Raspored sv. misa

Nedjeljom
Crkva Uznesenja BDM (sv. Ante na Poljudu):
Zimski raspored: svete mise su u 8.30, 10.00, 11.30 i 18.00* sati.
Od 15. lipnja do 1. rujna: svete mise su u 8.30, 10.00 i 20.00* sati.

Radnim danom: u 7.00 i 18.00* sati.

* Raspored večernjih svetih misa mijenja se tijekom godine:
- od 1. siječnja do 28. ožujka je u 18.00 sati
- od 29. ožujka do 14. lipnja je u 19.00 sati.
- od 15. lipnja do 1. rujna u 20.00 sati.
- od 1. rujna do 25. listopada u 19.00 sati.
- od 25. listopada do 31. prosinca u 18.00 sati

Povijest

Župa je osnovana 17. listopada 1967. godine i povjerena je franjevcima zadarske provincije sv. Jeronima, koji od sredine 15. stoljeća na Poljudu imaju svoj samostan. Prvi župnik novoosnovane župe bio je fra Hinko Balajić. Područje župe obuhvaća Poljud, Loru i dio Skalica. Navedeni dijelovi grada počeli su se masovnije naseljavati, izuzevši Poljud, poslije Drugog svjetskog rata. Ime  Poljud dolazi od latinske riječi paludes = močvare, jer je ovaj kraj sve do šezdesetih godina 20 stoljeća obilovao vodom i močvarama.

Župni ured nalazi se u franjevačkom samostanu. Župa je dobila naslov po starohrvatskoj crkvi Svete Trojice, ili Svetog Trojstva,  iz 9. stoljeća, koja se u toj župi nalazi.

Matične knjige počele su se voditi od uspostave župe 1967. godine. Na području župe danas ima oko 7.500 stanovnika.

Crkve

1. Samostanska i župna crkva Svete Marije od Milosti, nalazi se u sklopu samostana. Na mjestu današnje crkve nalazila se manja crkva Svete Marije Poljudske, sagrađena za splitskoga nadbiskupa Pavla (1015.-1030.), koja je 1078. godine pripala benediktinskom samostanu Svetog Stjepana u Splitu. Uz crkvu su benediktinci podigli kuću za stanovanje, ali tu nikada nije bio benediktinski samostan, nego samo hospicij ili gostinjac. Nešto prije 1448. godine Poljud su dobili dalmatinski franjevci, koji su od 1449. do 1458. godine sagradili  samostan i današnju crkvu, posvećenu Gospinu Uznesenju.

Crkva je sagrađena u jednostavnom gotičkom stilu. Njezin najstariji dio pokriven je bačvastim  prelomljenim svodom, a iznad lađe je kasnogotički drveni strop. Kapiteli oko glavnih vrata upozoravaju na kićenu gotiku. Iznad glavnih vrata u luneti nalazi se visoki renesansni reljef s Gospom u sredini, a uz nju su sv. Frane s križem i sv. Ante Padovanski s knjigom, rad renesansnog majstora. Iza glavnog oltara u četvrtastoj apsidi nalazi se veliki poliptih (4,10 x 3,30 metara) s deset posebno uokvirenih slika, djelo renesansnog slikara Jeronima da Santa Croce iz 1549. godine. Ispred ove slike nalazi se kameni oltar prema puku. Stari barokni oltar iz 1678. godine je uklonjen prigodom posljednje obnove crkve 1979. godine. Svetište od lađe dijeli oltarna ograda od gotičko-renesansnih stupića, koje je izradio splitski klesar Mihovil Mihanić 1493. godine Na krajevima ograde su kipovi Djevice Marije i arkanđela Gabrijela. Do pokrajnih vrata na sjevernom zidu crkvene lađe nalazi se velika pala Bezgrešnog Začeća Marijina, djelo Mihovila Luposignolija iz 1724. godine. Ova je slika naslikana prema starijoj slici Nikole Bralića iz 1518. godine. Među većim brojem naslikanih likova, koji su branili Bezgrešno Začeće Marijino, nalazi se i lik Muhameda u donjem desnom uglu. Prema sačuvanoj predaji ova je slika spasila samostan od turskog uništenja, jer su na njoj Turci prpoznali proroka Muhameda. Na istom zidu nalazi se druga velika slika Pomoćnice kršćana, koja svojim plaštem štiti skupinu grešnika u renesansnoj odjeći od Božjih strelica, rad Benedetta Diane oko 1520. godine. 

