Župa sv. Stjepana prvom. - Slivno Ravnoslivno ravno sv stjepan

Adresa: A. Stepinca 102, Vlaka, 20355 Opuzen
Telefon: (020) 671-299

Župnik: don Mario Mihanović

 

Raspored sv. misa

ZIMSKI RASPORED (nedjeljom - od rujna do lipnja)

Klek - u 8.00 sati (3., 4., i 5. nedjelja u mjesecu)
Vlaka - u 9.30 sati (svake nedjelje osim druge u mjesecu);
Slivno-Ravno - u 10.00 sati (druge nedjelje u mjesecu - jedina misa u župi);
Blace - u 11.00 sati (svake nedjelje osim druge u mjesecu);
Raba - u 12.30 sati (prva nedjelja u mjesecu).

LJETNI RASPORED (nedjeljom - kroz srpanj i kolovoz)

Raba - u 8.00 sati (prva nedjelja u mjesecu);
Vlaka - u 9.30 sati (svake nedjelje osim druge u mjesecu);
Slivno-Ravno - u 10.00 sati (druge nedjelje u mjesecu);
Blace - u 11.00 sati (svake nedjelje osim druge u mjesecu);
Klek - u 19.00 sati (svake nedjelje);

Radnim danom svete mise su po dogovoru.

Povijest

Župa Slivno Ravno zauzima veliki prostor od granice s Hercegovinom kod Neuma pa do delte rijeke Neretve. Poluotok na kojemu je župa smještena dijeli neretvanske močvare od mora. Nekada je narod stanovao u brdskim naseljima, a u 20. stoljeću počeo se spuštati u dva smjera, prema moru i prema neretvanskoj dolini. Posebice je migracija stanovništva bila velika poslije Drugog svjetskog rata, pa su u tom razdoblju brdska naselja gotovo posve opustjela i naglo se razvijala nova, uz more i Malu Neretvu.

Na ovom prostoru ljudi su stanovali od davnine. Po brdima se i danas mogu vidjeti ilirske gomile i gradine. Iz vremena rimske vladavine pronađeni su u Lovorju ostaci njihova naselja, grobovi s nadgrobnim spomenicima i drugi predmeti. Neki pretpostavljaju da je u Lovorju mogla biti rimska utvrda i naselje Laureatae. Poslije dolaska Hrvata ovaj je kraj pripadao zahumskoj kneževini sa sjedištem u Stonu. Prvi spomen «Slivna u Neretvi» u povijesnim dokumentima susrećemo 1358. godine. Da je područje Slivna u kasnom srednjem vijeku bilo vrlo dobro naseljeno možemo zaključiti po mnogim stećcima koji su pronađeni na nekoliko lokaliteta. Velika nekropola stećaka pronađena je iznad zaselka Provići, gdje je u drugoj polovici 19. stoljeća bilo 98 stećaka, s ukrasima i bez ukrasa. Godine 1392. spominje se i luka Lovorika (Lovorje). Već u 14. stoljeću spominje se i Klek, kao trgovište soli, te otočić Osinj s utvrdom, pred ušćem Neretve. Slivno je već poslije 1490. godine došlo pod tursku vlast i poviše Kleka podigli utvrdu Kulinu. Slivno je oslobođeno od Turaka 1689. godine, zauzećem njihova jakog uporišta Kuline, koju su Mlečani još bolje utvrdili, jer im je služila za napadaje prema turskom području u Popovu polju. Godine 1691. Kulina je dobila novo ime Smrdan, jer je te godine mletačka vojska pod zapovjedništvom Vule Nonkovića porazila veliku tursku vojsku i zbog mnogih leševa turskih vojnika i konjskih strvina, koji su nesnosno smrdjeli, Kulina je dobila to ime. 

Današnje stanovništvo u Slivnu Ravnom potječe od doseljenika iz susjedne Hercegovine, koji su na ovo područje doselili u dva navrata. Prvi doseljenički val došao je već 1686. godine i narod se najprije nastanio na području Opuzena, a nakon oslobođenja Slivna nastanio se po slivanjskim selima. Drugi doseljenici su stigli za vrijeme Malog rata (1714.-1718.).  

