Raspored sv. misa

Nedjeljom

Sv. Mihovila (Proložac) - u 9.00 i u 11.00 sati;
Kraljica Mira (Šumet) - u 9.30 sati;
Sv. Josip (Podi) - u 11.00 sati - svakih 15 dana;
Srce Marijino (Bušanje) - u 11.00 sati - svakih 15 dana;

Radnim danom sveta misa je kroz cijelu godinu u 7.30 sati u župnoj crkvi sv. Mihovila.

Povijest

Župa Proložac nalazi se na zapadnom dijelu Imotskog polja i brdovitim visoravnima, koje ga okružuju  sa sjeverozapadne i sjeverne strane. Župa je po svom položaju poljska i brdska, a sastoji se od dvaju većih naseljenih predjela Prološca i Postranja. Proložac je dobio ime od riječi prolom ili prolog, koji je stvorila zimska bujica Suvaja, koja dijeli Proložac od Postranja. Ime Postranje dolazi od prirodnog položaja toga dijela župe koji se nalazi pod stranom. Župa sa svojim sjevernim dijelom graniči sa Hercegovinom.  

Kraj je bio naseljen u pretpovijesnom razdoblju, što potvrđuju brojne gomile, a o rimskoj prisutnosti na ovom području svjedoče arheološki nalazi i pronađeni predmeti: grobovi i nadgrobni natpisi, kipovi božica Izide i Dijane, kopče, novci, oruđe i oružje, posuđe i svjetiljke. Kršćanstvo se u ovom kraju rano udomaćilo, o čemu govore ostaci ranokršćanske trobrodne bazilike, otkriveni na groblju 1997. godine. I Hrvati su se ovdje rano nastanili, što potvrđuju starohrvatski grobovi iz 9. i 10. stoljeća, pronađeni kod ranoromaničke crkve. Grobovi iz kasnog srednjeg vijeka potvrđuju da je tu bilo bogoštovno mjesto od pojave kršćanstva na tom prostoru i neprekidno se zadržalo poslije pokrštenja Hrvata sve do kasnog srednjeg vijeka. Glavni duhovni djelatnici u ovom kraju u  12. i 13. stoljeću bili su benediktinci koji su na području ove župe, na Opačcu koji je po njima dobio ime, imali svoj samostan. U 14. stoljeću njih su naslijedili franjevci, koji su se nastanili u njihovom napuštenom samostanu na Opačcu, odakle su početkom 17. stoljeća, radi veće sigurnosti, prešli na otočić zvan Manastir na Prološkom blatu. Drži se da je Proložac došao pod tursku vlast oko 1475. godine, a  oslobodio se kada i cijela Krajina 1717. godine. Spomenimo i to da se mjesto Proložac prvi put u povijesnim dokumentima spominje 1444. godine u povelji Stjepana Vukčića Kosače.  

Nakon oslobođenja od Turaka župa je naseljena novim stanovnicima iz Hercegovine i Bosne. Dana 11. kolovza 1711. biskup Nikola Bijanković ustanovio je samostalnu župu Proložac i njoj pridružio Ričice i Lokvičiće. Župnici su stanovali u Prološcu i odatle pastorizirali navedena sela. Godine 1733. biskup Stjepan Blašković odredio je da Ričice imaju posebnog kapelana, a to je učinio i sa Lokvičićima. Kasnije je obje kapelanije proglasio samostalnim župama.  

Župnici Prološca za vrijeme turske vladavine stanovali su u samostanu, najprije na Opačcu, a kasnije na otočiću u Prološkom blatu. Franjevci su u Postranju imali svoju kuću, pokrivenu ševarom, i u njoj se župnik nastanio nakon oslobođenja od Turaka, jer je samostan bio spaljen. Za župnikovanja fra Kažimira Tomasovića 1913. godine sagrađena je današnja župna kuća kod crkve, koja je stalno vlažila, pa je više puta popravljana. Konačnu obnovu izvršio župnik fra Zoran Kutleša, izgradnjom potkrovlja i postavljanjem novog krova.

Župne matične knjige R od 1783. do 1827., jedan svezak, te 1825. do 1862., četiri sveska; V od 1825. do 1857., dva sveska; V i U od 1783. do 1828., jedan svezak; U od 1825. do 1859., dva sveska, nalaze se u DAZ. Knjige R od 1862. do 1949., deset svezaka; V od 1857. do 1949., tri sveska; U od  1859. do 1949., šest svezaka, nalaze se u MU Imotski. U NAS nalaze se nepotpuna godišta parica R, V i U od 1819. do 1940. godine. Stanje duša iz 1840. godine nalazi se u ŽU.

Godine 1982. župa je počela izdavati župni list Proložac. 

Župa je 1938. godine imala 4.500 stalnih stanovnika, a 2001. godine bilo ih je 3.860.

