Raspored sv. misa

ZIMSKI RASPORED (od 28. listopada do 1. travnja)

Nedjeljom
Stablina - u 9.30 sati;
Šarina Struga / Peračko Blato - svake druge nedjelje u 11.00 sati
Banja - u 14.00 (prigodno)

Radnim danom svete mise su u Stablini u 7.00 sati, a četvrtkom u 18.00 sati.

LJETNI RASPORED (od 1. travnja do 28. listopada)

Nedjeljom
Stablina - u 9.30 sati;
Banja (prigodno)

Radnim danom svete mise su u Stablini u 7.00 sati, a četvrtkom u 19.00 sati.

Povijest

O naseljenosti Pline od starih Ilira govore mnoge gomile koje su od njih ostale, a o srednjovjekovnoj naseljenosti Hrvata govore stećci koji se nalaze na nekoliko mjesta na području današnje župe. Najveća nekropola stećaka nalazi se na Grebinama, poviše Čeveljuše. Plina se prvi put u dokumentima spominje 1571. godine, dakle, za vrijeme turske okupacije. Za vrijeme turske vladavine u Plini se spominju tri turske kule. Jedna je bila kod stare župne kuće, po kojoj je lokalitet dobio ime Kod Kule, druga je bila u Vrbici, a treća kod zaselka Karamatići. Plina je ime jednoga sela i zajedničko ime za više obližnjih sela, među kojima se u 18. stoljeću spominju: Vidonja, Doljani (Nove Kuće), Vrbica, Crnoća na granici s Pasičinom, i sama Plina. Kasnije je nastalo još više zaselaka koji su dobili nazive po prezimenima stanovnika koji su u njima živjeli. Čini se da ime dolazi od glagola «poplinuti», koji u regionalnom govoru označava poplavu, poplavno područje.

Poslije Drugog svjetskog rata stanovništvo se iz starih sela uglavnom iseljavalo u tri smjera, i to prema neretvanskoj dolini, gdje su nastala naselja Banja i Šarića Struga, prema istočnom ulazu u Ploče, s naseljima Čeveljušom i Stablinom, te prema plodnoj dolini zapadno od Ploča, gdje se razvilo naselje Peračko Blato i Plina Jezero.

Tijekom 15. i veći dio 16. stoljeća ovaj su kraj pastorizirali franjevci iz samostana u Ljubuškom. Poslije razorenja toga samostana od strane Turaka 1563. godine, tu su brigu preuzeli franjevci iz Zaostroga. Područje Pline u to je vrijeme pripadalo velikoj župi Podjezerje.  Godine 1733. biskup Stjepan Blašković razdijelio je župu Podjezerje i ustanovio samostalnu župu Plinu, koja je u to vrijeme imala svega 25 obitelji. Ta se odluka tada nije ostvarila, jer samostan u Zaostrogu nije imao nijednog slobodnog svećenika kojim bi popunio osnovanu župu, a nije ga imao ni biskup Blašković. Pa je biskup bio prisiljen povući spomenuti dekret i 1747. godine izdati novi kojim je naredio osnivanje župe Plina, kojoj imaju pripasti i Struge, a Otrići župi Dusina. Ni ovoga puta nije došlo do konačnog rješenja toga pitanja. Stvar se konačno riješila 1765. godine, u smislu biskupskog dekreta iz 1733. godine. Plina je tada postala samostalna župa i dobila vlastitog župnika.   

Župna kuća u početku se nalazila u nekadašnjoj turskoj kuli, po kojoj se i predio na kojemu se nalazi župna kuća zove Kula ili Kod Kule. Kuća-kula preuređena je 1868. novcem Vjerozakonske zaklade i župljana. Za vrijeme Drugog svjetskog rata kuća je spaljena, pa je župnik od 1941. do 1943. godine stanovao u Šarić Struzi. Poslije rata župa je ostala bez župnika, jer je komunistički režim svim sredstvima odvraćao narod od vjere i svećenika, pa se svećenik neko vrijeme u župi nije smio ni pojaviti. Godine 1965. župnik-franjevac nastanio se u Stablini, predgrađu Ploča, gdje je sredstvima provincije podignuta nova kuća u koju se župnik uselio 1971. godine. Uz kuću je podignut župni pastoralni centar s crkvom Gospe Fatimske.  

Matične knjige R od 1825. do 1838.; V od 1825. do 1857. nalaze se u DAZ. Knjige R od 1838. do 1857.; 1883. do 1904.; 1904. do 1934.; 1934. do 1956.; 1921. do 1940., pet svezaka, i U od 1825. do 1889., dva sveska, nalaze se u ŽU. Nepotpuna godišta parica R, V i U od 1819. do 1931. nalaze se u NAS.

Župa je 1938. godine imala 1.250 duša, a 2001. godine bilo ih preko 2.500.

U župi je kuća redovnica družbe Kćeri milosrđa III. samostanskog reda sv. Franje, u neposrednoj blizini župnog pastoralnog centra. Sestre su se tu nastanile 1975. godine i od tada pomažu u župnom pastoralu, katehizaciji i vođenju crkvenog pjevanja.

