Raspored sv. misa

Nedjeljom
Crkva Gospe od Pojišana: u 8.00, 10.00, 11.30* i 19.00 sati;
Franjevački klerikat: u 7.00 i 9.30 sati;
Crkva sv. Klare: u 6.00 i u 8.00 sati. Od listopada do travnja u 8.00 ili 17.00 sati.

 * U ljetnom vremenu nema svete mise u 11.30 sati.

Radnim danom:
Crkva Gospe od Pojišana: u 8.00 i 19.00 sati;
Franjevački klerikat: u 7.00 sati;
Crkva sv. Klare: u 7.00 sati.

Povijest

Župa je osnovana 7. svibnja 1944. godine i povjerena je franjevcima kapucinima. Prvi župnik bio je fra Pavao Ivakić. Župa obuhvaća gradske predjele: Pojišan, Bačvice, Firule i Zentu, koji su do tada pripadali župi Sv. Petra.

Župa je od samoga početka imala sve potrebne uvjete za pastoralno djelovanje. Crkva Gospe od Pojišana, koja je proglašena župnom crkvom, već je otprije postojala. Ona je 1908. godine povjerena kapucinima, koji su već 1911. uz crkvu podigli samostan, koji je 1939. godine bio nadograđen. Crkva je prije toga bila vlasništvo Prvostolnog kaptola, koji se brinuo za njezina svećenika čuvara, koji je stanovao u kućici kod crkve.  

Naziv Pojišan prvi put se u do sada poznatim dokumentima javlja 1020. godine, u vrijeme nadbiskupa Pavla, dok se crkva Gospe od Pojišana prvi put spominje u popisu kaptolskih posjeda 1216. godine kao Sveta Marija od Pojišana («Santa Maria de Pansano»).  

Župni ured nalazi se u samostanu.

Matične knjige R od 1944. do 1948.; V od 1944. do 1949.; U od 1944. do 1948. nalaze se u MU Split.

Na području župe danas živi oko 11.000 stanovnika.

Na teritoriju župe nalazi se ženski samostan klarisa s crkvom Svete Klare i kuća Služavki Maloga Isusa na Bačvicama, koju su im ostavile dvije sestre: Slavka Tomić i Hilda udova Šešo nakon što su ih redovnice dohranile. Redovnice ne sudjeluju u pastoralu župe.

Crkve

1. Župna crkva Gospe od Pojišana – Uznesenja Blažene Djevice Marije u današnjem obliku sagrađena je 1771. godine. Crkva je s apsidom duga 30 i široka 12 metara. Podignuta je na mjestu stare crkve koja se prvi put, u do sada poznatim dokumentima, spominje 1216. godine. Na istom je mjestu postojala još starija crkva podignuta krajem 9. ili početkom 10. stoljeća, što potvrđuju ostaci kamene grede oltarne pregrade, danas u Arheološkom muzeju u Splitu.  Crkvica iz 13. stoljeća bila je obnovljena i proširena 1607. godine. Imala je zvonik na preslicu za tri zvona i u njoj su bila tri oltara. Crkva je konačno dobila današnji izgled 1771. godine, kada je ponovno bila proširena i dobila novu sakristiju. Zvonik je dovršen  1782. godine. Glavni oltar, iz kraja baroknog razdoblja, od kararskog bijelog mramora, podignut je 1794. godine. Sa strana su kipovi sv. Agneze i sv. Doroteje. Pokrajni mramorni oltar Gospe od Karmela postavljen je sredinom 19. stoljeća, a godine 1883. postavljen je mramorni oltar sv. Nikole Putnika, na čijemu se mjestu prije nalazio oltar Navještenja. Oltar je izgrađen milostinjom vjernika.  U sredini glavnog oltara je slika Gospe od Pojišana u srebrenom prijestolju, nastala krajem 14. stoljeća pod utjecajem bizantskog i gotičkog stila. Kasnije je bila prebojana i na nju stavljen srebreni oklop. Godine 1959. slika je stručno restaurirana i s nje je skinut srebreni oklop.  Slika ima dimenzije 44 x 31 cm, slikana je u tehnici tempere na dasci. Najnoviji restauratorski zahvat učinjen je 1992. godine u Restauratorskoj radionici Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu, pa je slika ponovno zasjala u svoj svojoj ljepoti.   Splićani su mnogo častili Gospinu sliku i poklanjali joj zavjetne darove od zlata i srebra, kao i modele i slike brodova, od kojih se neki i danas nalaze u crkvi. Te slike i modeli brodova govore o vjeri naših pomoraca u Gospinu pomoć i zagovor, a značajni su i za poznavanje povijesti našega brodarstva. Postaje Križnog puta u drvu je izrezbario Stjepan Balažić, slobodni umjetnik iz Bizovca, nedaleko od Valpova, a postavljene su 1996. godine.  

