Raspored sv. misa

ZIMSKI RASPORED (nedjeljom od 15. rujna do 20. lipnja)
Žedno - u 8.30 sati
Sv. Križ - u 10.00 sati.

LJETNI RASPORED (nedjeljom od 20. lipnja do 15. rujna)
Žedno - u 8.00 sati
Sv. Križ - u 9.30 sati

Radnim danom: u 8.00 sati u crkvi sv. Križa.

Povijest

Župu sačinjavaju dva sela, starije Žedno i novije Arbanija. Žedno se nalazi na sljemenu otoka Čiova, a Arbanija uz sjevernu obalu otoka. Žedno se povećalo dolaskom novog stanovništva iz Podmorja u 16. stoljeću koje je pobjeglo ispred turske opasnosti. Nastanak sela Arbanije povezan je sa susjednim dominikanskim samostanom Svetog Križa. Nakon što su dominikanci podigli svoj samostan doveli su nekoliko albanskih obitelji da obrađuju njihove zemlje. Te su obitelji u 15. stoljeću nedaleko od samostana sagradile kuće u kojima su se stalno nastanile i to je bio početak Arbanije koja je dobila ime po svojim prvim stanovnicima Albancima ili Arbanasima. Godine 1908. Žedno je imalo svega 27 obitelji, a Arbanija samo 12 obitelji.

Arbanija se počela naglo širiti sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća, kada se razvila u posve novo turističko naselje, tako da je samostan Svetog Križa koji je prije bio izvan naselja, došao u njegovo središte. Žedno je 1981. imalo svega 137 stanovnika, a Arbanija preko 300.

Žedno se kao samostalna župa spominje već u 16. stoljeću, kako to izvješćuje apostolski vizitator Augustin Valier 1579. godine. Na području Žednoga nalazi se srednjovjekovna crkva svetog Mavra kod koje su boravili pustinjaci. Kada se u 16. stoljeću selo napučilo novim stanovništvom to je bila ujedno i župna crkva koja je bila nadaije Stolnog kaptola koji je između svoga klera određivao župnika. Župničku službu povremeno su obavljali i dominikanci iz svoga samostana, kao i franjevci iz trogirskog samostana na Dridu. Godine 1997. kod crkve su pronađeni ostaci crkve iz starohrvatskog razdoblja, što govori o još većoj starosti toga sakralnog lokaliteta.

Arbanija je sjedinjena sa Žednim u jedinstvenu župu 1891. godine i takvo je stanje ostalo sve do danas. Organski dekret austrijske vlade iz 1849. godine Žedno i Arbaniju sveo je na izložene kapelanije podložne trogirskoj župi s pravom na vlastitog svećenika.

Župna kuća sagrađena je na kat od klesanog kamena 1902. godine, kako stoji na ploči iznad vrata, a nalazi se kod župne crkve u Žednome. Kuća je dugo vremena ostala neuređena, pa se 1908. i 1925. godine navodi da župa nema župnu kuću. Poslije Drugog svjetskog rata u njoj je bila seoska škola. Kuća je župi vraćena tc je za župnika don Ive Đurđevića (1975-1984) obnovljena i u njoj uređena vjeronaučna dvorana. Godine 1957. dominikanci su svoj samostan ustupili Splitskoj biskupji na 30 godina, a isti ugovor su produžili 1975. godine. Od tada se u prostorijama samostana nalazi župni ured, a samostanske prostorije, iako dotrajale, služile su za odmor splitskih bogoslova i sjemeništaraea tijekom ljeta.

Matične knjige R od 1835. do 1948, za Žedno; 1946. do 1948, za Arbaniju; V od 1946. do 1951, za Arbaniju; 1941. do 1951, za Žedno; U od 1947. do 1951, za Arbaniju; 1941. do 1951, za Žedno, dva sveska, nalaze se u MU Trogir. Nepotpuna godišta parica od 1822. do 1945. nalaze se u NAS.

Godine 1938. u župi je bilo 550 duša, a 2001. godine bilo ih je 1.465 (Žedno 113, Arbanija 374 i Mastrinka 978).

