Župa Gospe Sinjske - Sinjsinj uznesenje bdm cudotvorna gospa sinjska

Adresa: Fratarski prolaz 4, 21230 Sinj
Telefon: (021) 823-100

Web-stranica župe: Župa Gospe Sinjske

Facebook stranica župa: Župa Gospe Sinjske

Župnik: fra Antonio Mravak, OFM

Župni vikari: fra Mate Matić, fra Mladen Marić, fra Toni Šimunović Erpušina, fra Marinko Vukman.

 

Raspored sv. misa


Župna crkva Gospe Sinjske - Sinj

Ljetni raspored (31. ožujka - 1. rujna)
Nedjeljom u: 6.30, 7.00, 8.00, 9.00, 10.00, 11.30 i 18.00 sati.
Radnim danom u: 7.00, 8.00, 9.00 i 19.00 sati.

Zimski raspored (1. rujna do 31. ožujka)
Nedjeljom u: 6.30, 7.00, 8.00, 9.00, 10.00, 11.30 i 18.00 sati.
Radnim danom u: 7.00, 7.30, 8.00, 8.30, 9.00 i 18.00 sati.


Brnaze

Ljetni raspored (1. srpnja - 1. rujna)
Nedjeljom u 10.00 sati.

Zimski raspored (1. rujna do 31. srpnja)
Nedjeljom u 9.00 i u 10.30 sati.


Čitluk-Jasensko

Nedjeljom kroz cijelu godinu u 10.00 sati.

Glavice
Nedjeljom kroz cijelu godinu u 10.00 sati.

Karakašica
Nedjeljom kroz cijelu godinu u 9.00 sati.

Lučane
Nedjeljom kroz cijelu godinu u 10.00 sati.

Povijest


Župa Gospe Sinjke obuhvaća grad Sinj i sela: Brnaze, Radošić, Lučane, Karaskašicu, Suhač, Glavice, Jasensko i Čitluk. Područje župe bilo je naseljeno u ilirskom vremenu, a posebice u razdoblju rimske vladavine. Pronađeno je više arheoloških ostataka, ponajviše u Čitluku gdje se nalazio rimski Aequum. Hrvati su u 7. stoljeću napučili ovaj kraj, o čemu govore i ostaci starohrvatske crkvice na Krinju. U Sinju je bilo središte srednjovjekovne cetinske župe, kojom su upravljali svjetovni svećenici sve do pada u turske ruke 1536. godine.  Sinj je oslobođen od Turaka 28. rujna 1686. godine. Nakon oslobođenja u Sinj je doselilo novo stanovništvo, posebice iz okolice Rame. Pod mletačkom upravom Sinj je postao političko i upravno središte Sinjske krajine u koje su doselile činovničke obitelji, među kojima je bilo i onih talijanske narodnosti.

Posljednji udarac Turci su zadali Sinju 1715. godine, kada su ga pokušali ponovno zauzeti, ali su, uz Gospinu pomoć, doživjeli težak poraz poslije kojega je granica sa Sinjskog polja  pomaknuta na vrhove Dinare i Kamešnice, a branitelji Sinja postali su simbol junaštva i domoljublja, na što nas podsjeća Alka, koja se od tada svake godine u Sinju održava.

S doseljenicima iz Bosne  1687. godine, pod vodstvom franjevaca,  u Sinj je donesena i Gospina slika, koja je tijekom vremena postala zaštitni znak Sinja i njegove krajine i novo okupljalište vjernika hrvatskog juga. Poslije oslobođenja od Turaka franjevcima je bila povjerena župnička služba, ne samo za Sinj i njegovu užu okolicu nego i za veći dio sela Cetinske krajine.

Franjevci su imali u Cetini ispod «Vesinja» svoj mali samostan s crkvom Svete Marije, što je sagradio knez Ivan Nelipić 1357. godine. Samostan i crkvu Turci su zapalili 1490. godine.  Poslije oslobođenja od Turaka u Sinju nije bilo crkve pa su franjevci džamiju pretvorili u crkvu Svetog Frane, a minaret u zvonik i već su 1699. godine postavili temelje za gradnju nove crkve, završene 1714. i  od Turaka spaljene 1715. godine.  

Sjedište sinjske župe poslije oslobođenja bilo je u franjevačkom samostanu i tako je ostalo sve do sada. Uvijek je uz župnika bilo više pomoćnika, koji su vodili duhovnu brigu za vjernike  grada i njegove okolice.
Treba spomenuti da je za vrijeme boravka vojničke posade u Tvrđavi iznad grada postojala vojnička župa s posebnim župnikom za vojnike. Nakon što je Tvrđava izgubila svoje značenje i nestalo vojne posade ugasila se i ta župa.

