Raspored sv. misa

Zimski raspored (26. listopada - 28. ožujka)

Nedjeljom
09.00 - Crkva sv. Jakova
10:30 - Crkva sv. Josipa

Radnim danom: u 18 sati.

Ljetni raspored (28. ožujka - 30. listopada)

Nedjeljom
09.00 - Crkva sv. Jakova
10:30 - Crkva sv. Josipa

Radnim danom: u 19 sati.

Povijest

Župa je osnovana 20. prosinca 1973. godine i povjerena je franjevcima Provincije sv. Jeronima, sa sjedištem u Zadru. Od 1. siječnja 1971. pa do osamostaljenja bila je izložena kapelanija. Župa obuhvaća dio grada Trogira na obali otoka Čiova koji se na tom mjestu približio staroj trogirskoj gradskoj jezgri na sedamdesetak metara, a povezuje ih pokretni most. Do osamostaljenja župe 1973. godine novoosnovana župa je pripadala jedinstvenoj trogirskoj župi svetoga Lovre.

Na području župe nalazi se franjevački samostan Uznesenja Marijina na Dridu u kojemu stanuje župnik.

Župna kuća nalazi se nedaleko od župne crkve sv. Jakova i u njoj je župni ured. Kuća je 1992. godine obnovljena i lijepo uređena.

Matične knjige potječu od osnivanja župe 1973. godine. Na području župe danas ima oko 3.500 stanovnika.

Crkve

1. Župna crkva svetog Jakova, apostola nalazi se u središtu starog naselja. U današnjem je obliku sagrađena 1709. godine novcem što gaje u tu svrhu ostavštinom namijenio trogirski biskup Ivan Kupareo (1684-1694). Crkva je sagrađena na mjestu manje starije crkve s četvrtastim prezbiterijem. U crkvi su danas tri oltara. Glavni oltar posvećen je Svetom Križu. Na njemu se nalazi u baroknoj niši gotičko raspelo iz 15. stoljeća. Ispred toga oltara postavljen je oltar prema puku. Na desnom pobočnom oltaru nalazi se pala s prikazom Gospina Uznesenja, sv. Jakovom, sv. Lukom i sv. Franom Ksaverskim. Po naslovniku crkve taj se oltar zove oltarom sv. Jakova. Na lijevom pobočnom oltaru nalazi se pala sv. Ivana Trogirskog kojemu su sa strana apostoli sv. Filip i sv. Jakov. U crkvi se prije nalazio poznati poliptih s drvenim reljefom sv. Jakova, rad Trogiranina Blaža Jurjeva iz 1436. godine. On se sada nalazi izložen u pinakoteci u crkvi sv. Ivana Krstitelja. Na crkvi su dvoja vrata, na pročelju i na južnoj strani lađe. Poviše vrata na pročelju nalazi se lijepa osmerokraka kamena rozeta, a na vrhu pročelja preslica za dva zvona, naknadno podignuta. Do tada se zvono nalazilo u prozoru ispod zvonika koji je do danas ostao na pročelju. Na koru iznad glavnih vrata nalaze se orgulje, rad Callida, učenika Petra Nakića, iz 1805. godine. Poliptih Blaža Jurjeva, sada u pinakoteci, te gotičko raspelo, oltama pala na oltaru sv. Jakova, orgulje i više drugih umjetnina u ovoj crkvi uvršteni su u Registar pokretnih spomenika kulture. Dimenzije lađe su 11,60 x 6 metara, a prezbiterija 4,40 x 4 metra.

2. Crkva svetog Josipa u današnjem je obliku sagrađena 1625. godine. Na njezinu se mjestu nalazila crkva, s dvije kućice za gubavce, sagrađena 1417. godine. Naslovnik te crkve bio je sv. Lazar. Nju su franjevci konventualci početkom 16. stoljeća proširili i kod nje sagradili samostan. Poslije se ista crkva spominje pod imenom Svete Marije od svetog Lazara. Crkvi je 1625. godine dograđena sakristija, a uz pročelje je prislonjen zvonik. Na pročelju je velika kamena osmerokraka rozeta. Narod crkvu zove crkvom sv. Josipa. U crkvi su tri oltara, glavni sa svetohraništem i dva pobočna koji su posvećeni Bezgrešnom Začeću i sv. Bonaventuri. Crkva je popravljena za župnika fra Ive Sadrića 1987. godine. Franjevci konventualci su napustili samostan 1796. godine. Poslije toga u njemu je bila gimnazija, a kasnije je pretvoren u gradsku ubožnicu.
Godine 1909. sagrađena je nova ubožnica koja je poslije Drugog svjetskog rata nazvana Dom starih i nemoćnih. Dimenzije lađe su 13,40 x 6,45 metara, a prezbiterija 5,10 x 4,35 metara.

