Raspored sv. misa

Crkva sv. Frane na Obali

Tijekom godine, od 1.rujna do 30.lipnja
– radnim danom: u 7.30 i 19.00 sati
– nedjeljom: u 8.00, 10.00; 11.30 i 19.00 sati

Ljeto, od 01. srpnja do 31. kolovoza
– radnim danom: u 7.30 i 20.00 sati
– nedjeljom: u 8.00, 10.00 i 20.00 sati

Crkva sv. Stjepana pod Borovima (Sustipan)

Tijekom godine, od 1. rujna do 30. lipnja
– zadnji četvrtak u mjesecu u 18.00 sati
– nedjeljom: 11.00 sati

Ljeto, od 1. srpnja do 31. kolovoza
– nedjeljom: 9.00 sati
– ljeti, radnim danom na Sustipanu nema sv. mise.

Kaštelet

Tijekom godine, od 1. rujna do 30. lipnja
– prva i treća nedjelja u mjesecu: 9.00 sati

Uredovno vrijeme župnog ureda

Od 1. rujna do 30. lipnja
Utorkom od 09.00 do 10.00 sati i od četvrtkom od 17.00 do 18.00 sati

Od 1. srpnja do 31. kolovoza radnim danom (osim srijede)
Utorkom od 09.00 do 10.00 sati i od četvrtkom od 17.00 do 18.00 sati

Za hitne slučajeve potražite nas poslije svete mise ili na 091/410-2020.

Povijest

Župa je osnovana 13. kolovoza 1967. godine. U početku je obuhvaćala područje Meja, te Sustjepan i zapadni dio splitske luke. Kasnije su joj granice proširene na franjevački samostan na Obali i okolno područje zvano Šperun. Župa je povjerena franjevcima konventualcima. Naslovnik župe je Sveti Stjepan «pod borovima», da se tako počasti uspomena na benediktinski samostan Sv. Stjepana iz 11. stoljeća, po kojemu je Sustjepan dobio ime, a u srednjovjekovnim dokumentima samostan se nazivao Sveti Stjepan pod borovima. 

Župa još nema župne kuće, pa se sjedište župnika i župni ured nalaze u samostanu Svetog Frane na Obali. Prvi župnik bio je fra Ambroz Vlahov.

Matične knjige počele su se voditi od otvaranja župe 1967. godine. Na području župe ima oko 3.800 stanovnika.

Crkve

1. Župna crkva Svetog Stjepana Prvomučenika nalazi se na Sustjepanu, uz temelje stare samostanske benediktinske trobrodne crkve iz 11. stoljeća. Današnja je crkva  sagrađena 1814. godine od rektora Nadbiskupskog sjemeništa Nikole Didoša, kako stoji na uklesanom natpisu, jer su 1699. godine dobra sustjepanske benediktinske opatije pripala, odlukom Svete Stolice, tek osnovanom splitskom sjemeništu. To je mala jednobrodna građevina s četvrtastom apsidom, koja je od 1826. godine bila grobljanska crkva. U crkvi je šest antičkih stupova koji su se prije vjerojatno nalazili u staroj crkvi. Iznad vrata nalazi se kameni gotički kip sv. Stjepana, prvomučenika, iz 14. stoljeća. Uz pročelje nalazi se zvonik na preslicu s jednim zvonom, koje se prije nalazilo na trogirskoj benediktinskoj crkvi Sv. Ivana Krstitelja. U crkvi je mramorni oltar sv. Ane, koji se prije nalazio u benediktinskom ženskom samostanu Sv. Marije de Taurello, kod splitske ribarnice. Crkvom je sve do osnivanja župe 1967. godine upravljalo Nadbiskupsko sjemenište.

2. Kapela Svetog Križa nalazi se u Kaštilcu obitelji Capogrosso, koji je podignut 1513. godine. Danas je poznat kao Kaštelet Ivana Meštrovića, koji ga je pred Drugi svjetski rat kupio te obnovio i u njemu podigao kapelu Sv. Križa. Kapela je duga za svu dužinu istočnog zida Kašteleta. Strop je otvoren, s vidljivim gredama i krovnom konstrukcijom. U jugoistočnom dijelu kapele nalazi se masivni zvonik s niskim krovištem i biforama na sve četiri strane. Kapela ima usku i visoku četvrtastu apsidu ispred koje je postavljen mali oltar prema puku, a na zidu apside nalazi se Raspelo impozantnih dimenzija i snažnog umjetničkog izraza. Uokolo lađe nalazi se 28 hrastovih reljefa na kojima je veliki umjetnik prikazao život Isusov od Navještenja do Silaska Duha Svetoga. U kapeli se redovito obavlja nedjeljno i blagdansko bogoslužje.  

Potrebno je napomenuti da se na zapadnom dijelu Kašteleta nalazi kapelica sa zvoničićem, koja od Drugog svjetskog rata ne služi bogoštovlju. To je bila obiteljska kapelica Capogrossovih, koja je bila posvećena Gospi od Dobrog svita. Meštrović joj je 1941. godine stavio novi krov. Ona nije odgovarala njegovim planovima, pa je radi toga sagradio novu i znatno veću kapelu Sv. Križa.

