Raspored sv. misa

ZIMSKI RASPORED (nedjeljom - od 10. rujna do 10. lipnja)

Crkva Svih Svetih - u 9.30 sati;
Crkva sv. Martina - u 11.00 sati.

LJETNI RASPORED (nedjeljom - od 10. lipnja do 10. rujna)

Crkva Svih Svetih - u 9.00 sati;
Crkva sv. Martina - u 10.30 sati.

Radnim danom: prema dogovoru.

Povijest

Župa Donji Dolac spominje se u dokumentima iz druge polovice 15. stoljeća kao župa sela Gornjih Poljica. U starim dokumentima župa se navodi pod imenom Donje Polje. Tako se naziva 1482. godine, kada poljički knez Dujam Papalić prvi put obilazi sela i 14. veljače kaže da je bio u Donjem Polju kod sv. Martina. Tako se selo zove i 1673. godine, kada apostolski misionar Nikola Bijanlović navodi poljička sela u kojima je propovijedao pa među njima spominje i Donje Polje (Doine Poiele), a tako ga u isto vrijeme naziva i poljički knez Ivan Vičičević. A u dodatku Poljičkog statuta iz 1662. godine navodi se pod imenom Donji Dolac. 

Glavni dio župe smješten je oko malog polja u zaleđu Mosora, po kojemu je župa i dobila ime, iako je na njezinom teritoriju bilo više zaselaka, koji su danas manje-više iseljeni, a stare crkvice koje su u njima ostale, govore o nekadašnjem bujnom životu tih zamosorskih naselja. Župa je najteže stradanje doživjela u Drugom svjetskom ratu, kada su kninski četnici pod njemačkim vojnim zapovjedništvom, 26. ožujka 1944. godine u stravičnom pokolju likvidirali 272 osobe, od kojih 103 djece.  

Župna kuća sagrađena je za župnikovanja don Jakova Banića 1910. godine, uz seosku školu. Naime, prijašnji su župnici bili mještani i stanovali su kod svoje rodbine, pa je to glavni razlog da župne kuće nije bilo. Kuća je temeljito obnovljena 1994. godine za župnikovanja don Tomislava Topčića (1988.-2001.).

Matične knjige R od 1758. do 1861.; V od 1825. do 1857.; U od 1759. do 1861. nalaze se u DAZ. Knjige R od 1825. do 1866. i U od 1830. do 1869. nalaze se u DAS. Knjige R od 1867. do 1948., pet svezaka; V od 1858. do 1949., dva sveska; U od 1869. do 1949., tri sveska, nalaze se u MJU Srijane. Nepotpuna godišta parica R, V i U od 1830. do 1968. nalaze se u NAS.

Župa je 1938. godine imala 1.503 stanovnika, a 2001. godine bilo ih je 469 (Donji Dolac 411, Putišići 58).

Crkve

1. Župna crkva Svetog Martina sagrađena je od klesanog domaćeg kamena 1898. godine i iste je godine posvećena. Duga je 25, široka 11,50 i visoka 10 metara. Sagrađena je za župnikovanja mještanina don Jakova Banića. Na lađu crkve nadovezuje se četvrtasto svetište u kojemu je smješten glavni mramorni oltar, koji je povezan sa zidovima svetišta mramornim dovratnicima i polukružnim nadvratnicima u obliku vrata koja vode u sakristiju, smještenu iza oltara. Na oltaru je svetohranište, izrađeno od višebojnog mramora, a sa strana su mramorni stupovi. U plitkoj polukružnoj oltarnoj niši nalazi se vrlo lijepi srebreni križ. Ispred oltara podignut je 1980. godine, za župnikovanja don Nedjeljka Kešine, kameni oltar prema puku i kameni ambon. Na južnom zidu crkvene lađe nalazi se mramorni oltar Srca Isusova s kipom, a na sjevernom je zidu lađe mramorni Gospin oltar s kipom Gospe od Ružarija. U niši lađe je kip sv. Martina, naslovnika crkve, a u drugoj je kip sv. Ante Padovanskoga. Pod crkve popločan je kvadratnim pločama od domaćeg kamena. Krov i cijela crkva temeljito su obnovljeni 1999. godine za župnikovanja don Tomislava Topčića. Glavna vrata na pročelju crkve imaju polukružni nadvratnik. Poviše vrata je veliki okrugli prozor-rozeta, a u zabatu pročelja je kamena bifora, koja služi za ventilaciju krovišta. Kameni vitki zvonik nalazi se usamljen zapadno od crkve. Zvonik je imitacija zvonika kod kapele Svetog Arnira u Splitu, a podignut je pored stare srušene crkve 1882. godine za župnikovanja don Jakova Banića. Zvonik je temeljito rekonstruiran za župnika Topčića 1996. godine. Crkveno dvorište ograđeno je kamenim zidom.  
Današnja je crkva podignuta malo dalje od starije, srušene crkve koja je bila sagrađena 1745. godine. Od te je crkve ostalo svetište, koje je poslije izgradnje današnje crkve pretvoreno u mrtvačnicu, koja i danas postoji. Prva župna crkva Sv. Martina spominje se u dokumentima iz 15. stoljeća. Kada je poljički knez Dujam Papalić 14. veljače 1482. godine prvi put obilazio poljička sela kaže da je bio u Donjem Polju kod sv. Martina. Prema tome današnja župna crkva Sv. Martina je treća po redu. 

