Radni sastanak u prigodi pripreme za Treći susret hrvatskih katoličkih obitelji

U prigodi Trećega susreta hrvatskih katoličkih obitelji, koji će biti upriličen u Solinu 2018. godine, održan je u četvrtak, 3. studenoga u Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu, radni sastanak splitsko-makarskoga nadbiskupa Marina Barišića i voditelja/članova ureda i važnijih ustanova te pokreta i zajednica u nadbiskupiji.

Budući da je Splitsko-makarska nadbiskupija prihvatila domaćinstvo toga značajnog nacionalnog obiteljskog skupa, na sastanku se raspravljalo o konkretnim planovima i aktivnostima koje valja u tom vidu poduzeti. Nadbiskup je naglasio da se treba kako sadržajno tako i organizacijski što bolje pripremiti da bi susret donio dobre plodove i ohrabrio naše obitelji da ustraju u međusobnoj ljubavi i vjernosti živeći predano svoje bračno i roditeljsko poslanje.

Pastoralni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Nediljko Ante Ančić podsjetio je da se prije više od 15-ak godina osjetila potreba takvih susreta radi velikih poteškoća u svezi obitelji koja je ugrožena s različitih strana: radi stila života, prekomjernog rada, ideoloških silnica koje se protive obitelji poput rodne ideologije. Obitelj je temeljna stanica društva ali i temeljna zajednica preko koje se prenosi i svjedoči vjera, kazao je mons. Ančić. Podsjetio je da se u HBK osjetila potreba više posvetiti brigu obiteljskom pastoralu te su 2010. godine donijeli odluku da se organiziraju ovakvi susreti hrvatskih katoličkih obitelji. Prvi susret priređen je u Zagrebu 2011. na kojemu je sudjelovao i tadašnji papa Benedikt XVI. Drugi susret održan je na Trsatu 2015. A Treći susret će biti upriličen u Solinu 2018. Potom je naveo ciljeve tih susreta: promocija vrijednosti braka i obitelji, okupiti što veći broj obitelji – pokazati brojnost, duhovno i svekoliko zajedništvo među obiteljima, pokazati važnost obiteljskoga pastorala na svim razinama osobito na župnoj, razvijati mrežu vjernika laika, promicati i štititi temeljne vrednote i prava obitelji, stvoriti kritičnu masu katoličkih obitelji radi ostvarivanja promjene u društvu uključujući preuzimanja odlučujućih uloga. Naglasio je da pripreme teku kroz tri godine. Prve je godine održan studijski dan za djelatnike i suradnike u pastoralu braka i obitelji iz svih biskupija te je odabrana tema susreta „Očinstvo i majčinstvo: dva lica roditeljskog poslanja“. Istodobno se pristupilo izradi kateheza na zadanu temu. Druge godine, u kojoj se nalazimo, valja po biskupijama i župnim zajednicama produbiti temu „Izazov očinstva“, jednoga lica roditeljskoga poslanja, a treće godine temu majčinstva.

O katehezama progovorio je don Tomislav Ćubelić, voditelj nadbiskupijskog Ureda za pastoral obitelji. Ured za život i obitelj HBK napravio je deset kateheza pod naslovom „Izazov očinstva“, katehetski materijal za osnaživanje muškaraca/očeva u odgovornom ispunjavanju poslanja u obitelji, Crkvi i društvu. Usto je izdao upute za voditelje kateheza (teološki poučen muškarac ili žena) te letak sa ispitom savjesti očeva. Druge kateheze, njih osam, koje se nalaze na nadbiskupijskoj internet stranici (www.smn.hr) napravio je tim pod vodstvom don Tomislava Ćubelića. Naglasio je da se s tim katehezama mora ozbiljno raditi, barem jednom mjesečno župnik treba okupiti obitelji u župama, a voditelj obrađivati temu po temu iz kateheza. Manja mjesta i župe trebale bi se povezati i zajedno organizirati susrete obitelji.

Generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Miroslav Vidović kazao je da se o tom Trećem susretu hrvatskih katoličkih obitelji već govorilo na Studijskome danu za svećenike i na sastanku dekana. Naglasio je da bi trebalo osnovati inicijalni odbor u više pododbora (liturgijski, katehetski, medijski i dr.). Nadbiskupijski Tiskovni ured iznio je ideje o tome kako bi se moglo medijski senzibilizirati javnost o toj temi (primjerice: medijski plan i program za goste i teme u nadbiskupijskim radio i tv emisijama, prigodni video uradci, logo, http://www.susretobitelji.hr/ i sl.). Mo. don Šime Marović podsjetio je na proslavljenu Godinu obitelji 2001. g. koja bi mogla biti polazište nekih uspjelih ideja koje bi trebalo nadograditi i dalje razviti. Ravnateljica Caritasa upozorila je na sve veći problem razrušenih obitelji. U tom vidu naglašena je potreba realne analize stanja te ozbiljnoga i odgovornog cjelovitog pastorala obitelji, koji uključuje i pastoral mladih, budućih očeva i majki. Naglašeno je, također, da bi trebalo „izaći iz crkve“ i potražiti one kojima je brak u krizi. Na sastanku je predloženo da se napiše proglas o početku godine „Izazov očinstva“ i pripreme Trećega susreta hrvatskih katoličkih obitelji u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, koji bi nadbiskup objavio na 1. nedjelju Došašća. Toj temi bi se posvetile prigodne propovijedi, molitva vjernika, molitveni zazivi, križni put i sl. Promišljano je o tome kako očeve što više angažirati u bogoštovlju primjerice na Nedjelju očića, blagdan sv. Josipa i sl. Iako je ove godine stavljen naglasak na očeve u obitelji, to ne isključuje majke jer su to dva lica roditeljskoga poslanja. Nadbiskup je zahvalio nazočnima na iznijetim idejama, prijedlozima i savjetima kazavši da je iz svega navedenoga jasno da već postoji tradicija koja nas nosi a koju treba produbljivati.