Raspored sv. misa

Nedjeljom
Od 1. rujna do 10. lipnja u crkvi sv. Staša u 10.30 sati.
Od 10. lipnja do 31. kolovoza u crkvi sv. Staša u 9.30 sati.

Radnim danom
Od 1. rujna do 10. lipnja u crkvi sv. Staša u 16.00 sati.
Od 10. lipnja do 31. kolovoza u crkvi sv. Staša u 18.00 sati.

Povijest

Stari naziv ove župe je Pasičina. Ona je obuhvaćala više sela i zaselaka. U vrijeme turske vladavine pripadala je župi Podjezerje, koju su posluživali franjevci iz samostana u Zaostrogu. Poslije Drugog svjetskog rata narod se iz brdskih naselja masovno spuštao u plodnu dolinu, gdje je nastalo novo veliko naselje Staševica, prema ostacima starokršćanske crkve Svetog Anastazija ili Staša, solinskog mučenika. Treba spomenuti da su neki u drugoj polovici 20. stoljeća netočno pisali da je Staševica dobila ime po mučenici sv. Anastaziji, srijemskoj mučenici, zaštitnici Zadarske nadbiskupije. Na temelju takvog mišljenja netočno je izrađen i župni pečat 1976. godine. Napominjemo da sv. Anastazija nigdje u ovim krajevima nije imala svoju crkvu, niti je bilo prošireno njezino štovanje. Nego je to bio solinski mučenik sv. Anastazije ili Staš, mučen zajedno sa sv. Dujmom, prvim solinskim rezidencijalnim biskupom, 304. godine za vrijeme cara Dioklecijana. Njegovo je štovanje u starini prošireno u ovom kraju i u njegovu je čast podignuta pronađena srušena crkva, ali je tijekom vremena, vjerojatno početkom turskih osvajanja i iseljenja stanovništva, njegovo štovanje zaboravljeno. Uza sve u narodu je sačuvan naziv lokaliteta koji je u 20. stoljeću dao ime novom naselju – Staševici, koja čuva ime svetog Anastazija, Staša.    

O napučenosti ovoga kraja u dalekoj prošlosti govore prapovijesne gomile, te ostaci starokršćanske bazilike Svetog Anastazija, vjerojatno iz 5. stoljeća, i srednjovjekovni stećci. Stari naziv župe Pasičina službeno je zamijenjen novim nazivom Staševica 1976. godine. Naziv Pasičina dolazi od latinske riječi passica ili passicha, a znači iskrčeno zemljište, krčevina, pašnjak. Župa je postala samostalna 1760. godine. Poslužuju je franjevci.

Župna kuća nekada je bila u Bristi. Godine 1962. župnik se nastanio u Staševici, gdje se naselila većina naroda i gdje je 1963. godine sagrađena nova župna kuća u kojoj je prizemlje služilo za župnu kapelu, a nakon izgradnje nove župne crkve služi za vjeronaučnu dvoranu.  

Najstarije matične knjige župe Podjezerje, u čijem je sastavu nekada bila Pasičina, potječu iz godine 1693. U Franjevačkom samostanu u Zaostrogu su knjige R od 1693. do 1730.; R i V od 1695. do 1770; 1720. do 1722. U NAS nalaze se nepotpune parice R, V, U od 1817. do 1940.

Godine 1938. u župi je bilo 1225 duša, a 2001. godine bilo ih je 903.

Crkve

1. Stara župna crkva Svih Svetih sagrađena je u Bristi 1737. godine, na mjestu srušene kapele posvećene Svetom Ivanu. Crkva je sagrađena u jedinstvenom stilu kakvog nema ni u jednoj neretvanskoj župi. Na pročelju je zidani zvonik na preslicu za tri zvona. Glavni je oltar nabavljen 1901. godine. Na njemu se nalazi slika Gospe od Zdravlja, koja je prema sačuvanoj predaji nabavljena 1764. Godine 1913. u crkvi je podignut oltara Gospe Lurdske s Gospinom špiljom. Godine 1997. crkvu je temeljito obnovio župnik fra Stjepana Bešlić.  

2. Nova župna crkva Svetog Anastazija (Staša) u Staševici. Crkvu je počeo graditi župnik fra Franjo Kamenjarin, a nastavio fra Petar Teskera. Zvonik na jedan kat podigao je 1990. godine župnik fra Dinko Bošnjak. U odnosu prema crkvi zvonik je ostao vrlo nizak, pa ga je 2003. godine nadogradio novi župnik fra Ivan Jukić.Budući da je zvonik bio prenizak, nije bio sagrađen prema nacrtu jer mu je nedostajao jedan kat, taj je manjak uklonio novi župnik fra Ivan Jukić, koji je 2003. godine nadogradio zvonik za jedan kat, nabavio dva  zvona od 250 i 150 kg, elektrificirao ih i na pročelje zvonika postavio javni sat. Crkva je betonska građevina. Duga je 15,50 i široka 8,60 metara.  

3. Crkva Svetog Jure sagrađena je u Pasičini 1897. godine od lijepo klesanog kamena. Na pročelju je zvonik na preslicu za dva zvona. Na oltaru je slika sv. Jure, nabavljena 1900. Crkva je duga 9 i široka 5,40 metara.  

4. Crkva Svetog Ante Padovanskog na Pasiki prvi put se spominje 1765. godine. Za vrijeme komunističke vladavine crkva je bila zapuštena i krov je bio posve urušen. U njoj je kip sv. Ante, nabavljen 1901. godine. Crkva je duga 11 i široka 5 metara. Godine 1997. i 1998. crkvu je temeljito obnovio župnik fra Stjepan Bešlić i tako je spasio od posvemašnjeg propadanja. Na pročelju je zvonik na preslicu za jedno zvono.  

5. Crkva Gospe Lurdske i Duha Svetoga je u gradnji na groblju Spilice-Crpala. Dimenzije su joj 10x7 metara.  

Na području župe ima nekoliko Gospinih kapelica: na Prirovu, iz 1905. godine, na Orlu, iz 1910., obnovljena 1968., na Padanj brigu, iz godine 1926., u Šalinovićima, iz godine 1941., s novom slikom iz 1968. Na Počivalima nalazi se kapela Svete Obitelji, sagrađena 1934. i Svetog Liberana na Grabovniku, sagrađena 1927., a obnovljena 1968. godine.

Statistika

2015. godina

Krštenja	15
Prvopričesnici	8
Krizmanici	-
Ženidbe	9
Sprovodi	16