2. Crkvica Svetog Roka nalazi se iznad puta na brežuljku koji se zove Sutiska. Iz temelja je sagrađena na mjestu stare crkvice godine 1762. O postojanju starije crkvice nema nikakve dvojbe jer je spominje prigodom vizitacije nadbiskup Antun kačić 1745. godine, kao i dokumenti iz druge polovice 17. stoljeća. Crkvica je sagrađena od klesanog četvrtastog kamena bez apside. Na vrhu pročelja je mali zvonik na preslicu za jedno zvono. Iznad vrata, po sredini pročelja, nalazi se kamena osmerokraka rozeta. Crkvica je pokrivena pločom, a pod je također popločan domaćim kamenom. S desne strane vrata nalazi se četvrtasti prozor. U crkvici je jedan oltarić sa slikom i kipom. Dimenzije crkvice su 6 X 5 metara.  

3. Crkvica Svetog Jure nalazi se u polju na Gorici (Latkovići). Svakako je sagrađena u 17. stoljeću jer je spominje navedena Topografija iz vremena nadbiskupa Cosmija oko 1700. godine. Po veličini odgovara crkvici Sv. Roka. Na pročelju ima kamenu rozetu sa šest krakova, a po dva četvrtasta prozorčića sa strane lađe ispod krova. Jedan veliki prozor s polukružnim završetkom u blizini oltara, naknadno je probijen. Zvonik je na preslicu za dva zvona. Nadbiskup Kačić 1745. godine spominje ovu crkvicu i kaže da je pregledao.  

4. Crkvica Male Gospe nalazi se u Rošcima. Uz vrata su dva prozorčića, a na sredini pročelja okrugli prozor. Na vrhu pročelja nalazi se preslica za jedno zvono. Ne zna se godina njezine gradnje. Čini se da je to moglo biti krajem 18. stoljeća, jer prije toga vremena o njoj nema spomena u vizitacijama splitskih nadbiskupa. Crkvica nema apside. U njoj je jedan oltar sagrađen od kamena, ali udaljen od zida da se oko njega može «obilaziti». Gospin kip nalazi se na naknadno postavljenom postolju na zidu. Crkvica je temeljito obnovljena za župnika Topčića 1998 godine.

5. Crkvica Bezgrešnog Začeća Marijina nalazi se u Braovićima ili Podkamenu. Iako se ne zna godina njezine gradnje, zna se da je sigurno postojala 1745. godine, kada je pohodio u ime nadbiskupa Kačića njegov supohoditelj, kanonik don Ivan Candido, kako se to navodi u izvješću nadbiskupove vizitacije iz te godine. Crkvica je malih dimenzija i bez apside. Na pročelju je šestokraka rozeta, a na vrhu pročelja preslica za jedno zvono. Svod je prelomljeni gotički. Oltarić je obična kamena menza. U crkvici je drveni Gospin kip. Crkvica je temeljito obnovljena za župnikovanja don Tomislava Topčića 1997. godine pod nadzorom Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Tom je prigodom uređen i crkveni okoliš i put do crkvice u dužini oko 800 metara.  