S južne strane crkvene lađe nalaze se dvije kapele. Prva kapela do vrata posvećena je Svetom Anti Padovanskom, koja je podignuta u 16. stoljeću. U njoj je oltar s palom i Svečevim kipom na menzi oltara. Do nje je kapela Presvetog Sakramenta u koju je 1979. godine preneseno mramorno, barokno svetohranište s bivšeg velikog oltara. Iza svetohraništa je mozaik Krista svevladara svemira, rad ak. slikara Josipa Botterija Dinija 1979. godine, a na menzi oltara, ispred svetohraništa, nalazi se kip Srca Isusova, visok 160 cm i tu postavljen oko 1925. godine. U kapeli se nalazi redovnički kor sa šest jednostavnih drvenih sjedala sa svake strane. Zvonik se nalazi na južnoj strani apside, a podignut je u 18. stoljeću.

Ovakav unutrašnji izgled crkva je dobila 1979. godine, za gvardijana fra Stjepana Pupića Bakrača. Nakon obnove crkve i njezina preuređenja 1979. godine, akademski slikar Josip Botteri Dini izradio je sedam vitraja na prozorima i postaje Križnog puta. Iste je godine i samostanski klaustar dobio današnji izgled.

Crkvena lađa je duga 18 i široka 7,80 metara, apsida je duga 6 i široka 4,50.  U crkvi su nekada bili grobovi uglednijih splitskih obitelji. Među nadgrobnim pločama, koje se danas nalaze u klaustru samostana, najveću umjetničku vrijednost ima ploča biskupa Tome Nigera (Mrčića) i Katarine Žuvić.

Treba spomenuti da osim navedenih umjetnina ova crkva i samostan obiluju i drugim vrijednim djelima kulturne i umjetničke vrijednostii, među kojima se posebice ističu  dva Psaltira fra Bone Razmilovića iz 1670. godine, ukrašena inicijalima i minijaturama, te 26 inkunabula, Evanđelistar Marka Marulića iz 1516. godine, Raspelo drvorezbera fra Fulgencija Bakotića, rodom iz Kaštel Gomilice i mnoga druga djela. Crkva i samostan sa svojim umjetninama proglašeni su spomenicima kulture.  

2. Crkva Svete Trojice nalazi se na zapadnoj padini Turske kule. To je starohrvatska crkva iz 9. stoljeća. Crkva ima tlocrt šesterolista. Dužina po glavnoj osi iznosi 10,30 metara. Ova crkva spada u red najljepših spomenika naše starohrvatske arhitekture. Više je puta bila obnavljana. Posljednja je obnova bila 1972. godine, kada je uređen središnji dio krovišta. Prigodom obnove 1948. godine ustanovljeno je da joj temelji leže na ostacima neke rimske zgrade. U crkvi se redovito održava nedjeljno bogoslužje.

 

Statistika

2015. godina

Krštenja	142
Prvopričesnici	35
Krizmanici	52
Ženidbe	103
Sprovodi	32

Ulice

Hrvatske mornarice (neparni i parni od 1 do 44)
Jobova (neparni od 7 do 27 i parni od 12 do 28)
Karamanova (neparni od 1 do 11 i parni od 2 do 8)
Plančićeva (neparni i parni od 2 do 14)
Poljudsko šetalište (cijela)
Put Skalica (neparni i parni od 1 do 53)
Put Supavla (neparni i parni od 6 do 20)
Rendićeva (neparni od 35 do 49 i parni od 14 do 26)
Starčevićeva (brojevi: 21, 25 i 32)
Sutrojičin put (cijela)
Zrinsko-frankopanska (neparni od 25 do 207 i parni od 22 do 56)

Lokacija