Sve do 1951. godine na blagdan Velike Gospe održavala se procesija od katedrale do Pojišana, kada je od komunističke vlasti bila zabranjena i tek nakon sloma komunističkog režima ponovno obnovljena u jeku Domovinskog rata 1993. godine.

Godine 1957. Konzervatorski zavod za Dalmaciju smjestio je u crkvu kameni Gospin kip s djetetom Isusom u naručju, da bi se u crkvi bolje zaštitio i sačuvao. Taj kip Gospe koja sjedi na prijestolju od 17. stoljeća do 1933. godine nalazio se u kapelici u Splitskom polju. Godine 1933. iz kapelici je premješten u dvorište crkve Gospe od Pojišana, a 1957. u crkvu. Nekad se pogrešno držalo da je to kip sv. Ane. Na kipu se očituje gotički stil 14. stoljeća. Izradio ga je Nikola Dente. Narod je taj Gospin kip mnogo štovao, pa su ga zvali Gospa od Kopilice, što bi značilo Gospa od kapelice.  

Treba istaknuti da su devedesetih godina 20. stoljeća stručno restaurirane od djelatnika Restauratorskog zavoda u Splitu sve zidne slike i štukature, kao i sva unutrašnjost crkve, pa je 1993. godine, nakon stručne obnove, Svetište zasjalo u svojoj punoj ljepoti. Sve do 1826. godine u crkvi i oko nje bilo je groblje, koje je te godine otvoreno na Sustjepanu.

2. Crkva Svete Ane je samostanska crkva sestara klarisa. Sagrađena je 1884. godine uz novi samostan, koji je podignut na jedan kat 1883., a 1912. godine završena je gradnja i drugoga kata. Crkva je sagrađena na mjestu kapele Sv. Josipa koja se spominje u dokumentima iz 17. stoljeća. Glavni je oltar posvećen sv. Križu na kojemu je polihromirano drveno gotičko Raspelo iz 15. stoljeća. Dva pokrajna oltara nabavljena su 1907. godine. Jedan je sa slikom Bezgrešne, a drugi sa slikom sv. Ane. U crkvi su još kipovi sv. Frane i sv. Klare.  Pošto su klarise u Splitu od 1308. godine, njihova crkva i samostan obiluju mnogim vrijednim umjetninama od kojih prvorazredni značaj ima slikano romaničko Raspelo iz 13. stoljeća. 

3. Kapelica Svetog Josipa nalazi se u bolnici Firule, koja je na području ove župe. To je obična soba pretvorena u kapelu nakon dolaska demokratske vlasti u Hrvatskoj. Blagoslovljena je 21. srpnja 1991. godine od nadbiskupa Jurića. Kapela nije pod upravom župnika Gospe od Pojišana, nego posebnog svećenika bolničkog kapelana, koji svakodnevno u njoj slavi misu s bolesnicima.

Statistika

2015. godina

Krštenja	63
Prvopričesnici	52
Krizmanici	60
Ženidbe	34
Sprovodi	87

Ulice

Barakovićeva (cijela) Bijankinijeva (svi neparni brojevi) Braće Kalitema (cijela) Bregovita (neparni i parni od 7 do kraja) Bukovčeva (cijela) Cvjetna Duvanjska (cijela) Dubrovačka (neparni od 1 do 9) Gospinica (cijela) Gupčeva (cijela) Hatzeov perivoj Hektorovićeva (cijela) I. G. Kovačića (cijela) Ivana pl. Zajca (cijela) Jadranska (cijela) Kapićeva (cijela) Kaštelanova (cijela) Kapucinska poljana (cijela) Katalinićev prilaz (cijela) Klarina (cijela) Kralja Zvonimira (neparni od 49 do kraja i parni od 20 do kraja) Lazarica (cijela) Lovrićeve skale

Matice hrvatske (parni od 2 do 28) Mitnička (cijela) Omiška (neparni od 25 do kraja i parni od 16 do kraja) Osječka (neparni od 1 do 9 i parni od 2 do 30) Palmotićeva (cijela) Park Lazarica Peričićeva Pojišanska (cijela) Poljička cesta (neparni od 1 do 3 i parni od 2 do 26) Preradovićevo šetalište (cijela) Prolaz Ivana Lozice (cijela) Pupačićeva (cijela) Put Firula (cijela) Put iza nove bolnice (cijela) Rooseweltova (cijela) Spinčićeva (cijela) Slobode (parni od 2 do 18) Šetalište Bačvice (cijela) Trg M. Pavlinovića (neparni i parni od 1 do 6) Trstenik (samo parni brojevi) Uskočka (cijela) Uvala Zente (cijela) Viška (cijela) Žrnovnička (cijela)

Lokacija