potres 2d

IBAN: HR29 2340 0091 1000 9261 5
Poziv na broj: HR00 29122020
Opis plaćanja: Za stradale u potresu

Skeniranjem koda možete uplatiti 50 kuna (ili iznos po svom izboru) na IBAN Caritasa SMN.

 

Župa Gospe od Zdravlja - Podstranapodstrana gospa od zdravlja

Adresa: Sv. Martin 73, 21312 Podstrana
Telefon: (021) 330-262

Facebook stranica župe: Župa Gospe od Zdravlja - Podstrana

Župnik: don Nikola Mikačić

 

Raspored sv. misa

Nedjeljom su svete mise u 8.30, 10.30 i 18.00 sati.
Od travnja do rujna večernja sv. misa je u 19.00 sati.

Radnim danom svete mise su u 18.00 sati.
Od srpnja do 1. rujna svete mise su u 8.00 sati.

Povijest

Župa Podstrana pripada primorskim ili donjim Poljicima. Na njezinom području prvi poznati stanovnici bili su Iliri, o kojima govore njihove gomile i gradina na Glavici u sklopu Primorske kose. I grčki kolonisti ostavili su ovdje svojih tragova, što potvrđuju nalazi njihovih vaza, koje su proizvodili u svojoj koloniji Issi na otoku Visu i grčki grob na zapadnoj strani Mutograsa. Najznačajnije rimsko naselje na ovom području bilo je Pituntium, kod današnje crkve Sv. Martina.  Kroz Podstranu vodila je primorska rimska cesta od Salone do Narone. U 7. stoljeću na područje Podstrane doselili su se Hrvati, koji su rano prihvatili kršćanstvo, o čemu svjedoči crkva Sv. Martina, koja se spominje već u prvoj polovici 9. stoljeća, kod koje je postojao i dvorac hrvatskog kneza Mislava (Sancti Martini curtis) u kojemu je potpisao mirovni ugovor s mletačkim duždom Petrom Tradonikom 839. godine. Nedaleko te crkve, na mjestu rimskog Pituntiuma, razvilo se hrvatsko naselje, koje se u 11. stoljeću spominje kao Bilaj. Bilo je i drugih srednjovjekovnih hrvatskih naselja, kao što su: Gornja Vas, Perun, vjerojatno naseljen prije pokrštenja, Gostan pod brdom Perunom, koji se prvi put spominje 1208. godine. Među starim naseljima najveće je bilo Podstrana, smještena podno južnih padina Vršine, koja je bila naseljena još u 10. stoljeću.  

Sve do polovice 20. stoljeća stanovništvo se većinom nalazilo u Gornjoj Podstrani, ispod brda. Tako je godine 1908. na Strožancu bilo samo 6 obitelji, a kod Sv. Martina 5. Godine 1912. na Strožancu je bilo 8 obitelji, kod Sv. Martina 15, a na Grljevcu 12. Pošto je u Drugom svjetskom ratu selo od talijanske vojske bilo popaljeno, a poslije rata nazirao se drugačiji način življenja, to je pridonijelo masovnom preseljenju naroda na morsku obalu. Tome je nešto kasnije doprinijela izgradnja turističke ceste i nagli razvoj turizma, pa je Gornja Podstrana ubrzo ostala napuštena. Nova naselja uz more sve više su se povećavala, ne samo od domaćeg stanbovništva nego i od doseljenika iz raznih mjesta. To je nužno dovelo i do premještanja župnog sjedišta ispod brda Vršine na morsku obalu.  

Kada je župa ustanovljena ne može se točno reći. Svakako je to bilo vrlo rano, kad se zna da su na području Podstrane već u 9. stoljeću postojale tri crkve: Sv. Martina, Sv. Jurja na Vršini i Gospe u Siti. U srednjem su vijeku te crkve bile ujedno i župne, pa su u 15. stoljeću na području Podstrane postojale tri župe. Najstarija je bila ona Sv. Martina, vjerojatno iz 11. stoljeća, a ostale dvije kao župe spominju se nešto kasnije. Poznato je da su se župe Sv. Martina i Sv. Jure ujedinile u jednu župu tijekom prve polovice 15. stoljeća, ne poslije 1448. godine. Župa Svete Marije ustanovljena je poslije 1444. godine, vjerojatno nakon ujedinjenja dviju prethodnih župa.  

Župa Podstrana bila je samostalna župa sve do 1849. godine, kada je Organskim dekretom, broj 6, iz navedene godine svedena na status izložene kapelanije, kako je to bio slučaj s mnogim tadašnjim župama. Takvo je stanje potrajalo sve do dolaska komunističke vlasti, koja Crkvu nije novčano pomagala niti se uplitala u crkvena pitanja. Podstrana je sa svim svojim naseljima bila jedna župa do 1995. godine, kada je u naselju Strožanac ustanovljena druga župa.