Župne matične knjige počele su se voditi 1699. godine. Knjige R od 1699. do 1860., jedanaest svezaka, te knjige V od 1762. do 1857., četiri sveska, i U od 1797. do 1856., šest svezaka, s posebnim knjigama kazala, nalaze se u DAZ.  Knjige V od 1858. do 1874. i U od 1856. do 1861. nalaze se u DAS. Knjige R od 1860. do 1946., četrnaest svezaka, V od 1874. do 1946., pet svezaka, i U od 1861. do 1947., 14 svezaka, nalaze se u MU Sinj. U ŽU nalazi se knjiga U od 1816. do 1830., oštećena, te više svezaka Stanja duša za Sinj i okolna sela. Najstarije je Stanje duša je  napisano oko 1870. godine.

Godine 1938. župa je imala 13.000 stanovnika, a 2001. godine bilo ih je 22.174.

U Sinju se osim franjevačkog samostana nalaze i samostani redovnica. Godine 1879. osnovale su samostan Milosrdnice sv. Vinka Paulskoga iz Splita s kapelom Sv. Josipa. Sestre su do 1945. godine držale vrtić i osnovnu školu. Danas u samostanu borave njihove starije sestre. Godine 1971. sestre su sagradile novu kuću u Ćurlinima, gdje imaju svoje gospdarstvo. Školske sestre III. Reda sv. Franje iz Splita osnovale su samostan 1966. godine s kapelom Uznesenja Marijina. Dvije njihove sestre pomažu u župi, jedna drži vjeronauk, a druga vodi crkveno pjevanje. Sestre franjevke vode i domaćinstvo u Franjevačkom samostanu

Crkve

sinj uznesenje bdm cudotvorna gospa sinjska1. Župna crkva Velike GospeGospe Sinjske današnji je oblik dobila 1769. godine. Na njezinom mjestu nalazila se starija crkva iz 1714. godine, koju su Turci zapalili 1715. prigodom ponovnog zauzimanja Sinja. Ta je crkva pokrivena 1723, poslije deset godina napravljene je drveni Gospin oltar na koji je postavljena Gospina slika, naslikana krajem 16. ili početkom 17. stoljeća. Sliku je okrunio zlatnom krunom nadbiskup Cupilli 1716. godine, koju su dali izraditi vojnici i časnici. Godine 1743 napravljen je oltar sv. Ante, a 1750. oltari sv. Josipa i sv. Paškala. Godine 1769. Sinj je stradao od potresa u kojemu je znatno oštećena i crkva. Poslije toga došlo je do preuređenja crkve i tada je dobila današnji oblik. Oltare od domaćeg kamena muljike i drveta zamijenili su novi mramorni oltari. Mramorni barokni oltar Gospe Sinjske postavljen je 1795., a zavjetni oltar sv. Paulina poslije 1803. Slika je rad Nikole Blaškovića. Prigodom obnove crkve 1862. iza glavnog oltara postavljen je kor za redovnike, a iznad glavnog ulaza novo pjevalište za orgulje. Na crkvu su 11. rujna 1944. pale tri bombe anglo-američkog ratnog  zrakoplovstva, koje su uništile pročelje i orgulje. Godine 1953. podignuto je pročelje s prozorima i velikom rozetom na sredini, a 1957. postavljene su nove orgulje, djelo Franca Jenka iz Ljubljane. Godine 1959. u crkvu su postavljena dva mramorna oltara iz stare crkve u Makarskoj, jedan sa starom slikom sv. Paulina, a drugi s novom slikom sv. Nikole Tavelića, rad ak. slikara Brune Bulića. Godine 1963. postavljene su nove postaje Križnog puta u svetištu, rad ak. slikarice Mile Vod. Stari veliki mramorni oltar 1975. je uklonjen i postavljen novi prema puku, ispod baldakina na četiri stupa. I taj je oltar 2002. uklonjen i mjesto njega postavljen je 2003. godine novi oltar, kameni blok u obliku žrtvenika, bez baldakina, a iza oltara nalaze se kamena sjedala, rad ak. kipara Kuzme Kovačića. Vratnice glavnih vrata u bronci s raznim motivima izradio je ak. kipar Stipe Sikirica.  Lijepi neoromanički zvonik završen je 1926. godine po  nacrtu Bortolotti-Grazija. U zvoniku su četiri zvona tvrtke De Poli iz Vittorio Veneto. U crkvi i pokrajnim prostorijama nalazi više umjetničkih djela raznih umjetnika.  U novije vrijeme postavljeni su iza glavnog oltara u svetištu vitraji, koji prikazuju Golgotu i Uskrsnuće,  rad ak. slikara Josipa Botterija, na četiri prozora sa strana svetišta vitraje je izradio ak. slikar Vrlić, a na pročelju crkve Grgat. Na svodu svetišta je fresko slika Presvetog Trojstva, rad ak. slikara Brune Bulića. S desne strane lađe su oltari sv. Josipa, sa Svečevom slikom, sv. Ante Padovanskog, s kipom, te sv. Nikole Tavelića sa slikom. Na lijevoj strani lađe je Gospin oltar sa slikom Gospe Sinjske, u sredini oltar sv. Frane s kipom, a pri dnu lađe je oltar sv. Paulina sa slikom.

