Raspored sv. misa

Nedjeljom
Sv. Luka - u 8.30 sati.
Sv. Ante - u 9.30 sati.
Kraljica Hrvata / Sv. Marko / sv. Mihovil - u 11.00 sati (naizmjence)

Radnim danom
Po dogovoru s vjernicima.

Povijest

Župa je smještena s južne strane Imotskog polja nasuprot Imotskom. Ime je dobila po brdu Babi koje se uzdiže iznad središnjeg dijela župe. To je, dakle, mjesto ispod brda Babe – Podbablje. Kraj je bio naseljen od starih Ilira, o čemu govore njihove gradine i gomile, kao i za vrijeme rimske vladavine u našim stranama, što potvrđuju razni pronađeni predmeti u predjelu Kamenmosta. Kršćanstvo se na ovom području proširilo u prvim stoljećima, o čemu govore ostaci starokršćanske bazilike u susjednim Zmijavcima, vjerojatno iz 6. stoljeća. Poslije dolaska Hrvata ovaj je kraj pripadao starohrvatskoj župi Imoti, koja je bila u sastavu Bijele Hrvatske. Kroz 11. i 12. stoljeće duhovno i vjersko žarište cijelog imotskog područja bio je benediktinski samostan na izvoru rijeke Vrljike. Tu su ulogu u 14. stoljeću preuzeli franjevci. Godine 1493. Imotski i cijela Krajina padaju u turske ruke i ostaju sve do 1717. godine. Za cijelo vrijeme turske vladavine narod su pastorizirali franjevci, najprije iz samostana na Vrljici, a u 17. stoljeću iz samostana na otočiću Prološkog blata. Poznato je da su se franjevci u drugoj polovici 16. stoljeća nastanili na Kamenmostu, gdje su imali svoju kuću i crkvicu. Nakon oslobođenja od Turaka 1717. godine dolazi do cijepanja dotadašnje prevelike župe Podbablje kojoj su pripadali Zmijavci i Poljica. Mirom u Požarevcu 1718. godine granica između Turske i Mletačke Republike prošla je preko Imotskog Polja. Tim međudržavnim razganičenjem Runović je odijeljen od Drinovaca u Hercegovini i pripojen je župi Podbablje. Godine 1747. biskup Stjepan Blašković od Podbablja odvaja Poljica s Krivodolom, a 1762. godine Runović sa Zmijavcima. Župom od početka upravljaju franjevci.

Župnici su do 1735. godine stanovali na Kamenmostu, a poslije toga u novoj župnoj kući u središtu župe. To je bila mala i nezdrava kućica, pa su župnici već od početka 20. stoljeća pokušavali graditi novu kuću. Država nije osiguravala sredstva, pa je ostalo samo na nužnim popravcima staroga zdanja. Tek je godine 1965., za župnikovanja fra Ivana Mirkovića, sagrađena nova kuća s vjeronaučnom dvoranom. Novčana sredstva osigurala je Provincija, a nacrt je izradio inž. Ante Barač. Kuća se nalazi kod crkve Svetoga Ante. Zbog pastoralnih potrebapored nje sagrađena je nova župna kuća i blagoslovljena 29. svibnja 1991. godine, u predvečerje blagdana Hrvatske državnosti.

Matične knjige R od 1749. do 1823.; 1825. do 1830.; 1830. do 1855., dva sveska, V od 1825. do 1857., dva sveska, V, U od 1736. do 1822., U od 1800. do 1855., tri sveska,  nalaze se u DAZ. Knjiga R od 1825. do 1864. nalazi se u DAS. Knjige R od 1864. do 1948., sedam svezaka; V od 1857. do 1949., tri sveska, U od 1855. do 1946., pet svezaka, nalaze se u MU Imotski. Nepotpuna godišta parica R, V i U od 1818. nalaze se u NAS.
U ovoj župi iseljavanje nije ostavilo pustoš kao u nekim drugim selima Imotske krajine radi plodne zemlje u kraškim docima i Imotskom polju.

Župa je 1986. godine počela izdavati list Most.

Godine 1938. u župi je bilo 3.750 stalnih stanovnika, a 2001. godine bilo ih je 3.226.