Crkve

1. Župna crkva Svetog Mihovila sagrađena je 1901. godine na mjestu stare i znatno manje crkve iz 16. stoljeća, za župnikovanja fra Mate Gnječa (1891.-1908.). Posvećena je od biskupa Nakića 29. rujna iste godine. Crkva je sagrađena od klesanog kamena u neoromaničkom stilu, ima tri lađe. S apsidom je duga 23,85 i široka 15,85 metara. Nutarnja visina lađe je 11,24 metra. Nacrt je izradio arhitekt Ćiro Iveković. Zvonik se nalazi na začelju crkve, a visok je  31 metar. Glavni oltar izrađen je 1904. godine u splitskoj tvrtki Marino i Pietro Betizza. Godine 1978. pomaknut je sa sredine svetišta uza zid apside, a ispred njega postavljen je novi oltar prema puku. U lađi su oltari: Bl. Dj. Marije, sa slikom Gospe Sinjske, svetog Mihovila i svetog Ante, s njihovim kipovima. Kip Bezgrešne nalazi se ispred lijevog stupa apside.  Crkva imponira svojom monumentalnošću i ljepotom.

2. Gospina crkva na Durmiševcu sagrađena je za župnikovanja fra Karla Grančića (1865.-1875.), nedaleko od stare crkve iz 1719. godine, koja je od 1730. godine bila u vlasništvu  omiške obitelji Franceschi-Perinović, a nalazila se kod izvora Vrljike. Navedena obitelj crkvu nije popravljala i prijetila je opasnost rušenja, pa je biskup Alojzije Pini 1860. u njoj zabranio održavanje mise na Veliku Gospu, kada se skupi veliko mnoštvo svijeta. Uz odobrenje Biskupskog vikarijata u Makarskoj župnik Grančić odlučio se na gradnju nove crkve, koja ja bila sagrađena 1873. godine. Crkva je duga 16,70 i široka 8,50 metara. Zvonik je na preslicu za tri zvona. Apsida je duga 5,25 i široka 5,50 metara. U apisdi je drveni oltar s Gospinom slikom. Crkva je poslije toga više puta popravljana. Ruševine stare crkve i danas sablasno strše.  

Između nove crkve i ruševina stare, uz rijeku Vrljiku, nalazi se livada sa stoljetnim stablima zvana Lučica. Livadu je kupila župa 1912. godine. Ona je poslije ograđena zidom i na njoj podignut oltarić na kojemu se slavila misa za Veliku Gospu. Godine 1995. na tom je prostoru uređena «otvorena bazilika» u kojoj se održava proslava Velike Gospe.  

3. Kapela Gospe od zdravlja u Postranju nalazila se kod prve župne kuće, a služila je župnicima za svakodnevne potrebe. Kapela je sagrađena 1811. godine. Duga je oko 4,75 i široka oko 3,85 metara. Godine 1855. kolera je odnijela 53 života. Tada su vjernici Gospi učinili zavjet i od tada je štovanje Gospe od Zdravlja u toj kapelici znatno poraslo. U njoj je bila kopija slike Gospe od Zdravlja sa Dobroga u Splitu, stara oko 200 godina, koja je 1995 zamijenjena novom slikom, rad Slavka Alača.  

4. Crkva Svetog Josipa Radnika nalazi se u Prološcu Gornjem – Podi. Sagrađena je 1985. godine za župnikovanja fra Vinka Prlića. Bila je duga 5,50 i široka 4 metra. Ubrzo se pokazalo da je kapela premalena, pa je isti župnik 1987. godine kapelu produžio za još 5 metara.  

5. Crkva Kraljice Mira u Šumetu sagrađena je za župnikovanja fra Vinka Prlića 1990. godine. S nutarnjim uređenjem nastavio je novi župnik fra Zoran Kutleša. Oltar je posvećen  na blagdan Kraljice Mira 9. srpnja 1992. godine od pomoćnog biskupa Petra Šolića. Crkva je moderna betonska građevina sa dvoranom u suterenu, a u prizemlju je crkva s korom i jedinstvenim zvonikom. Nacrt je izradio arhitekt Vinko Grabovac.  

6. Crkva Srca Marijina u Bušanjama, zaselku Prološca Gornjeg, sagrađena je od mještana i njihovih iseljenika 1995. godine. Duga je 7,60 i široka 5,60. metara. Nacrt je izradio arh. Vinko Grabovac. Zvonik je na preslicu za jedno zvono. Blagoslov crkvice i posvetu oltara obavio je nadbiskup Ante Jurić 14. kolovoza 1995. godine.  

7. Kapelica Svetog Nikole Putnika nalazi se na mjestu zvanom Počivala, uz cestu koja iz Prološca vodi prema Studencima. Sagrađena je 1983. godine, na istome mjestu gdje je bila podignuta kapelica 1941. U njoj se govori misa svake godine na blagdan sv. Nikole, 6. prosinca.  

Na mostu je 1904. godine župnik fra Mate Gnječ podigao je spomenik Kristu Kralju. Na postolju je ugrađen hrvatski grb. Na istome je mostu podignuta i minijaturna kapelica u čast sv. Mihovila. U njoj se nalazi slika sv. Mihovila.

 

Statistika

2015. godina

Krštenja	39
Prvopričesnici	46
Krizmanici	46
Ženidbe	23
Sprovodi	55

Lokacija