3. Crkva svetog Petra nalazi se u središtu starog naselja. Podignuta je u 15. stoljeću. U crkvi je 1605. bila osnovana bratovština. Već u 18. stoljeću crkva je imala i dva pobočna oltara posvećena Svetom Križu, te sv. Didaku i sv. Barbari. Na glavnom drvenom, baroknom oltaru je velika pala s likovima Gospe s Djetetom, sv. Petrom i sv. Nikolom. Na oltaru Sv. Križa bilo je veliko drveno barokno raspelo, 18. stoljeće. U crkvi je prije bilo više umjetničkih slika s ovalnim okvirima koje su upisane u Registar pokretnih spomenika kulture. Na crkvi su dvoja vrata, glavna i pobočna. Uz vrata na pročelju nalaze se dva četvrtasta prozora. Na pročelju je velika osmerokraka kamena rozeta, a na vrhu pročelja zvonik na preslicu za dva zvona. Dimenzije lađe su 8,90 x 6,05 metara, a prezbiterija 3,46 x 2,86 metara.

4. Crkvica svetog Nikole sagrađena je 1594. godine od Frane Dragača i njegove žene Katarine Jugalo, a bila je posvećena sv. Ivanu Krstitelju. U njoj je 1621. godine osnovana bratovština mornara koji su na oltar postavili sliku sv. Nikole, pa se od tada zove crkva svetog Nikole. Crkvenoj lađi dodana je polukružna plitka apsida. Poviše apside ugrađen je uzdužni uski prozor. Uz glavna vrata nalaze se dva četvrtasta prozora, kao i na crkvi sv. Petra. Na pročelju je kamena osmerokraka rozeta, te fragment pleterne plastike sa imenom Bernarda Valerija. Na vrhu pročelja je zvonik na preslicu za dva zvona. Dimenzije lađe su 5,10 x 3,95 metara, a apside 2,25 x 1,75 metara.

5. Crkvica svetog Andrije nalazi se na brijegu zvanom Balan, a potječe iz ranokršćanskog razdoblja, 6. ili 7. stoljeća, kada se na našoj obali širilo štovanje sv. Andrije, po-
sebice za vladavine bizantinskog cara Justinijana. Uz crkvu je u to davno doba bila i utvrda, a u 13. stoljeću ženski benediktinski samostan. Crkva je kasnije bila produžena i ponešto izmijenila svoj prvobitni izgled. U njoj je 1995. godine vršio građevinske radove fra Stipe Pupić Bakrač i tom je prigodom pronađena kamena ol- taraa pregrada s reljefom križa i raznim ukrasnim motivima, koja je iskorištena za menzu oltara prema puku. Na apsidi je istom prilikom pronađena kamena prozorska rešetka (tranzena) u obliku križa, ispod koje je druga manja tranzena u obliku slova X, simbol križa sv. Andrije. Uz vrata na pročelju nalaze se dva četvrtasta prozora. Na vrhu pročelja je zvonik na preslicu zajedno zvono. U crkvi su se nalazile vrijedne umjetnine: romaničko raspelo iz 13. stoljeća, stručno popravljeno 1967, drveno gotičko raspelo iz 15. stoljeća, ikona sv. Andrije sa četiri sveca, oltarna pala slikana na drvu, rad Paola Veneziana iz 14. stoljeća. Sve te umjetnine, kao i neke druge, uvrštene su u Registar spomenika kulture i nalaze se u Pinakoteci crkve sv. Ivana u Trogiru. Površina crkvice iznosi 31 četvorni metar.