3. Kapela Gospe od Sedam Žalosti, koju narod naziva Gospica, ispod crkvice Sv. Jere. Vjerojatno je podignuta u 15. stoljeću. U crkvici se nalaze štake i druga pomagala za nemoćnike,  a od umjetničkih djela u njoj je poznata Pietà ili Krist u krilu svoje majke Marije od Jurja Dalmatinca.  Crkvica je izvana ožbukana. U njoj se slavi misa na blagdan Žalosne Gospe 15. rujna i kod nje završava gradska pobožnost Križnog puta, koji se održava svake godine uoči Cvjetnice s početnom postajom u crkvi Sv. Frane na Obali.

4. Crkvica Sv. Jure nalazi se na rtu Marjana. Ona se prvi put spominje 1275. godine, što ne znači da nije postojala i prije te godine. Godine 1954. i 1955. stručna istraživanja su dokazala da je crkvica sagrađena u 8. ili 9. stoljeću, bačvasti je svod srušen u 13. ili 14. stoljeću i bila postavljena drvena krovna konstrukcija, koja je u 14. ili 15. stoljeću zamijenjena novim gotičkim svodom, a u posljednjim je stoljećima bila posve zapuštena i ostala bez zapadnog dijela pročelja i apside. Godine 1973. bila je restaurirana i konzervirana od Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu. Godine 1996. konačno je obnovljena i postavljen novi oltar prema puku i oltarna ograda u izvornom izgledu, pa je tako crkvica vraćena bogoslužju, koje se u njoj obavlja na blagdan sv. Jure. Crkvica je s polukružnom apsidom iznutra duga 5,20 i široka 3,10 metara. U neposrednoj blizini ove crkvice nalazio se mali antički hram posvećen božici Dijani, dužine oko 7,50 i širine oko 3,80 metara, koji je bio pretvoren u crkvu Svetog Mihovila, srušenu tijekom 17. stoljeća.  

5. Samostanska crkva Svetog Frane na Obali je na teritoriju ove župe. Nalazi se na mjestu srušene crkve, sagrađene u 13. stoljeću. Današnji izgled crkva je dobila u vremenu od 1855. do 1864. godine. Crkva je prije bila obrnuto položena, od strane Rive bila je apsida, a pročelje na mjestu današnje apside. Treba reći da je za vrijeme francuske uprave u Splitu 1807. i 1808. godine zapadni dio današnje Rive bio nasut i dobiven današnji prostor, a prije toga more je dopiralo do same crkve. To je u dobroj mjeri izmijenilo izgled toga dijela grada, pa je sama Općina zatražila da se crkva sa svojim pročeljem okrene prema Obali, što je i učinjeno. Tom su prigodom srušene dvije četvrtaste  kapele, izbočene  na lađi crkve. Zvonik je podignut 1902. godine. Godine 1907. sagrađen je današnji samostan. Izgradnjom novog samostana srušena je i stara kapela Sv. Feliksa, mučenika iz 4. stoljeća, koji je širio vjeru u Epetionu, današnjem Stobreču. Njegovo je tijelo preneseno u Split i pohranjeno u mramorni sarkofag, na kojemu je reljef «Prijelaz preko Crvenoga mora», koji je 1902. godine od franjevaca otkupio Arheološki muzej u Splitu. Naime, tijelo sv. Feliksa bilo je 1587. godine izvađeno iz sarkofaga i položeno u posebnu raku, koja se nalazila u Svečevoj kapeli. Poznato je da se na mjestu današnje crkve već u 10. stoljeću nalazila crkvica Sv. Feliksa, koja je u to vrijeme bila proširena. Drži se da se na tom mjestu nalazila još starija crkva iz starokršćanskog razdoblja u koju je bilo pohranjeno Svečevo tijelo i koja je tijekom vremena po relikvijama sv. Feliksa dobila njegovo ime. Nakon izgradnje današnje crkve Sv. Frane i novog samostana 1907. godine srušena je Svečeva kapela i njegova je raka položena u podnožje glavnog oltara. U postkoncilskom vremenu, prigodom rekonstrukcije oltara, raka sv. Felicija smještena je ispod menze oltara prema puku, gdje se danas nalazi. Blagdan sv. Feliksa slavi se 18. svibnja.

U crkvi je danas šest oltara jer je antipendij glavnog oltara odmaknut i od njega je učinjen oltar prema puku. Uz pobočne zidove lađe nalaze se oltari  sv. josipa, sv. Križa. Sv. Ante i Bezgrešne. U crkvi su kipovi sv. Petra i Pavla, sv. Lucije, sv. Ante i Srca Isusova.

Statistika

2015. godina

Krštenja	86
Prvopričesnici	41
Krizmanici	45
Ženidbe	86
Sprovodi	37

Ulice

Begovićeva (cijela)
Blaža J. Trogiranina (cijela)
Botićevo šetalište (svi neparni brojevi)
Brajevića prilaz
Cesarčeva (cijela)
Čiovska (cijela)
Dražanac (cijela)
Drvenička (cijela)
Gunjačina (cijela)
Kašićeva (cijela)
Marangunićevo šetalište
Marasovića (cijela)
Marovićeva (cijela)
Mihanovićeva (cijela)
Njegoševa (cijela)
Obala hrv. Narodnog preporoda (samo br. 1)
Obala Kneza Branimira (cijela)
Pod Kosom (cijela)
Put Meja (cijela)
Solurat (svi neparni brojevi)
Supilova (cijela)
Sustipanski put
Šetalište I. Meštrovića (cijela)
Šperun (svi neparni brojevi)
Tomića Stine (svi neparni brojevi)
Trumbićeva obala (cijela)
Uvala baluni
Vetranovićeva (cijela)

Lokacija