Raspored sv. misa

Nedjeljom: u 10.30 sati u župnoj crkvi.

Radnim danom
Ponedjeljkom i utorkom - u 8.00 sati u župnoj crkvi.
Četvrtkom, petkom i subotom - u 17.00 sati (zmi) ili u 19.00 sati (ljeti) u župnoj crkvi.

Povijest

Na području ove župe nalaze se mnogi tragovi iz pretpovijesnog razdoblja, kao što su gomile i gradine, a pronađen je i grob s brončanim ukrasima. Iz rimskog vremena pronađeni su kameni ostaci i novci. U vrijeme salonitanskog sabora 533. godine ovaj je kraj pripadao zagorskoj župi, koja je svoje sjedište vjerojatno imala u današnjem Zagvozdu. Ovaj je kraj u 12. stoljeću pripadao splitskoj nadbiskupiji. Prvi spomen stare hrvatske župe Radobilje, kojoj  su pripadala i naselja Katuni i Kreševo, nalazi se u ispravi od 3. travnja 1382. godine, kada je taj kraj dobila od bosanskog kralja Tvrtka velikaška obitelj Nenadića. Godine 1408. bosanski kralj Ostoja Radobilju s ostalim krajevima dariva braći Radivojevićima. Zanimljivo je spomenuti da se godine 1455. gradi tvrđava i most na Cetini jer se već u to vrijeme počela osjećati turska opasnost. Područje je došlo pod Turke prije 1495. godine  i pod turskom upravom ostaje nešto više od dva stoljeća. Zanimljivo je spomenuti da je 5. rujna 1572. godine biskup fra Nikola Ugrinović, rodom iz Poljica, u Radobiliji digao bunu protiv Turaka i priveo je pod mletačku vlast. To je oslobođenje bilo kratkog vijeka, jer su Mlečani 7. ožujka  1573. sklopili mir s Turcima po kojem su im prepustili sve krajeve koji su i prije toga bili pod njihovom vlašću. Kada je mirom u Srijemskim Karlovcima 1699. godine povučena nova granica između Turske i Mletačke Republike, Kreševo i Katuni i nadalje su ostali pod turskom vlašću. Godine 1711. župu je pohodio splitski nadbiskup Cupilli, koga su dočekali i turski predstavnici i vojnici iz radobiljske tvrđave. Župa je oslobođena od Turaka 1715. godine. Tada je u župi bilo oko 800 duša. Poslije toga stanovništvo se stalno povećavalo pa je prije Drugog svjetskog rata župa imala preko 3000 duša. Poslije Drugog svjetskog rata i ovu je župu zahvatio iseljenički val, koji je ljude odveo u razna mjesta domovine i inozemstva. U prošlosti su Katuni bili sjedište župnika za veliko okolno područje. Godine 1831. Katunima su pripadale sljedeće kapelanije: Blato, Nova Sela, Cista, Dobranje i Svib.

Župna kuća nalazi se kod župne crkve. To je kamena građevina sagrađena od lijepo klesanog kamena. Temeljito je obnovljena za župnikovanja don Većeslava Šupuka 1978. godine. 

Župne  matice R od 1736. do 1837., dva sveska; V od 1737. do 1838.; U od 1691. do 1857. nalaze se u NAS. Knjige R od 1851. do 1877.; V od 1858. do 1893.; U od 1825. do 1879., dva sveska, nalaze se u DAS. Knjiga V od 1825. do 1857. nalazi se u DAZ. Knjige R od 1877. do 1939., šest svezaka; V od 1893. do 1949., dva sveska; U od 1879. do 1948., četiri sveska, nalaze se u MJU Šestanovac. Stanje duša iz 1853. nalazi se u ŽU.

Godine 1966. u Šestanovcu su se nastanile redovnice Služavke Maloga Isusa, koje pomažu u vjeronaučnoj pouci i vođenju crkvenog pjevanja. 

Godine 1938. župa je imala 3.090 duša, a 2001. godine bilo ih je u Katunima 947, Kreševu 310 i Šestanovcu 527, svega 1.784.

Godine 2000. župnik Šupuk pokrenuo je izdavanje župnog lista Radobilja.