6. Crkvica Svetog Luke nalazi se u Osoju, a sagrađena je krajem 19. ili početkom 20. stoljeća na mjestu starije i srušene crkve, podignute polovicom 18. stoljeća. Crkvica je sagrađena od bijelog klesanog kamena. Pokrivena je kamenim pločama, a na vrhu pročelja je zvonik na preslicu za jedno zvono. Na zidovima lađe nalaze se po dva velika prozora sa završnim lukom. Iznad vrata nalazi se rasteretni luk, a poviše njega kamen s četverolisnim otvorom.  Crkveno dvorište ograđeno je suhozidom.

7. Kapelica Imena Isusova nalazi se u Banića kuli. To je privatna, polujavna kapelica s vratima na javni seoski put, a podigli su je svećenici Banići za svoje potrebe.

8. Kapelica Gospe Lurdske je usputna zavjetna kapelica na Titincima, podignuta je 1911. godine na raskršću potova prema Rošcima i Smajićima. Kapelica je sagrađena od lijepo klesanog kamena. U kapelici je Gospina slika i Gospin kip. U njoj se ne govori misa, jer u njoj nema oltara niti može ući svećenik, nego se na prvu nedjelju rujna postavi ispred nje improvizirani oltar i rekne misa kojoj prisustvuje velik broj vjernika. Kapelica je za župnika Topčića 2000. godine temeljito obnovljena i uređen njezin okoliš s kamenom ogradom i oltarom pred kapelicom. Tom je prigodom do kapelice dovedena električna struja.

Samostalno dušobrižništvo Putišići

Malo selo Putišići spominje se već u 15. stoljeću. Do 1848. godine Putišići su bili samostalna župa. Odlukom Pokrajinske austrijske vlade u Zadru br. 13661/2413 od 18. kolovoza 1848. selo je pripojenožupi Srijane-Dolac Gornji. To je ponovio i Organski dekret austrijske vlade iz 1849. godine, broj 76. Kasnije je radi lakšeg posluživanja selo došlo pod pastoralnu brigu župnika Donjega Doca. Te su se promjene ponovile više puta. Konačno su se mještani Putišića 1936. godine izborili za samostalno dušobrižništvo. Po tadašnjoj uredbi selo pripada pastoralnoj brizi župnika Donjega Doca, selo ima posebne matične knjige, uredovne spise i posebni pečat. Blagajničko poslovanje i brigu oko crkve vodi, pod nadzorom župnika, glavni crkovinar iz sela.

Crkva Svih Svetih nalazi se pored puta koji iz Donjega Doca vodi u Srijane. Sagrađena je krajem 17. stoljeća i posvećena na Duhove 1702. godine. Današnji je oblik crkva dobila 1796. godine. Tada joj je dodana četvrtasta apsida i podignuta je lađa. Već sljedeće godine na vrh pročelja postavljen je zvonik na preslicu za tri zvona. Poviše glavnih vrata nalazi se ploča s reljefom, a s nutarnje strane podignut je kor. U apsidi je glavni oltar od mramora sa svetohraništem i palom Svih Svetih.  Oltar je povezan s pobočnim zidovima apside mramornim dovratnicima i polukružnim nadvratnicima na kojima se nalaze slike Srca Isusova i Srca Marijina. Iza oltara je sakristija. Ispred glavnog oltara 1977. godine, za župnikovanja don Nedjeljka Kešine postavljen je jednostavni kameni oltar prema puku, te ambon i krstionica. U lađi crkve nalazi se pokrajni oltar Gospe od Zdravlja s Gospinim kipom. Crkva je obnovljena 1976. godine za župnika Kešine. Sljedeće su godine nabavljena i dva nova zvona, koja su veća od otvora na preslici pa su postavljena na željeznu konstrukciju ispred crkve. Crkva je s apsidom duga 14 i široka 7 metara.

Statistika

2015. godina

Krštenja	10
Prvopričesnici	6
Krizmanici	-
Ženidbe	1
Sprovodi	14

Lokacija