Župa je u Slivnu Ravnom osnovana odmah nakon oslobođenja od Turaka 1689. godine. S narodom su se doselili i njegovi svećenici, koji su nastavili pastoralni rad u novoj sredini. Prvi župnik u Slivnu bio je don Petar Dragobratović. Pod župu su sve do 1720. godine još pripadala sela u Zažablju Vidonje i Dobranje. Sve do 14. stoljeća ovaj je kraj pripadao stonskoj biskupiji. Od 14. stoljeća dolazi u sastav trebinjske biskupije i ostaje do oslobođenja od Turaka, kada dolazi u sastav makarske biskupije.

Od vremena osnivanja župe pa do sredine 19. stoljeća župnici su stanovali u tvrđavi Smrdan ili u Gradu. Godine 1857. sagrađena je župna kuća kod župne crkve Sv. Stjepana i groblja u koju se župnik uselio 1860. godine. Godine 1966. župnik je napustio staru kuću i nastanio se na Vlaki, gdje je nešto prije kupljena prizemna kuća za župnu kapelu, a iznad nje je podignut kat za stan župnika. Ta je župna kapela sa župnim stanom srušena 1989. godine, a župnik don Ljubo Pavić se uselio u nove župne prostorije u prizemlju nove župne crkve. Stara župna kuća u Slivnu, za župnika don Senka Antunovića, počela se 2003. godine obnavljati i uređivati za mrtvačnicu.

Matična knjiga R od 1825. do 1853. nalazi se u DAZ. Knjige R od 1853. do 1946., šest svezaka; V od 1908. 1949.; U od 1919. do 1947., dva sveska, nalaze se u MJU Opuzen. Nepotpuna godišta parica od 1823. do 1931. nalaze se u NAS. Stanje duša iz 1892. nalazi se u ŽU, kao i Kronika župe od 1893.

Župa je 1938. godine imala 1.978 duša, a 2001. godine bilo ih je prema izvješću župnika oko 1.800.

Crkve

slivno ravno sv stjepan1. Župna crkva Svetog Stjepana Prvomučenika na Slivnu počela se graditi 1896. godine. Već je bila pokrivena 1900. godine, a posvećena je 1904. godine od dubrovačkog biskupa Marčelića. Crkva je podignuta od klesanog četvrtastog kamena. Dužina lađe iznosi 17,5, a širina 10, te dužina svetišta 5 i širina 7,5 metara. Nad glavnim vratima je trokutni timpan s kamenim križem, a po sredini pročelja kamena ploča s natpisom. Pročelje je odijeljeno od zabata istaknutim kornižom, a na sredini zabata je luneta. Na vrhu pročelja je preslica za tri zvona. Glavni oltar posvećen je sv. Stjepanu, prvomučeniku, a izradio ga je klesar Pavao Bilinić iz Splita 1901. godine od kararskog mramora, prema nacrtu Emila Vecchiettija. Oltar impozantno djeluje, što su i sami mještani istaknuli u natpisu na pročelju crkve na kojemu piše da je crkva «velebnim mramornim oltarom ukrašena». Pokrajni drveni oltar Bezgrešnog Začeća i sv. Ćirila i Metoda nabavljen je u Tirolu i blagoslovljen 1906. godine. Crkva je obnovljena 1982. godine, za župnikovanja don Ljube Pavića, i tada je napravljen betonski izlaz za zvonik. Crkva 2004. godine slavi 100. obljetnicu posvete i za tu prigodu župnik Antunović vrši njezinu obnovu.