2. Crkva Svetog Frane Asiškoga nalazi se na sinjskom groblju i služi za grobljansku crkvu. U početku je bila samostanska i župna crkva. Iznad vrata nalazi se mali okrugli prozor, a iznad pročelja zvonik na preslicu. Više puta bila je obnavljana. Njezinu je unutrašnjost uredio 1967. godine ak. kipar Ante Župić.

sinj lucani sv katarina3. Crkva Svete Katarine nalazi se u Lučanima na mjestu starije crkve Svetog Luke, koja se spominje 1341. godine i po kojoj je selo dobilo ime. Godine 1450. cetinski knez Petar Talovac sagradio je novu crkvu Svete Katarine. Ta je crkva propala, a 1732. sagrađena je današnja, jednobrodna crkva, na koju je postavljen zvonik tek 1931. godine. U crkvi je bio stari oltar, te slika i kip sv. Katarine, tirolski rad. U novije vrijeme stari je oltar uklonjen i postavljen novi prema puku. Tako je prostor svetišta povećan za vjernike. 

4. Crkva Svetog Nikole Tavelića nalazi se u Brnazama kod velikog raskrižja glavnih cesta. To je jednostavna betonska građevina s lađom i apsidom te natkrivenim ulazom. Sagrađena je 1972. godine prema nacrtu arh. Ante Barača. Iznad pročelja je zvonik na preslicu za jedno zvono. To je područna crkva u kojoj se svake nedjelje održava bogoslužje, a za vrijeme komunističke vladavine služila je i za održavanje vjeronauka.  

sinj glavice sv ivan apostol5. Crkva Svetog Ivana Apostola nalazi se u Glavicama. Sagrađena je 1972. godine od betona po nacrtu arh. Ante Barača. To je područna crkva za vjernike sela Glavica s redovitom službom Božjom svake nedjelje i blagdana, a služi i za držanje vjeronauka. Crkva je jednostavna betonska građevina s natkrivenim ulazom, okruglim prozorom iznad vrata i križem iznad pročelja.  

6. Crkva Svetog Leopolda Bogdana Mandića sagrađena je u Karakašici 1978. godine. Crkva je betonska građevina s kamenim križem i okruglim prozorom na pročelju te natkrivenim ulazom. Duga je 20 i široka 9 metara. To je područna crkva s redovitom službom Božjom za vjernike Karakašice i Suhača, a služila je i za držanje vjeronauka.  

7. Crkva Svetoga Frane Asiškoga u Čitluku moderna je građevina podignuta na vrhu brijega s odvojenim vitkim zvonikom sa dva zvona i dvoranom. Crkva je podignuta za vrijeme župnog vikara fra Frane Pupića Bakrača 2000. godine. Ova je crkva zamijenila stariju crkvu Sv. Frane, koja je bila podignuta 1927. godine u sklopu gospodarskih zgrada sinjskog samostana. Nova crkva je područna crkva za vjernike Čitluka i Jasenskoga.  

sinj uznesenje bdm grad8. Kapela Velike Gospe na sinjskoj tvrđavi sagrađena je  1887. godine na uspomenu velike pobjede nad Turcima 1715. godine. Sagrađena je od kamena, s malom trolisnom rozetom na pročelju i zvonikom na preslicu za jedno zvono iznad pročelja. U njoj se svakoga petnaestoga u mjesecu slavi misa.

9. Kapela Svetog Nikole Tavelića podignuta je na groblju u Brnazama 1940. godine.

10. Zavjetne kapelice nalaze se na nekoliko mjesta na području župe. Kapelica Srca Isusova nalazi se u Brnazama. U zidu brnaškog groblja je kapelica Svetog Nikole. Godine 1938. sagradila je kapelicu Gospe Sinjske Ivka Čarić. U Karakašici je kapelica Bezgrešnog Začeća, u Glavicama i u Lučanima su kapelice Svetog Ante.

 

Statistika

2015. godina

 Krštenja 219
 Prvopričesnici 262
 Krizmanici 313
 Ženidbe 119
 Sprovodi 188