Crkve

1. Župna crkva Velike Gospe na Obličevcu, sagrađena je vjerojatno nešto prije 1733. godine, kada se prvi put spominje u matičnim knjigama. U početku je naslovnik crkve bila Gospa od Blagovijesti, a kasnije je dobila naslov Velika Gospa. Crkva je duga 15 i široka 5 metara. Na pročelju je kameni otvor u obliku križa, a na vrhu pročelja zvonik na preslicu za jedno zvono. Na pobočnim zidovima lađe je po jedan prozor na luk. Četvrtasto svetište je presvođeno. U crkvi je Gospin kip. Kod crkve je groblje. Crkva je temeljito obnovljena za župnikovanja fra Joze Ćerleka 1995. godine. Nakon iseljenja naroda iz okolnih sela, crkva je ostala u pustom kraju.  

2. Nova župna crkva Gospe Fatimske nalazi se u Stablini. Započeo je graditi fra Mate Markota, a kriptu je završio fra Aleksandar Ribičić 1973. godine. Dimenzije kripte su 14 x 7 metara i ona je od 1973. pa do 1998. godine bila župna kapela. Iznad kripte podignuta je crkva za župnikovanja fra Frane Lace. Crkva ima 260 četvornih metara, a izrađena je prema nacrtu arh. Vinka Galića iz Mostara, a pod stručnim nadzorom inženjera Grge Radoša. Crkva je projektirana u obliku ptice u letu. Crkva ima betonski kor i podignuto svetište s oltarom prema puku. Do oltara je kip  Gospe Fatimske i sv. Ante Padovanskoga. Uz crkvu je betonski zvonik, obložen kamenom, s dva zvona, nabavljena u Insbrucku u Austriji. Veće zvono je teško 475, a manje 250 kg. Darovali su ih franjevci na pastoralnom radu u Njemačkoj: fra Petar Gulić i fra Marinko Vukman, a javni sat na zvoniku i mehanizam za električno zvonjenje darovao je fra Nedjeljko Norac Kevo. Crkva je izvana obložena bračkim kamenom, što su ga postavili brački majstori pod vodstvom inž. Grge Radoša. Unutrašnjost crkve osmislio je, uz suradnju liturgičara fra Marka Babića, inž. arh. Jozo Vidović. Kamene radove izveo je R. Carević iz Selaca na Braču sa svojim radnicima. Vitraje na pjevalištu i prozorima te mozaik kod krstionice izradio je  ak. slikar Jeronim Tišljar iz Zagreba. Velika ulazna vrata od bijelog hrasta i oraha s brončanim rukohvatima u obliku ribe izradio je, prema nacrtu inž. arh. J. Vidovića,  majstor Lamešić iz Zagreba, a financiralo ih je osam franjevaca, koji su 2000. godine slavili 35. godišnjicu misništva. Orgulje Prestige II s tri manuala nabavljene su 2002. godine u Italiji. Crkvu je posvetio 20. veljače 2000. godine nadbiskup Ante Jurić. Crkveni okoliš uređen je prema nacrtu spomenutog inž. Vidovića. U potpornom kamenom zidu nalazi se niša s kipom sv. Ivana Krstitelja ispod kojega je kamena česma. Navedeni  radovi su izvedeni pod vodstvom župnika fra Frane Lace  uz suradnju mnogih vjernika koji su dali besplatne dnevnice.

3. Crkva Svetog Ivana Krstitelja na Zavali spominje se u matičnim knjigama 1733. godine i može se zaključiti da je sagrađena nešto prije navedene godine. Godine 1779. bila je popravljena i povećana. Crkva je za župnikovanja fra Joze Ćerleka 1996. godine temeljito obnovljena. Na pročelju je otvor u obliku križa sv. Andrije. Crkva ima četvrtastu i presvođenu apsidu. U njoj je kip sv. Ivana Krstitelja. Duga je 15 i široka 5 metara. Oko crkve je groblje.

4. Kapela Svetog Paškala nalazi se kod stare župne kuće ili Kod Kule. Kapela je podignuta za župnikovanja fra Ante Rozića 1748. godine. Duga je 5 i široka 4,50 metara. Služila je za svakodnevne potrebe župnika.  

5. Grobljanska kapela podignuta je na groblju u Šarić Strugi, za župnikovanja fra Aleksandra Ribičića, sedamdesetih godina 20. stoljeća. Na vrhu pročelja je zvonik na preslicu za jedno zvono. Duga je 5 i široka 4,50 metara. Do danas nije dobila svoga posebnog naslovnika. Bogoslužje se u njoj održava prigodno.

6. Nova Gospina crkva u Šarić Strugi podignuta je za župnikovanja fra Frane Lace 2003. godine. To je betonska građevina sa zvonikom na preslicu, sagrađena s istočne strane groblja. Do polovice lipnja 2003. godine završeni su betonski radovi  na zidovima i betonskoj krovnoj ploči, te postavljeni aluminijski prozori i dvoja hrastova vrata. Sada predstoji nutarnje i  izvanjsko uređenje crkve. Nacrt je izradio dipl. inž. arh. Ante Barbir. Crkva je duga 16,35 i široka 8,50 metara. Izgradnjom ove crkve mjesto je dobilo vrlo lijepo vjersko obilježje. Još nije određen naslovnik. Vjerojatno će to biti Gospino Uznesenje, da se tako počasti staru župnu crkvu na Obličevcu.

7. Usputne kapelice nalaze se u Vrbici, Otunju (dvije), Gracima i Ostojićima.

 

Statistika

2015. godina

Krštenja	36
Prvopričesnici	18
Krizmanici	22
Ženidbe	16
Sprovodi	14

Lokacija