6. Crkvica Gospe kraj mora ima dvije vrlo uočljive faze gradnje. Stari dio današnje crkvice, karakterističan po svojim lezenama na luk. je starohrvatska crkvica, podignuta najkasnije uli. stoljeću. Nadograđeni dio podignut je u 13. stoljeću na uspomenu pobjede Trogirana nad Splićanima. Ranije se na tom mjestu nalazila nastamba pustinjaka s kapelicom koja je srušena. Kapela je produžena u 13. stoljeću i tada je dobila današnji izgled. Glavna Gospina proslava u toj crkvici održavala sc na Svijećnicu. U crkvici se nalazio vrlo poznati gotički poliptih iz 15. stoljeća, tempera na dasci, veličine 155 x 120 cm, koji je uvršten u Registar spomenika kulture prve kategorije, djelo je domaće slikarske škole. I drugi gotički poliptih iz ove crkvice iz 15. stoljeća djelo je domaćih majstora, veličine 129 x 157 cm. Crkvica je imala i druge umjetničke slike i predmete od kojih su neke izložene u Pinakoteci crkve sv. Ivana Krstitelja. Tradicija govori daje u toj crkvici prvu misu slavio Petar Berislavić, vesprimski biskup i poznati hrvatski ban. Crkvica je poznata i pod imenom Gospa od mlika, kojoj posebice hodočaste mlade majke. U crkvicu je postavljen novi Gospin kip, blagoslovljen na Svijećnicu 2003. godine. Dimenzije starog dijela crkve su 8 x 2,90 metara, a novog dijela 4,90 x 6 metara.

7. Kapela svetog Jere nalazi se uz more, na pola puta do Svetoga Križa. Kapela je zadužbina benediktinkc Jakobinc, tetke poznatog povjesničara Ivana Lučića, Trogiranina, koji je svojoj tetki na kepelu postavio spomen ploču 1656. godine. Natpis na toj ploči u hrvatskom prijevodu glasi: «Jakobini Lučić, kćeri Jeronimovoj, među drugim krepostima istaknutoj hvalom trajnog djevičanstva, koja ovu crkvu, posvećenu svetom Jeronimu, započetu milodarima pobožnih, od brata Petra povećanu, dovrši. Ivan, brat istoga Petra, doktor obaju prava tetki za njega veoma zaslužnoj postavi. - Umrije godine Gospodnje 1646. u dobi od 84 godine.» Nakon uspostav e samostalne župe Trogir-Čiovo uređena je i vraćena bogoslužju. U njoj se tijekom ljetnih mjeseci slavi misa za stanovnike turističkog naselja Miševac koje se oko kapele razvilo u posljednjim desetljećima 20. stoljeća. Dimenzije lađe su 5 x 3 metra, a apside 1,70 x 1,40 metara.

8. Samostanska crkva Uznesenja Marijina nalazi se na Dridu. Kada je sagrađena prva crkva nije poznato. Svakako je ta crkva bila posvećena sv. Antunu, pustinjaku, i sv. Mariji Magdaleni, kako se vidi iz jedne odluke mletačke vlade od 7. svibnja 1432. godine. Prije te godine franjevci su napustili Drid i dva se puta pokušali vratiti, ali se tamo nisu zadržali zbog neprikladnog mjesta ili neke kužne bolesti, a kroz to vrijeme na Dridu su djelovali svjetovni svećenici. Godine 1500. u crkvu je donesena čudotvorna Gospina slika s Drida kod Bosiljine (Marine) i od tada se crkva naziva Sveta Marija od Drida, po mjestu odakle je donesena slika. Od tada je crkva postala Gospino svetište i okupljalište hodočasnika iz bliže i dalje okolice. Godine 1524. trogirski biskup Toma Niger sagradio je novu crkvu s tri oltara. Konačno su se franjevci vratili na Drid 1623. godine i kod crkve sagradili samostan i dogradili crkvu. Crkva ima tri oltara od kojih je jedan s vrijednom umjetničkom palom Palme Mlađega, koja prikazuje pustinjake sv. Antuna i sv. Pavla. U crkvi i samostanu nalazi se više vrijednih umjetnina, koje su uvrštene u Registar spomenika kulture. Samostan je 1948. godine stradao od požara, podmetnutog od komunističkih aktivista. Ispod njega nalazi se pećina, koja je u srednjem vijeku bila obitavalište pustinjaka. Na blagdan sv. Ante Padovanskoga na Dridu se skupi mnoštvo naroda iz Trogira i okolnih primorskih i zagorskih župa.

Nedaleko od crkve nalazi se usputna kapelica Svete Ane. Pročelje jedne manje crkve sačuvano je na kraju šetnice, od samostana prema šumi. Ime joj se ne zna.

Statistika

2015. godina

Krštenja	27
Prvopričesnici	37
Krizmanici	32
Ženidbe	7
Sprovodi	19

Lokacija