Raspored sv. misa

Nedjeljom kroz cijelu godinu sveta misa je u župnoj crkvi u 9.00 sati.

Povijest

Župa Strizirep prostire se istočno od Vrpolja. Osim Strizirepa župa obuhvaća i selo Mediće. Mala su to sela, koja su na početku 20. stoljeća zajedno imala 300 stanovnika. Strizirep je od početka bio u sastavu župe Tijarica. Župa je ustanovljena 1825. godine, ali tako nije dugo ostala. Godine 1849. Organski dekret, broj 88, za Strizirep kaže da je «izložena kapelanija koja je ovisna od župe Tijarica». Nekada su župu posluživali svećenici iz Tijarice, a već 1857. prema zapisima u matičnim knjigama vidimo da je posluživao župnik Čačvine. Tako se i don Jure Gojsalić 1864. godine u maticama potpisuje  «kurato Čačvine i Strizirepa».  U prošlosti je ponekad dolazilo do trzavica između seljana Strizirepa i Čačvine radi stanovanja svećenika, pa je bilo dogovoreno da jedno polugodište stanuje u  Čačvini, a drugo u Strizirepu. Tijekom vremena stanje se smirilo pa su župnici stanovali u Čačvini, a kasnije u Vrpolju, i odatle posluživali Strizirep. Takvo je stanje ostalo do sada.  

Župna kuća sagrađena je u 19. stoljeću. Poslije Drugog svjetskog rata u njoj je bila škola. Župa je ostala bez stanovnika i bez djece i škola se sama od sebe ugasila. Za župnikovanja don Marina Matijace, koji stanuje u Vrpolju, godine 1979. kuća je obnovljena i tako, barem za neko vrijeme, produžen je vijek njezina postojanja. 

Matične knjige R od 1900. do 1939., dva sveska, nalaze se u MJU Tijarica. U NAS nalaze se nepotpuna godišta parica R, V i U od 1826. do 1939. godine.

Godine 1938. u župi je živjelo 375 stanovnika, a 2001. godine bilo ih je 96.

Crkve

Župna crkva Svetog Roka sagrađena je, prema izvješću nadbiskupa Pacifika Bizze, 1755. godine. Naime, nadbiskup Bizza je zapisao u izvješću svoje druge vizitacije iz 1752. godine da je u Strizirepu crkva Svetog Roka bez slike na oltaru i da je pokrivena ševarom, ali je već skupljen materijal za gradnju nove crkve. Nadbiskup ne govori  o uređenju već postojeće, nego o gradnji nove crkve za koju je već prikupljen materijal.  Ta nova crkva sagrađena je 1755. godine od klesanog kamena i u njoj su bila tri oltara. Lađa je duga 11,70, četvrtasta apsida 4 metra, a širina lađe je 6 metara. Na pobočnim zidovima lađe su po dva prozora, a na apsidi po jedan. Svi prozori imaju polukružni završetak. Glavna vrata  imaju polukružni nadvratnik, iznad kojih je rozeta sa šest krakova. Iznad pročelja je zvonik na preslicu za tri zvona. Vrata na južnom zidu lađe su s ravnim nadvratnikom. Crkva je popravljena 1941. godine o čemu govori natpis na kamenoj ploči iznad glavnih vrata. Za župnikovanja don Marina Matijace 1979. godine crkva je temeljito obnovljena, postavljen je betonski krov s ciglom, novi betonski kor. Uređeno je i svetište tako da je stari oltar prislonjen uz zid apside, a u oltarnoj drvenoj niši smješten je gipsani kip sv. Roka, rad Nikole Samardžije. Ispred toga oltara postavljen je novi mramorni oltar prema puku. Iz crkve su uklonjena dva drvena oltara, koja su se nalazila u crkvenoj lađi, a bila su rad domaćeg majstora.

U crkvi se nalazi i kip Gospe Lurdske, tvornički rad. Vrijedno je spomenuti srebreni kalež iz 18. ili 19. stoljeća. Iz istoga je vremena i procesionalni mjedeni križ, rad domaćih majstora, s likovima evanđelista, jedan nedostaje, a na poleđini je Gospin lik. Krakovi križa završavaju rascvjetanim ljiljanom, koji na gornjem kraku nedostaje.

Statistika

Statistički podaci o župi

Godina	2015.	2016.	2017.
Krštenja	-	-
Prvopričesnici	-	-
Krizmanici	-	-
Ženidbe	-	-
Sprovodi	4	2

Lokacija