Župna kuća sagrađena je u Podstrani tek pred kraj 19. stoljeća. Prije toga župnici su bili mještani i stanovali su kod svoje rodbine ili u unajmljenim kućama, ukoliko su bili stranci, a od 1834. godine i u maloj bratimskoj kući s jednom sobom i predsobljem na katu, te kuhinjom i konobom u prizemlju. Župna kuća, uz državnu pomoć, sagrađena je 1893. godine. Tu je kuću 4. prosinca 1942. godine zapalila talijanska vojska, pa je župnik bio prisiljen stanovati u privatnim kućama do 1954. godine, kada je kuća bila djelomično obnovljena. Kuća je 1969. godine prodana, a dobiveni novac utrošen je za gradnju nove župne crkve i stana za župnika, koji je uklopljen u sjeverni i sjeveroistočni dio nove župne crkve.  

Matične knjige R od 1900. do 1946., tri sveska; V od 1919. do 1947. i U od 1940. do 1947. nalaze se u MJU Podstrana. Nepotpuna godišta parica R, V i U od 1820. do 1940. nalaze se u NAS. Prvi put matične knjige se spominju 1722. godine.  

Župa je 1938. godine imala 1350 stanovnika, a 2001. godine obje župe, Podstrana i Strožanac, 7.388. U župi samostan imaju redovnice Franjevke od Bezgrešne, sa sjedištem u Šibeniku. Gradnja samostana započela je 1982. godine i ubrzo je bio završen jedan dio. Cijeli samostan završen je 1990. godine.

Crkve

podstrana gospa od zdravlja1. Nova župna crkva Gospe od Zdravlja nalazi se na predjelu Šćadin, uz more, po sredini župe. Crkva je sagrađena prema nacrtu arh. Eugenije Hamzić iz Rima. Gradnja je započela 1967. godine za župnikovanja don Zdravka Čulića, a završena za župnikovanja don Ante Vrbatovića, te posvećena 13. listopada 1991. godine od nadbiskupa Ante Jurića. U dugom vremenskom rasponu gradnje sudjelovali su i župnici: don Jozo Jurić i don Ivan Banić, kao i prethodni župnici koji su pripremali teren: don Vinko Zulim i don Ljubo Mlikotić. Crkva je moderna betonska građevina obložena kamenom i osmerokutnog je oblika. Crkveni prostor, župni stan i dvorana za vjeronauk imaju 400 četvornih metara. Godine 1993., za župnikovanja don Ante Vrbatovića, podignut je ispred crkve zvonik sa satom. Zvonik je obložen kamenom, visok je 21 metar, a u njemu su tri zvona. U crkvi je samo jedan oltar, kamena menza prema puku i velika galerija na katu. Za župnikovanja don Petra Dukića 2003. godine kod crkve je kupljeno oko 2000 četvornih metara terena, koji je predviđen za izgradnju parkirališta.  

podstrana bezgresno zacece bdm2. Stara župna crkva Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije nalazi se u sredini starog sela Podstrane. Današnja crkva jednim svojim dijelom potječe iz 1777. godine, kada je stara crkva srušena i podignuta nova koja je s apsidom bila duga 21 i široka 8,30 metara. I ta je crkva tijekom vremena postala malena, pa je 1896. godine crkva povećana i dobila današnji oblik. U crkvi je 5 oltara od mramora i kamena. Veliki je oltar izrađen u baroknom stilu. Pokrajni oltari na južnoj strani lađe posvećeni su sv. Juri i Dušama u čistilištu, a na sjevernoj strani lađe su oltari Gospe od Ružarija i Gospe od Bezgrešnog Začeća. Na oltarima se nalaze slike, odnosno kipovi njihovih naslovnika. Krov je od kupe kanalice. Crkveni kor je izrađen u obliku potkove. Na bočnim zidovima po tri su prozora na luk. Na pročelju je kamena osmerokraka rozeta, a na vrhu pročelja preslica za tri zvona.