Kada je crkva 1904. godine bila podignuta, tada je stara crkva bila srušena. Od stare je crkve ostalo svetište, koje je iste godine bilo preuređeno za mrtvačnicu. Taj ostatak bivše crkve, koja je bila sagrađena u 14. ili 15. stoljeću, postoji i danas i on ima svoju povijesnu vrijednost i ne bi se smio uništiti. 

slivno ravno raba sv ante2. Filijalna crkva Svetog Ante Padovanskog na Rabi sagrađena je oko 1700. godine od novodoseljenika. Crkva je duga 10 i široka 5 metara. Današnji kip sv. Ante postavljen je u crkvu 1903. godine. U crkvi je 1914. godine bio postavljen oltar s kipom sv. Josipa, koji je1977. godine uklonjen, zbog skučenosti prostora. Godine 1925. uklonjen je zvonik na preslicu za tri zvona i sagrađen  današnji betonski zvonik, koji se nije skladno uklopio u kamenu građevinu. Ispod zvonika su vrata, a sa strana dva neodgovarajuća prozora u obliku pačetvorine. Crkvu je iznutra obnovio župnik don Ivan Vrdoljak i nabavio nove klupe. 

slivno ravno blace sv ivan krstitelj3. Filijalna crkva Svetog Ivana Krstitelja sagrađena je između Blaca i Vala, uz morsku obalu, 1911. godine. Duga je 18,5 i široka 8 metara. Na vrhu pročelja je zvonik na preslicu za tri zvona. Zbog opasnosti od rušenja, zvonik na preslicu je 1968. godine uklonjen i napravljen novi za tri zvona. Budući da se crkva nalazi uz more, veoma je izložena posolici, pa je više puta bila obnavljana. Već smo spomenuli da je zvonik zamijenjen novim za župnika don Mate Kaleba, župnik don Ivan Matković na krov je postavio betonsku ploču i ugradio betonski kor. Drveni oltar, tirolski rad, obnovljen je za župnika Vrdoljaka.

slivno ravno klek sv petar i pavao4. Filijalna crkva Svetog Petra i Pavla u Kleku. Nova crkva ima dimanzije  22,95 x 12,65 metara. Postavljena je u smjeru istok-zapad. Glavni ulaz u crkvu je na zapadnoj strani. Crkva ima kor i sakristiju i jednostavne je prostorne i funkcionalne organizacije, kako kaže dip. Inž. arh. Marija Glavinić. Izvana će biti obložena kamenom u kombinaciji s bijelom žbukom. Kako smo već spomenuli nova crkva gradi se na bivšoj kapeli, koja je za vrijeme komunističke vladavine odigrala važnu ulogu u vjerskom životu ovog dijela župe. Naime, nakon izgradnje jadranske turističke ceste 1965. godine u Kleku se sve više razvijalo novo turističko naselje. Budući da vlast nije dozvoljavala gradnju crkve, tadašnji župnik don Mate Kaleb, u dogovoru s biskupom Franićem, odlučio je podignuti obiteljsku kuću preko vlasnice zemljišta Matije Prović pok Mije, koju je nakon izgradnje vlasnica poklonila župi i u njoj je uređena kapela, koja je 1968. blagoslovljena. U kapeli je jednostavni oltar prema puku i kip sv. Petra, rad ak. kipara Viktora Konjediča iz Kranja. Kapela je bila duga 10 i široka 6 metara.

slivno ravno vlaka gospa od zdravlja5. Filijalna crkva Gospe od Zdravlja podignuta je u novom naselju Vlaki 1990. godine, za župnikovanja don Ljube Pavića, prema nacrtu arhitektice Josipe Šponar Muth, a arh. Marina Hren izradila je interijer crkve. Gradnja je započela 1983. godine i već je 1. srpnja 1990. crkva bila posvećena od nadbiskupa iz Paderborna Johannesa Joachima Degenhardta, koji je preko svoga svećenika don Paula Kaisera bio najveći dobrotvor crkve. Građevina ima oblik kružnog isječka. U prizemlju je župni ured i stan za župnika i njegova pomoćnika, te dvorane i druge pastoralne prostorije. Prizemlje ovog pastoralnog centra ima 600 četvornih metara površine, a sama crkva iznad prizemlja 430 četvornih metara. Crkva je do sada bez zvonika.