Crkve

1. Stara župna crkva Uznesenja Bl. Dj. Marije obnovljena je 1722. godine, kako piše nad glavnim vratima. Ne zna se kada je sagrađena prva crkva. Nadbiskup Cupilli u izvješću svoje vizitacije iz 1711. godine kaže da je crkva veoma stara. U temeljima crkve i oko nje vide se stećci, što govori o srednjovjekovnoj sakralnosti ovog lokaliteta. Crkva je obnovljena i 1740. godine, a 1745. nabavljeno je veliko zvono u Veneciji. Slikar Filip Naldi godine 1759. za crkvu je naslikao veliku sliku Posljednji sud, koja ima dosta sličnosti s Molinarijevom slikom u staroj franjevačkoj crkvi u Makarskoj. Godine 1760. crkva je produžena lijepo klesanim kamenom za 7 metara. Na pročelju je premješteni portal stare crkve, a iznad njega uklesana je 1780. godina. Lijepa kamena rozeta izrađena je na Braču. Na koru su ostavljeni mali prorezi, puškarnice za obranu. Nad pročeljem se diže lijepi zvonik na preslicu za tri zvona, koja su postavljena 1770. godine. Crkva je po cijeloj dužini presvođena gotičkim svodom. Lađa crkve odijeljena je od svetišta renesansnom pregradom. U početku je glavni oltar bio od drva, kojega je godine 1774. zamijenio mramorni oltar. Po želji naroda, godine 1789. nabavljeni su u Veneciji mramorni kipovi Bl. Dj. Marije i sv. Josipa. Narod je nabavio i pokrajne oltare Gospe od Ružarja i sv. Roka, rad domaćih majstora. Godine 1915. nabavljen je pokrajni oltar sv. Josipa. Crkva s apsidom je duga 25,50 i široka 7,50 metara. S gornje strane lađe učinjeno je proširenje široko 4,50 i duboko 3 metra.

2. Nova župna crkva Bl. Dj. Marije Posrednice svih milosti sagrađena je kod stare župne crkve. Već 1880. godine narod je izrazio želju za gradnjom nove župne crkve jer je stara bila premalena za potrebe tako velike župe. Do ostvarenja te želje prošlo je dosta vremena. Temeljni kamen blagoslovio je biskup Bonefačić 14. srpnja 1940. uz veliko narodno slavlje. Začetnik gradnje nove crkve bio je tadašnji župnik don Miroslav Vulić. Nacrt je izradio arh. Emil Ciciliani. Zidovi od kamena su bili podignuti oko dva metra visine i na tome je, uslijed ratnih i poratnih neprilika, gradnja stala. Zauzimanjem poznatog mještanina, mariologa svjetskog glasa dr. fra Karla Balića, 1965. godine dolazi do nastavljanja izgradnje. Skupština općine Omiš 27. rujna 1965. tadašnjem župniku don Vici Vukušiću izdala je dozvolu za lokaciju nove crkve. a 3. ožujka 1966. i građevnu dozvolu. Preinake u nacrtu izradio je inženjer Kuzma Gamulin. Ljeti je došlo do promjene župnika. Dana 1. prosinca iste godine novi, mladi župnik don Ante Vojnović nalijeva temelje skraćenog dijela crkve na početku prezbiterija i na proljeće sljedeće godine radovi se ubrzano nastavljaju. Već 1970. godine crkva je bila završena i posvećena. U postolje oltara uklesan je sljedeći natpis: «G. Isusu Kristu i Gospi Posrednici svih milosti ovaj oltar i crkvu podižu dobrotvori i vjerni župljani s drom Fra Karlom Balićem. Posvetu obavio splitski nadbiskup dr. Frane Franić. Katuni-Kreševo G. G. 1970. A. Vojnović žup. upravitelj.» Kameni dio zvonika podignut je za župnika Vojnovića, a nastavak je završen za župnika Većeslava Šupuka, te je 1979. godine, zajedno sa zvonima, zvonik bio blagoslovljen. Crkva je duga 35 i široka 18 metara. U prednjem dijelu crkve je atrij sa sporednim prostorijama i vjeronaučnom dvoranom. Tu je i kapela s Presvetim sakramentom, kao i grob fra Karla Balića, dobročinitelja. Na platou ispred crkve nalaze se dva vitka kamena stupa s kamenim kipovima Gospe i sv. Josipa. S lijeve strane platoa podignut je spomenik svim župljanima poginulim u Domovinskom ratu, a s desne strane spomenik je dr. Franje Tuđmana u poznatoj pozi na kninskoj tvrđavi nakon oslobođenja Knina 5. kolovoza 1995. godine. U prednjem dijelu crkvene lađe nalaze se na posebnim postoljima kipovi: Gospin i sv. Ante, a na zidu iza oltara tri su slike: Bezgrešnog Začeća, Gospa s Djetetom i dvojicom franjevaca mariologa, Duns Scot i Karlo Balić, te Golgota, ulje na platnu, rad ak. slikara B. Bulića.