Prva crkva, koja je prethodila ovoj današnjoj i svim njezinim prethodnicama, bila je vrlo stara i pretpostavlja se da je ona postojala prije turske okupacije. Prvi put je dokumenti spominju 1625. godine, ali je sigurno da je postojala znatno prije toga vremena. Ona je početkom 18. stoljeća bila povećana, pa je nadbiskup Cupilli 1711. godine naziva «novom crkvom». Ona je 1777. posve srušena i ustupila mjesto novoj crkvi, prethodnici današnje.

podstrana sv martin3. Crkva Svetog Martina u današnjem obliku podignuta je 1882. godine, nakon što je iste godine bila srušena stara crkva. Prva crkva Sv. Martina, koja se nalazila nešto istočnije od današnje, prvi put se spominje za kneza Mislava 839. godine, što ne znači da nije sagrađena prije navedene godine. Ta se crkva spominje i u dokumentima 11., 12., 14. i 15. stoljeća. Ona se 1495. godine spominje kao župna crkva Podstrane, a 1499. godine kao jedna od župnih crkava Podstrane. Ta starohrvatska crkva je poslije tisuću godina postojanja 1882. godine srušena i malo zapadnije od nje sagrađena današnja crkva. Kip sv. Martina na konju prvi put se u novoj crkvi spominje 1899., a kip Gospe od Zdravlja 1934. godine. Ovaj je Gospin kip prenesen u današnju župnu crkvu, nakon njezine izgradnje. Sa zapadne strane crkve postavljena su brončana poprsja domaćih svećenika: don Petra Cara i don Mate Lukete.  

podstrana sv juraj vrsina4. Crkva Svetog Jurja na Vršini. To je starohrvatska crkva iz 9. ili 10. stoljeća. S apsidom je duga 11,25 i široka 3,30 metara. Crkva je sagrađena od kamenja sa susjedne ilirske gomile. Pokrivena je kamenim pločama, a preslica je srušena. S južne strane nalaze se dva uska prozorčića. Prvi put se neizravno spominje 1106. godine. U njoj se blagdan sv. Jure slavi 3. svibnja, kada se slavio prije reforme kalendara 1582. godine, što je također znak njezine starosti.  

podstrana sv ante5. Crkva Svetog Ante Padovanskoga nalazi se u Podstrani. Sagrađena je 1666. godine, kako je uklesano iznad južnih vrata. Današnja je crkva s dvije lađe, ali se na temelju dokumenata zaključuje da je prvotno imala samo jednu lađu. Crkva je prije 1748. godine pregrađena debelim zidom s dva velika otvora na luk i tako dobila dvije lađe. Taj nutarnji zid bio je potreban radi rasterećenja krova. Tako je stara crkva Sv. Roka s jednom lađom pretvorena u crkvu s dvije lađe, od kojih je jedna bila posvećena sv. Roku, a druga sv. Anti, pa se od tada u izvješćima navode kao spojene crkve. Radi toga odbacuje se mišljenje nekih pisaca koji navode da je današnja crkva Sv. Ante od početka bila dvostruka crkva. Poslije vizitacije nadbiskupa Garagnina 1767. godine te dotadašnje dvije spojene crkve redovito se zovu crkva Svetog Ante, kako se zove i danas. Crkva ima dva krova na dvije vode i pokrivena je pločom.U sjevernoj lađi je oltar sv. Ante, a u južnoj oltar sv. Roka. Zvonik na preslicu za tri zvona naknadno je sagrađen. Masivni zvonik sa završnom piramidom i otvorima na luk na katu za zvona nalazi se s južne strane crkve, a podignut je 1886. godine, naime te su godine nabavljena zvona, ili možda godinu ranije. Crkva je u tlocrtu nepravilni kvadrat, dužina pročelja je 11, sjevernog zida 9,60, južnog 8,85, a istočnog zida, odnosno začelja 10,95 metara.  

podstrana sv fabijan i sebastijan6. Crkva Svetog Fabijana i Sebastijana je podignuta na mjestu stare crkve, koja je bila sagrađena iz zavjeta navedenim svecima radi kuge koja je u Podstrani harala 1732. godine. Stara je crkva bila sagrađena tek 1762. godine i poslije je bila zapuštena, pa joj je prijetila opasnost od rušenja. Dozvolom crkvene vlasti crkva je srušena i na njezinom mjestu 1927. godine započela je gradnja današnje crkve, prema nacrtu tadašnjeg župnika don Vjekoslava Frue. Crkva je bila završena tek 1939. godine. U niši iza zidanog oltara nalazi se kip sv. Sebastijana, koji se prije nalazio u srušenoj staroj crkvi. Crkva je sagrađena od klesanog kvadratnog kamena. Na pročelju je kameni otvor u obliku križa, a na vrhu je zvonik na preslicu za jedno zvono. Crkva nema apside, a sa strana su po dva prozora na luk.

 

Statistika

2015. godina

 Krštenja 45
 Prvopričesnici 44
 Krizmanici 66
 Ženidbe 14
 Sprovodi 30