Crkve

1. Župna crkva Svetog Luke nalazi se pored glavne ceste na Kamenmostu. Čini se da je na tom mjestu bila crkva i prije dolaska Turaka. Crkva se prvi put u dokumentima spominje 1562. godine. Poznato je i to da su 1624. godine franjevci za nju tražili popravak od  sultana Murata IV. Ta je crkva bila duga 12 i široka 6 aršina. Obnovljena je i 1705. godine, kako stoji na ploči iznad glavnih vrata. Na crkvi su i danas vidljive dvije faze gradnje. Donji dio građen je od razbijenih stećaka, a gornji manjim klesanim kamenom. Današnji je oblik crkva dobila 1772. godine. Iznad vrata je šesterokraka rozeta, a nad pročeljem zvonik na preslicu sa dva zvona. Crkva je presvođena,a bila je pokrivena kamenom pločom, kako je to zapisao župnik fra Ivan Tonković 1891. godine, a imala je tri oltara: sv. Luke, Uznesenja Bl. Dj. Marije i sv. Ante. Već je u to vrijeme bila aktualna gradnja nove, veće crkve, ali se u tome nije uspjelo. Crkva je obnovljena 1971. godine, za župnikovanja fra Ivana Marunice.  

2. Crkva Svetog Ante nalazi se u Donjem Podbablju, u Drumu, u sredini prostrane župe. Već krajem 1898. godine pokrenuto je pitanje gradnje nove crkve jer je crkva Svetog Luke postala premalena za župu koja je u to vrijeme imala oko 2500 stanovnika, a osim toga nalazila se na samoj periferiji župe. To je izazvalo razdor među seljanima, pa je, zbog razdora i kasnijih ratova,  do izgradnje crkve trebalo čekati mnogo vremena. Gradnja je započela 1927. godine i do 1941. došlo se do krova.  Konačno je gradnja završena 1977. godine, za župnikovanja fra Petra Jankovića. Crkva se počela graditi kao crkva Svetog Ante, ali se od toga odustalo i prigodom njezine posvete 29. lipnja 1977. promijenjen je naslovnik i crkva je posvećena sv. Petru, apostolu. Kasnije se ponovno odustalo od tog naslova i vraćen je prvotni naslovnik sv. Ante. Crkva je lijepa neoromanička građevina s tri lađe. Nad pročeljem se diže lijepi kameni zvonik sa završnom piramidom. Kamen za zvonik upotrijebljen je od kapele Svetog Ante, koja je služila za svakodnevne potreba župnika, a 1966. godine je srušena, nakon što je bila pokrivena nova crkva Svetog Ante i u njoj se počeli održavati obredi. U svetištu crkve je veliki križ i tabernakul sa srebrenim vratima. Kod oltara je slika sv. Petra, rad Branka Lovrića iz Šibenika. U lađi se nalaze kipovi Bl. Dj. Marije i sv. Ante.   

3. Crkva Svetog Šimuna, apostola, u Gornjem Podbablju sagrađena je 1941. godine. Poslije Drugog svjetskog rata dobro je poslužila za održavanje vjeronauka. U crkvi su kipovi sv. Šimuna, sv. Mihovila i Gospin. U njoj se slavi misa svake druge nedjelje.

4. Crkva Svetog Marka nalazi se u Podbablju Gornjem. Sagrađena je od stanovnika okolnih zaselaka i posvećena na blagdan sv. Marka 25. travnja 1993. U crkvi su kipovi sv. Marka i Gospin.

5. Crkva Kraljice Hrvata nalazi se u Grubinama. Sagrađena je posredstvom fra Nedjeljka Šabića, dobročinstvom Amalie Bart i naroda sela Grubina, za župnikovanja fra Dinka Bošnjaka. Kamen temeljac blagoslovio je nadbiskup Jurić 25. travnja 1993. godine, prigodom posvete crkve Svetog Marka.

6. Usputne kapelice nalaze se na više mjesta na području župe. U Grubinama su kapelice: Bl. Dj. Marije u Vukovića, Sv. Ante u Jonjića, Sv. Ante na izlasku prema Drumu.

U Drumu su kapelice: Sv. Marka u Šušnjara, Sv. Ante kod crkve, Bl. Dj. Marije u Tolića, Bl. Dj. Marije dvije kapelice kroz Krnjevice, Sv. Prtra u Fratarskoj ogradi.

U Hršćevanima je kapelica Srca Isusova u Znaora. U Podbablju Gornjem: Sv. Ante u Ćapina, Gospina u zidu obiteljske kuće u Ćapina, Gospina u Botušu, Gospe od Zdravlja u Šućura i Gospina na starom putu povrh Šućura.

Statistika

2015. godina

Krštenja	26
Prvopričesnici	30
Krizmanici	38
Ženidbe	15
Sprovodi	47

Lokacija