Prije izgradnje ove crkve postojala je župna kapela Gospe od Zdravlja. To je bila prizemna kuća, koja je kupljena 1963. godine, za župnikovanja don Jure Naranče, i preuređena u župnu kapelu, za doseljenike koji su napustili svoja brdska sela i nastanili se na okolnom području uz Malu Neretvu. Godine 1966. nad kapelom je župni Naranča nadogradio kat i uredio župni stan. Sve je to 1989. godine srušeno, da bi se oslobodio prostor za novu crkvu. 

6. Crkva Svetog Ivana Krstitelja na otočiću Osinju. Crkva je duga 9,5 i široka 5,7 metara. Ima presvođeni, gotički svod. Iznad vrata nalazi se udubljena luneta, a okrugli kameni prozor i preslica za jedno zvono postavljeni su u novije vrijeme. Nije poznata godina gradnje ove crkvice. Pretpostavlja se da potječe iz 13. ili 14. stoljeća. Godine 1969. od Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu crkva je zaštićena kao spomenik kulture. Na temelju pronađenih arheoloških nalaza, zaključuje se da je današnja crkva sagrađena na mjestu starokršćanske crkve iz 5. ili 6. stoljeća. Vjerojatno se tu u srednjem vijeku nalazio benediktisnki samostan, koji su benediktinci napustili i u njemu se nastanili franjevci oko 1563. godine, nakon što su Turci srušili njihov samostan u Ljubuškom. Svakako. Ova se crkva spominje 1574. godine. Franjevci su napustili samostan i crkvu krajem 16. stoljeća, kada su Turci ubili gvardijana fra Petra Grupkovića. Poslije oslobođenja od Turaka mletačka je vlast crkvu predala obitelji Nonković, koja je u njoj napravila obiteljsku grobnicu u kojoj je 1734. pokopan Vule Nonković. Poslije izgradnje crkve Sv. Ivana Krstitelja u Blacama, ova je crkva prepuštena zubu vremena. Godine 1978. vlasnik crkve Jakov Nonković, potomak poznatih i zaslužnih Nonkovića, crkvu je predao Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja u Splitu. Poslije toga popravljena je zauzimanjem župnika iz Stabline fra Petra Sikavice. Da bi se izbjegli bilo kakvi nesporazumi između Provincije i Nadbiskupije postignut  je sporazum, kojim se pravo upravljanja crkvom prepušta župniku Slivna Ravnog, na čijemu se teritoriju crkva nalazi. U crkvi se slavi misa na posljednju nedjelju mjeseca kolovoza.

slivno ravno grad uznesenje bdm7. Crkva Velike Gospe na Gradu sagrađena je početkom 18. stoljeća, poslije oslobođenja od Turaka. Duga je 11 i široka 5 metara. U starijim se dokumentima spominje kao crkva Sv. Roka, pa poslije toga pod jednim i drugim naslovom, da bi konačno prevladao naziv crkva Velike Gospe. Čini se da je više puta bila povećavana. Posljednji put to je bilo 1927. godine. Na pobočnim zidovima su po dva prozora na luk, na sredini pročelja kameni prozorčić u obliku križa, a na vrhu pročelja zvonik na preslicu za tri zvona. Na oltaru, koji je 1907. godine nabavljen u Tirolu nalazi se Gospina slika bizantinskog stila, koja se od davnine veoma štuje, kojoj na blagdan Velike Gospe hodočaste mnogi bosonogi vjernici.Tu je sliku makarski biskup Fabijan Blašković 1779. godine nazvao čudotvornom. Godine 2002., za župnika Antunovića, slika je u Splitu stručno restaurirana. U crkvi se slavi misa na Veliku Gospu i na sv. Roka. Obnova crkve, koju je započeo bivši župnik Vrdoljak, još nije završena. U crkvi su kipovi: sv. Nikole, sv. Roka i Gospin.