Crkve

1. Župna crkva svetog Ivana Trogirskog sagrađena je u Žednome 1650. godine. Od iste godine ona je postala župna crkva. Sagradili su je sami župljani. Crkvena lađa je pačctvorina s četvrtastom apsidom. Iznad pročelja je zvonik na preslicu za dva zvona. Crkva je ožbukana iznutra i izvana. Na pobočnim zidovima lađe nalaze se po dva prozora u obliku polumjeseca. Kod ulaznih vrata postavljena je 1900. godine ploča s križem i natpisom prigodom 1900. godišnjice jubileja Kristova rođenja. Iste je godine crkva bila obnovljena. Crkva je sa svojim okolišem ograđena kamenim zidom. Veliki oltar posvećen je sv. Ivanu Trogirskom. Na oltaru je velika oltarna slika s likovima sv. Ivana Trogirskog, Blažene Djevice Marije i sv. Josipa, ulje na platnu, kasno 18. stoljeće. Ispred oltara postavljen je oltar prema puku, a iza oltara je prostor za sakristiju. Pobočni drveni oltar posvećenje Bezgrešnom Začeću Marijinu. Crkva je obnovljena 1976. godine, za župnika don Ivana Durđevića.

2. Crkva svetog Mavra je iz 12. stoljeća. Prema arheološkim nalazima 1997. godine može se zaključiti da je sadašnja crkva sagrađena na srušenoj starohrvatkoj crkvi iz 9. ili 10. stoljeća, kako je prije spomenuto. Crkvom su se služili pustinjaci koji su pored crkve imali svoje siromašne stanove. Ona je nakon doseljenja stanovništva iz Podmorja i zagorskih sela u 16. stoljeću, uslijed turskih prodora, bila župna crkva sve do 1650. godine. U crkvi je samo jedan oltar s oltamom slikom na kojoj je Gospa s Djetetom, okružena pustinjacima sv. Antunom, opatom, i sv. Mavrom, opatom. U njoj je bio i kip sv. Mavra, koga su nabavili ribari i seljaci Žednoga 1899. godine koji je kasnije prenesen u župnu crkvu. Na drugoj slici prikazana je Bezgrešna Djevica Marija. Sa strana vrata na pročelju nalaze se dva manja četvrtasta prozora. Iznad pročelja je zvonik na preslicu za jedno zvono. Crkva je prije imala natkriveni trijem, naslonjen na pročelje, čiji se ostaci i danas vide. Po toj crkvi dobila je ime morska uvala Mavaršćica. Navedene slike i drugi metalni predmeti u vlasništvu crkve, kao i sama crkva, proglašeni su spomenikom kulture. Crkva je obnovljena za župnika don Ivana Durđevića 1976. godine.

3. Samostanska dominikanska crkva Svetog Križa nalazi se u Arbaniji uz morsku obalu. Graditelj samostana i crkve je Trogiranin Nikola Milinović. Molbu za gradnju podnio je 1432. godine i iste je godine dobio dozvolu od mletačkog dužda Foscarija. Crkva je sagrađena u gotičkom stilu. Svetište s glavnim oltarom je izdignuto u apsidi, a ispod njega se nalazi kripta. Na glavnom mramornom oltaru je veliko drveno vrlo iziažajno raspelo iz 15. stoljeća. Tradicija govori da gaje izradio neki domaći rezbar, pustinjak. Postoji službeni zapis oče- \idaca daje 1600. godine iz rana na tom raspelu prokapala krv. Od tada se svake godine svečano slavi, uz veliko sudjelovanje \ icmika. spomen na taj događaj u petak nakon Uzašašća, kojega narod zove Suhi petak l crkvi su još četiri barokna oltara s velikim oltamim slikama Ponzonija i Ruschia. Ispred svetišta s obje strane lađe nalaze se drvena korska sjedala u gotičkom stilu. Iznad ulaznih vrata nalazi se drveni kor. U crkvi se nalazi grob njezina graditelja Milinovića koji je bio pokopan u grobu ispred crkve, ali je naknadno učinjen grob u crkvi u koji su pohramem ostaci njegova tijela. Pored izdignutog svetišta nalazi se sakristija s većim brojem vrijednih umjetničkih predmeta i ormarima na kojima su intarziranc vratnice. S\i navedeni umjetnički predmeti u toj crkvi, kao i mnogi drugi ne spomenuti, te sama crkva, upisani >.u u Registar spomenika kulture. Masivni zvonik uz pročelje crkve sagrađen je u romaničkom stilu. Na katu za zvona sa zapadne, sjeverne i istočne strane su bifore. a s južne su po cijeloj visini zvonika prozorčići, pa zvonik sliči na utvrdu. Na zvoniku je sunčani sat. Na pročelju je portal sa zabatom i reljefom Pieta.

Statistika

2015. godina

Krštenja	11
Prvopričesnici	15
Krizmanici	15
Ženidbe	9
Sprovodi	16

Lokacija

Crkva sv. Križa - Arbanija