Župa sv. Jurja m. - Desne
Adresa župnog ureda u Rogotinu: A. Rončevića 7, 20343 Rogotin
Telefon: (020) 693-741
Župnik: don Dalibor Milina
Povijest
Područje Desana bilo je naseljeno od prapovijesti do danas. O tomu govore stare gomile, koje su rasijane po cijelom kraju. Čak su i iz rimskog vremena pronađeni neki ulomci s latinskim natpisom, a na otočiću Goljaku pronađeni su ostaci rimskih opeka. U jezeru Modro oko sve do kraja 19. stoljeća mogli su se i prostim oko vidjeti ostaci starih zidina.
Desne su dobile ime po srednjovjekovnoj tvrđavi, koja se zvala Desna. Ta se tvrđava prvi put izričito spominje 1361. godine, a poslije toga više puta, kako u 14. tako i u 15. stoljeću. Dana 3. svibnja 1412. godine navodi se Desna na području Neretve («in Desna teritorii Narenti»). Područje desanskih rukavaca i jezera bilo je vrlo prikladno za zaklon gusara na koje su se više puta žalili dubrovački trgovci. Čini se da je u desanskoj tvrđavi bio zapovjednik s vojnom posadom. Da su Desne bile naseljene u srednjem vijeku govore i ostaci stećaka na više lokaliteta desanskog područja, a najviše ih je bilo kod župne crkve, u koju su neki bili ugrađeni. U svim srednjovjekovnim dokumentima ime se navodi u jednini Desna. Ime mjesta u množini novijeg je datuma.
Područje Desana u 16. stoljeću pripadalo je župi Podjezerje. Do 1563. župu su pastorizirali franjevci iz Ljubuškog, a poslije te godine u kojoj su Turci srušili ljubuški samostan duhovnu pastvu preuzeli su franjevci iz Zaostroga. Krajem 17. i početkom 18. stoljeća u Desnama je stanovao župnik za sva sela ondašnje Pline, pa do Vida i Borovaca. Godine 1720. Desne dolaze u sastav župe Vid sa sjedištem u Borovcima, a od 1735. godine, zajedno s Rujnicom, pripadaju novoosnovanoj župi Borovci.
Odlukom makarskog biskupa Stjepana Blaškovića 1760. godine Desne s Rujnicom postaju posebna župa, a župnik je stanovao na Rujnici, gdje se zadržao sve do 1863. godine, kada se nastanio u novosagrađenoj kući na Bagaloviću, pa se od tada i župa počinje zvati Desne-Bagalović. Desanci su stalno negodovali što nemaju svoga župnika i samostalnu župu. U tome su i uspjeli 1921. godine, kada je Ministarstvo vjera u Beogradu 5. kolovoza iste godine, odobrilo odcjepljenje Desana od Bagalovića i osnivanje samostalne župe Desne i samostalne župe Bagalović.
Župna kuća u Desnama sagrađena je za župnikovanja don Marina Škarice (1964.-1969.) s gornje strane seoske ceste, zapadno od župne crkve. Stara župna kuća nalazila se u gornjem dijelu sela i do nje je vodila samo pješačka staza, a bila je sagrađena nakon osamostaljenja župe.
Matične knjige R od 1825. do 1857., dva sveska, te knjige V od 1825. do 1857., dva sveska, i knjiga U od 1825. do 1861. nalaze se u DAZ. Knjiga R od 1851. do 1865., za Desne, Rujnicu i Bagalović, nalazi se u DAS. Knjige R od 1817. do 1851., te od 1860. do1864. i 1869. do 1912., za Bagalović i Desne, nalaze se u NAS. U istom arhivu nalaze se i knjige R od 1913. do 1931. i 1934., za Desne. U ŽU nalazi se Kronika župe od 1911. godine.
Župa Desne 1938. godine je imala 790 duša, a 2001. godine bilo ih je 125.
Crkve
1. Župna crkva Svetog Jurja sagrađena je nakon oslobođenja od Turaka, na kraju 17. ili na samom početku 18. stoljeća. Crkva je bila nedovoljna za ondašnje vjernike, pa je makarski biskup Fabijan Blašković 1779. godine izdao naredbu da se podigne kapela (svetište) «široka i visoka koliko i crkva ista». Budući da se ta naredba nije izvršila, a crkva sve više propadala i postala opasna za okupljanje naroda, godine 1837. u crkvi je bilo zabranjeno obavljanje bogoštovlja dok se ne popravi. Popravak i povećanje crkve uslijedilo je 1845. godine i tada je crkva dobila današnje dimenzije. Crkva sa svetištem duga je 16,50 i široka 8 metara. Poslije Prvog svjetskog rata podignuta je zvonik na betonskim stupovima. U crkvi su bila tri oltara, glavni u svetištu i dva drvena pokrajna, Gospin i sv. Jure, koji su se do 1963. godine nalazili na sredini pobočnih zidova. Navedene godine župnik don Marko Stanić premjestio ih je na današnje mjesto, ispred triumfalnog luka. Za župnikovanja don Dušana Brečića 1990. godine crkva je bila temeljito obnovljena, postavljen je oltar prema puku. Temeljito obnovljenu crkvu posvetio je nadbiskup Ante Jurić na blagdan sv. Liberana (23. srpnja) 1991. godine. U lađi crkve na posbnim postoljima su kipovi sv. Josipa i sv. Liberana.
2. Kapela Svetog Roka na Rujnici prvi put se spominje 1761. godine, kada je u njoj obavljeno jedno krštenje. Iste godine na Rujnici se nastanio župnik, pa i taj podatak govori da je kapela mogla biti sagrađena u to vrijeme. Kapela je duga 9,15 i široka 4 metra. Već 1910. godine na Rujnici nije nitko živio, pa je kapela ostala u napuštenom selu. U kapeli se slavi misa na blagdan sv. Roka, Treći dan Uskrsa i Treći dan Duhova, kada iseljeno stanovništvo u većem broju posjeti svoju staru crkvu. Zahvaljujući nekolicini zaljubljenika u ovu staru crkvicu, te novčanoj pomoći župljana župe Desne i njihovih prijatelja, obnovljen je krov i tako je kapela sačuvana od daljnjeg propadanja.
3. Kapela Svetog Nikole, biskupa, sagrađena je nakon osamostaljenja župe 1921. godine kod tadašnje župne kuće, u predjelu sela zvanom Kod Kuća, a služila je za svakodnevne potrebe župnika. Duga je 6,70 i široka 5,30 metara. Narod je iz okolnih zaselaka odselio u nova obitavališta i danas je kapela ostala osamljena u pustom kraju. U njoj se misa govori na blagdan sv. Nikole i prema potrebama vjernika.
4. Usputne kapelice imaju dvije na području župe i obje su posvećene Gospi. Jedna se nalazi u zapadnom dijelu župe, u zaselku Medaci. Kapelica je na kamenom zidanom postolju i u njoj su dva manja kipa: Gospin i sv. Ante Padovanskoga. Na blagdan Gospe od Zdravlja, 21. studenoga, do nje dolazi procesija koja polazi iz župne crkve. Druga kapelica novijeg je datuma, a nalazi se zaselku Bebići pored seoske ceste, istočno od župne crkve. U njoj je Gospin kip.