slivno ravno sv liberan jasterbova glavica8. Crkva Svetog Liberana na Jastrebovoj glavici. Sagrađena je 1858. godine kao zavjetna kapela, nakon što se prethodne godine u Slivnu pojavila kolera. Kip sv. Liberana nabavljen je u Veroni u Italiji i neko se vrijeme nalazio u župnoj crkvi iz koje je 1860. godine prenesen u novosagrađenu kapelu. Godine 1908. prva je kapela srušena i na njezinom je mjestu sagrađena današnja crkva, duga 10 i široka 7 metara. Na vrhu pročelja u početku se nalazi mali zvonik na preslicu za jedno zvono. Zvono i mramorni oltar preneseni su iz srušene stare župne crkve Sv. Stjepana. U ratu je bila oštećena, pa je popravljena za župnikovanja don Josipa Bebića 1955. godine. Tada je postavljen na crkvu novi zvonik na preslicu za tri zvona, koji se do 1925. godine nalazio na crkvi Sv. Ante na Rabi. Za župnikovanja don Ljube Pavića, crkva je 1982. godine obnovljena i na krov je postavljena betonska ploča. Župnik don Senko Antunović crkvu je iznutra i izvana obnovio 2003. godine. Nabavljen je novi oltar i nove klupe, te restauriran kip sv. Liberana i kipovi dvaju velikih anđela. Nabavljen je i novi kip sv. Antuna Pustinjaka. Osim župljana, novčanu pomoć dali su i iseljenici iz Australije. Blagoslov obnovljene crkve obavio je na blagdan sv. Liberana 2003. godine hvarski biskup Slobodan Štambuk. U crkvi se misa slavi na blagdan sv. Liberana 23. srpnja, sv. Antuna Pustinjaka 17. siječnja i sv. Anđela Čuvara 2. listopada.

slivno ravno kremena sv vlaho9. Kapela Svetog Vlaha (Blaža) na Kremeni je obiteljska kapela koju je sagradio Mate Bjeliš poslije Prvog svjetskog rata. Duga je 3,5 i široka 2,5 metra. Na vrhu pročelja je zvonik na preslicu za tri zvona. U njoj se misa slavi na Svečev blagdan, 3. veljače.  

10. Kapela Svetog Alojzija na Zavali sagrađena je od stanovnika Zavale poslije Prvog svjetskog rata. Duga je 4 i široka 3 metra. Na vrhu pročelja je zvonik na preslicu za jedno zvono. Poslije Drugog svjetskog rata komunistički slugani razbili su kip sv. Alojzija.  

slivno ravno klek sv nikola11. Bivša kapelica Svetog Nikole u Kleku sagrađena je početkom 18. stoljeća od obitelji Nonković, koja je do kapelice imala svoj utvrđeni ljetnikovac. U njoj se održavalo bogoslužje do polovice 19. stoljeća. Godine 1858. u njoj je bilo zabranjeno bogoslužje radi njezine trošnosti, a i oltarna je ploča bila prenesena u crkvu Sv. Liberana. Ženidbenim vezama kapela je promijenila više gospodara i danas služi za kuhinju i spremu.  

12. Usputne kapelice uglavnom se nalaze u starim naseljima. Podigle su ih pojedine obitelji iz pobožnosti prema pojedinim svecima. Ima ih osam. To su: 1. Kapelica Gospe od Karmela u Glavicama, Sagrađena je oko 1860. godine. 2. Kapelica Svetog Vicenca i Gospe od Karmela na Stolovima, sagrađena je 1863. godine. 3. Kapelica Gospe od Zdravlja na Ublinama, sagrađena je 1941. godine. 4. Kapelica Gospe od Zdravlja na Šumanovu guvnu, između Grada i Zavale, sagrađena je poslije Prvog svjetskog rata. 5. Gospina kapelica u Rosnom Dolu. 6. Gospina kapelica u  Moračnom Dolu, sagrađena je poslije Prvog svjetskog rata. 7. Kapelica Gospe Sinjske na Rabi, sagrađena je 1980. godine. 8. Kapelica na otočiću, između Osinja i Magarička u Blacama, sagrađena je 1980. godine.

Statistika

2015. godina

 Krštenja 20
 Prvopričesnici 18
 Krizmanici 18
 Ženidbe 7
 Sprovodi 23