Obnova i nadogradnja crkve je započela 2010. godine na inicijativu župnika don Šupuka. Nadbiskup Marin Barišić je 2012. godine posvetio oltar i blagoslovio novouređenu crkvu. Obnova 700 četvornih metara radobiljskog sakralnog zdanja obuhvatila je nadogradnju za dodatnih pet metara, izgradnju novog 30 metara visokog kampanela te potpuno novog krova u obliku raspela. U samoj crkvi su postavljena 24 vitraja križnog puta i nekolicina s motivima izživota Djevice Marije. Ono što crkvi daje posebno značenje jest zasigurno više od stotinu četvornih metara veliki mozaik s biblijskim motivima Marijina posredništva, autora Josipa Botterija Dinija, koji krasi zid iza glavnog oltara. Također je ugrađeno četverodijelno podno grijanje i novi granitni pod. Nedaleko od crkve na brdu Gradini uređene su postaje križnog puta koje vode do velikog križa.

 

3. Crkva Svetog Ivana Krstitelja i Svete Obitelji na Prpuši sagrađena je u obliku tobogana velikim nastojanjem župnika don Većeslava Šupuka. Građena je od armiranog betona, a pokrivena je kupom. Od pročelja prema svetištu prostor se suzuje. Između lađe i svetišta nalaze se uski prozori u obliku križa. Crkvu je blagoslovio 30. prosinca 1984. godine nadbiskup Franić. Ukupna površina crkve je 120 četvornih metara. U crkvi je slika Svete Obitelji, rad domaćeg slikara Krivića, i kip sv. Ivana, rad  Kažimira Hraste. Crkva je sagrađena za zaselke Vukušiće i Merćepe.

4. Crkva Svetog Roka nalazi se u Kreševu, koje je organskim dekretom 1849. godine sjedinjeno s Katunima kao kapelanija. Crkva s četvrtastom apsidom sagrađena je nepravilno klesanim kamenom i bila je pokrivena pločom. Nad pročeljem je zvonik na preslicu za tri zvona, mješavina kamena i betona. Prema tragovima na zidu, vidljivo je da je crkva u prošlosti bila podizana. Godine 1991. župnik Šupuk crkvu je proširio i povećao. Povećanje je dugo 5 i široko 7 metara. Sada je ukupna dužina crkve 14,50 metara, dok je širina stare crkvice bila 5,50 metara. Crkveno dvorište ograđeno je betonskim blokovima.

5. Kapelica Gospe Fatimske u kući redovnica Služavki Maloga Isusa na Šestanovcu. Zalaganjem župnika don Vice Vukušića sestre su 1966. godine došle u župu  i u prizemlju kuće, koju je Splitsko-makarska biskupija kupila i njima darovala, otvorile svoju kapelicu, koja je dobro došla svim vjernicima Šestanovca jer su se u njoj redovito održavale svete mise, a služila je i za održavanje vjeronauka za vrijeme komunističke vladavine. Kapelica ima stotinjak četvornih metara.

 

Statistika

Statistički podaci o župi

Godina	2015.	2016.	2017.
Krštenja	17	12
Prvopričesnici	11	10
Krizmanici	-	11
Ženidbe	6	9
Sprovodi	46	32

Lokacija