj. Bila je benediktinka, katolička mističarka, teologinja, književnica, umjetnica, dramaturginja, skladateljica; posjedovala je dar proroštva, čudotvornog liječenja i uslišanja molitava. Papa Benedikt XVI. proglasio ju je svetom i crkvenom naučiteljicom 2012. godine. Već je prije 850 godina ukazivala na povezanost čovjekove tjelesne i duhovne dimenzije te čovjeka, prirode i Boga. Knjige o zdravlju sv. Hildegarde sadrže oko 2000 ljekovitih pripravaka, a počeo ih je prije 40 godina u svojoj ordinaciji primjenjivati dr. med. G. Hertzka. Danas  više od 120 liječnika u njemačkom govornom području primjenjuje Hildegardin način liječenja, a društvo prijatelja sv. Hildegarde broji oko 10.000 članova, naglasila je predavačica.

Sv. Hildegarda je spoznaje o tome što je za čovjeka dobro iz prirode primala „kao na ekranu“ te ih diktirala na latinskom svom pisaru Volmaru. Daje vrlo konkretne upute za tjelesno zdravlje (6 zlatnih životnih pravila sv. Hildegarde), preporuča određene namirnice kao optimalne, druge kao ne osobito korisne, a treće kao škodljive. Gotovo sve namirnice se trebaju pripremiti za probavu, odnosno začiniti ili toplinski obraditi, kako ne bi oštećivale slezenu i probavu – organe zadužene za imunitet. Prehrana bi se trebala temeljiti na žitaricama, voću i povrću a meso treba jesti u malim količinama. Jednako je važno kretanje i boravak u prirodi.

Čovjek sam treba preuzeti odgovornost za svoje zdravlje, s obzirom da neumjerenost u jelu, pogrešna i štetna hrana te brige i stres izravno dovode do bolesti, istaknula je prof. Bartolović te dodala: da bi ozdravio, čovjeku stoji na raspolaganju cijeli niz biljaka i biljnih pripravaka a još je važniji povratak temeljnim vrijednostima (vrlinama): vjeri, umjerenosti, velikodušnosti, razboritosti.

Sv. Hildegarda objašnjava da je čovjekovo tjelesno područje preko leđne moždine i kralježaka povezano s njegovim duhovnim područjem te prema broju kralježaka (35) daje prikaz 35 vrlina i 35 mana/poroka/grijeha. Sukladno tome se preko bolesti u tjelesnom području može utvrditi koja krepost nam manjka, a preko poroka/grijeha u duhovnom području se može utvrditi koji je tjelesni organ ugrožen. Prvi i najteži grijeh i zlo za čovjeka je njegova odvojenost od Boga, odnosno veća ljubav za materijalni svijet nego za Boga. Ovaj grijeh povlači za sobom niz drugih (pohlepa, nemilosrdnost, proždrljivost, agresivnost) te završava u besmislu i depresiji, upozorila je predavačica te zaključila da je uzrok svih bolesti u čovjekovom duhovnom području (njegovoj duši). Ako se ne ukloni duhovna blokada – a to se kod većine grijeha/poroka postiže postom - ne može doći do potpunog ozdravljenja. Iznimno je važno da čovjek živi u neprestanoj povezanosti s Bogom putem molitve, meditacije, čitanja sv. Pisma, sakramenata, duhovne i klasične glazbe te bude svjestan da je s Bogom jači od svega. Dobar odnos s Bogom uključuje, dakako, i skladne odnose s ljudima.